Pratite nas

Povijesnice

30. lipnja 1993. Bijelo Polje (Mostar) – kako su Bošnjaci izdali svoje suborce iz HVO-a?

Objavljeno

na

Dana 30. lipnja 1993. godine Armija BiH je napala Bijelo Polje kod Mostara, a pomoć su imali u bošnjačkim pripadnicima HVO-a koji su preko noći izdali svoje suborce i okrenuli oružje na njih.

Do tada su Hrvat i Bošnjaci zajednički u okviru postrojbi HVO-a vodili borbu protiv Srba koji su napadali Bijelo Polje i Mostar, te su zajednički branili i Hrvate i Bošnjake toga kraja- Sve je završilo pokoljem vojnika HVO-a i civila Hrvata Bijelog Polja.

Hrvati Bijelog polja kod Mostara obilježavaju 25 godina od napada Armije BiH i velikih stradanja koja su doživjeli 30. lipnja 1993. godine.

Naime, toga dana je Armija BiH napala Hrvate, a pomoć su imali u bošnjačkim pripadnicima HVO-a koji su taj dan okrenuli oružje na svoje dojučerašnje suborce.

„Radilo se o čistoj izdaji. Iako je rat Bošnjaka i Hrvata već uzeo maha, Bijelo polje je bilo mirno. Marko Maka Radić nije dao da dođe do nereda u Bijelom polju, a sve vojnike u svojoj postrojbi je isto tretirao. Ipak, oni su ga prevarili i na današnji dan pokušali ubiti“ – govore sudionici sukoba u Bijelom Polju.

Nekoliko desetaka Hrvata je ubijeno, što vojnika, što civila, koje je Armija BiH nespremne zarobila na spavanju.

Osnovani su logori za Hrvate u Bijelom polju na nekoliko lokacija. Najveći je bio u školi u Bijelom polju, a ironično je kako je ta škola nosila ime ‘Škola bratstva i jedinstva’. Ljudi su se spašavali bježeći preko Neretve prema Vojnom. Razmjere zločina koji je počinjen na današnji dan tek su utvrđeni nekoliko mjeseci kasnije.

Inače, zločin u Bijelom polju se dogodio nakon što je Armija BiH počinila zločine u hrvatskim selima jablaničke i konjičke općine sjeverno od Bijelog Polja. Radilo se o provedbi plana tvz. zelene transverzale koja se trebala pružati do Neuma.

Zna se kako je cijelom akcijom rukovodilo tadašnje zapovjedništvo Armije BiH na čelu sa Seferom Halilovićem. Bolna je činjenica kako javnost nije upoznata dovoljno s onim što se dogodilo u ovom mostarskom naselju. Unatoč svemu ovome, 
Hrvati su se vratili u Bijelo polje i obnovili svoje domove i danas pokušavaju živjeti što je to više moguće normalno.

narod.hr/vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari