Pratite nas

Povijesnice

30. lipnja 1934. Njemačka – Noć dugih noževa

Objavljeno

na

Gestapo i SS proveli su krvavu likvidaciju Hitlerovih političkih konkurenata i protivnika. Na udaru su bili svi, od radikalnih “smeđekošuljaša” do miroljubivih katolika, piše narod.hr

[ad id=”93788″]

Na današnji dan 1934. odigrala se jedna od najpoznatijih epizoda u povijesti nacizma. Naime, Hitler je očistio nacističku stranku od svojih konkurenata. Na udaru su naročito bili tzv. “smeđekošuljaši” tj. pripadnici Jurišnih odreda (Sturmabteilung – SA). Njihov vođa, Ernst Röhm bio je konkurent Hitleru i smatrao je da nacisti moraju provesti još i “socijalnu” revoluciju, tj. preraspodjelu bogatstva između bogatih i siromašnih.

Gestapo i SS proveli su krvavu likvidaciju Hitlerovih političkih konkurenata i protivnika.
Hitler se protivio takvom ljevičarskom radikalizmu i nije mu se sviđala Röhmova ambicioznost i rastuća nezavisnost i bahatost pripadnika SA. Naime, “smeđokošuljaši” su se osilili i činili nasilje na ulicama Njemačke, a Röhm je čak htio integrirati čitavu njemačku vojsku u SA. Da bi primirio pripadnike njemačke armije koji su prezirali SA, Hitler je odlučio obračunati s Röhmom i njegovim “smeđekošuljašima”.

Hitler je na današnji dan odletio u München i osobno dao uhititi Röhma. Uhićen je i Röhmov zamjenik, kojeg su po pričanju Hitlerovog vozača zatekli u krevetu s 18-godišnjim mladićem. Hitler je osobno ušao u sobu i naredio da se Röhmov zamjenik i mladić iznesu van i pogube. Samom Röhmu SS-ovci su ponudili u zatvoru pištolj i rekli mu da ima deset minuta da se ubije ili će ga ubiti oni. On je odgovorio: “Ako trebam biti ubijen, neka me ubije Adolf osobno.” Kad su se SS-ovci nakon 10 minuta vratili, Röhm je prkosno rastvorio košulju na prsima. Ustrijelili su ga na mjestu

Nisu bili na udaru samo pripadnici SA. Hitler je naredio likvidaciju i ostalih kritičara njegovog režima. Tako je Gestapo ušao u ured Ericha Klausenera, vođe Katoličke akcije (katolici su se suprotstavljali nacističkom režimu) i ustrijelio ga za njegovim radnim stolom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Afera Špegelj – promidžbena filmska podvala srpskog vodstva

Objavljeno

na

Objavio

Siječanjskih dana 1991. u tadašnjoj Jugoslaviji zbivali su se dramatični događaji koji su zaprijetili samom opstanku Hrvatske.

Slabo naoružane policijske postrojbe i hrvatski građani danonoćno su čuvali mostove i prilaze vojarnama odakle se očekivao napad jugovojske.

Armijski vrh na čelu s ministrom Veljkom Kadijevićem pripremao je u dosluhu sa Slobodanom Miloševićem prikriveni državni udar kojemu je cilj bio zaposjedanje Zagreba i rušenje hrvatske demokratske vlasti. No takav potez trebalo je odobriti jugoslavensko Predsjedništvo.

Tijekom njegova zasjedanja, jugovojska je unaprijed htjela zgroziti javnost svojom primitivnom filmskom krivotvorinom: 26. siječnja 1991. Beogradska televizija objavila je provokativni film o takozvanoj “aferi Špegelj”.

Vojna obavještajna služba KOS pripremala ga je još od listopada 90-te. Cilj te namještaljke bio je providan.

Lukavo montiranom pričom, u kojoj su se istinski događaji izmjenjivali s naknadno skrojenim vizualnim i tonskim prizorima trebalo je dokazati da se Hrvatska nezakonito naoružava i sprema “Bartolomejsku noć” pristašama komunističkog režima i časnicima JNA.

Uz ostalo, skrivena kamera prikazala je tadašnjega hrvatskog ministra obrane generala Martina Špegelja kako tumači plan o napadu na vojarne i smaknuću vojnih osoba i njihovih obitelji. Tamo gdje su montažeri zakazali, spiker je prepričavao navodne Špegeljeve izjave.

Prikazan dvaput iste večeri film je optuživao i Sjedinjene Države zbog obećane “besplatne vojne pomoći” Hrvatskoj, a Mađarsku zbog “nezakonite prodaje” više tisuća kalašnjikova “ustašoidnoj” hrvatskoj vlasti.

Ta promidžbena filmska podvala bila je jasna poruka da su srpsko vodstvo i jugovojska odlučni silom zaustaviti demokratske procese u Hrvatskoj i baciti je na koljena.

No Predsjedništvo Jugoslavije odbilo je Kadijevićeve zahtjeve zahvaljujući glasu bosanskog Srbina Bogića Bogićevića.

KOS-ova filmska spletka ostala je tako samo jedan od mnogih primjera kakvim se sredstvima srpski imperijalizam služio u napadima na hrvatske težnje za slobodom.

Bilo je jasno da Hrvatska ne smije biti naivna ako želi opstati! Zbog četničkog odmetništva, koje je JNA neskriveno pomagala, i sama se morala naoružavati.

Potkraj svibnja 1991. predsjednik Tuđman ustrojio je Zbor narodne garde kao začetak regularne vojske koja je Hrvatsku obranila u Domovinskom ratu. (HRT)

 

Višnja Starešina: Nevidljivo suđenje Vasiljeviću

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26. Siječnja 1993. Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

U Dusini danas nema ni jednoga Hrvata, a prije rata bilo ih je 231. I takvih mjesta u Herceg Bosni je na stotine.

Dusina je ogledni primjer etničkog čišćenja što su ga provodili muslimani diljem hrvatskih područja u vrijeme dok su ih opkoljavali, razarali, palili kuće, pljačkali, ubijali i progonili.

Na današnji dan 26. siječnja 1993. Armija BiH počinila je veliki zločin i pokolj civila u Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Pritisnuti značajnim vojnim porazima protiv Srba na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine, Armija BiH se okrenula osvajanju teritorija „od Hrvata“ želeći na taj način kompenzirati gubitke na drugoj strani.

Zbog toga je izvršila pokolj nevinih ljudi u selu Dusina pored Zenice u kojem je 80% stanovništva bilo bošnjačko, a maleni ostatak činili su Hrvati.

Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade koja je bila sastavljena od prognanika iz okolice Banja Luke i Prijedora ubilo 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu.

Taj monstruozni zločin stvorio je veliku napetost u odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su uskoro eskalirali u otvoreni rat.

Cilj tog rata bio je potisnuti i etnički očistiti Hrvate iz središnje Bosne gdje su živjeli od pamtivijeka i bili najstariji narod, te naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod vlašću Srba.

To je sasvim u suprotnosti sa percepcijom nametanom od domaćih antihrvatskih medija i dijela političara okupljenih u širem krugu oko bivšeg predsjednika Mesića o Bošnjacima kao jedinim i nevinim žrtvama u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, te navodnoj agresiji Hrvatske na BiH.

Cilj Bošnjaka bio je ispresijecati hrvatska područja srednje Bosne i onda ih jednostavno osvojiti jedno po jedno, raseliti Hrvate i u njihove domove naseliti Bošnjake.

Rezultat ove politike bio je bošnjačko-muslimanski rat u srednoj Bosni i sjevernoj Hercegovini, te velike migracije i preseljenja stanovništva, uglavnom Hrvata, iz Kaknja, Vareša, Zenice, Travnika, Bugojna, Konjica, Jablanice i dr.

Od prijeratnih 231 Hrvata Dusine danas u mjestu ne živi nijedan Hrvat. (narod.hr/kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari