Pratite nas

Povijesnice

30. lipnja 1993. Bijelo Polje (Mostar) – kako su Bošnjaci izdali svoje suborce iz HVO-a?

Objavljeno

na

Dana 30. lipnja 1993. godine Armija BiH je napala Bijelo Polje kod Mostara, a pomoć su imali u bošnjačkim pripadnicima HVO-a koji su preko noći izdali svoje suborce i okrenuli oružje na njih.

Do tada su Hrvat i Bošnjaci zajednički u okviru postrojbi HVO-a vodili borbu protiv Srba koji su napadali Bijelo Polje i Mostar, te su zajednički branili i Hrvate i Bošnjake toga kraja- Sve je završilo pokoljem vojnika HVO-a i civila Hrvata Bijelog Polja.

Hrvati Bijelog polja kod Mostara obilježavaju 25 godina od napada Armije BiH i velikih stradanja koja su doživjeli 30. lipnja 1993. godine.

Naime, toga dana je Armija BiH napala Hrvate, a pomoć su imali u bošnjačkim pripadnicima HVO-a koji su taj dan okrenuli oružje na svoje dojučerašnje suborce.

„Radilo se o čistoj izdaji. Iako je rat Bošnjaka i Hrvata već uzeo maha, Bijelo polje je bilo mirno. Marko Maka Radić nije dao da dođe do nereda u Bijelom polju, a sve vojnike u svojoj postrojbi je isto tretirao. Ipak, oni su ga prevarili i na današnji dan pokušali ubiti“ – govore sudionici sukoba u Bijelom Polju.

Nekoliko desetaka Hrvata je ubijeno, što vojnika, što civila, koje je Armija BiH nespremne zarobila na spavanju.

Osnovani su logori za Hrvate u Bijelom polju na nekoliko lokacija. Najveći je bio u školi u Bijelom polju, a ironično je kako je ta škola nosila ime ‘Škola bratstva i jedinstva’. Ljudi su se spašavali bježeći preko Neretve prema Vojnom. Razmjere zločina koji je počinjen na današnji dan tek su utvrđeni nekoliko mjeseci kasnije.

Inače, zločin u Bijelom polju se dogodio nakon što je Armija BiH počinila zločine u hrvatskim selima jablaničke i konjičke općine sjeverno od Bijelog Polja. Radilo se o provedbi plana tvz. zelene transverzale koja se trebala pružati do Neuma.

Zna se kako je cijelom akcijom rukovodilo tadašnje zapovjedništvo Armije BiH na čelu sa Seferom Halilovićem. Bolna je činjenica kako javnost nije upoznata dovoljno s onim što se dogodilo u ovom mostarskom naselju. Unatoč svemu ovome, 
Hrvati su se vratili u Bijelo polje i obnovili svoje domove i danas pokušavaju živjeti što je to više moguće normalno.

narod.hr/vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Referendum o samostalnosti

Objavljeno

na

Objavio

U povijesti moderne, neovisne hrvatske države 19. svibnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Toga dana Hrvatska je izašla na referendum na kojemu je odlučivala o svojoj budućnosti.

Glasačkim listićima trebalo je odgovoriti na dva pitanja:

– jesu li građani za to da Republika Hrvatska kao suverena država može stupiti u Savez suverenih država s drugim republikama
– ili pak da ostane u sastavu Jugoslavije koja bi bila federativna država.

Glasovanju je pristupilo 83,56 posto građana od kojih je više od 94 posto prihvatilo prvo rješenje, što je zapravo značilo opredjeljenje za samostalnu Hrvatsku. Protiv je glasovalo 4,18 posto, a 1,2 posto listića proglašeno je nevaljanima!

Referendum je održan u dramatičnim okolnostima četničke pobune koju su pomagali velikosrpski Miloševićev režim i JNA, kao posljednji zagovornik preživjele komunističke Jugoslavije.

Bila je javna tajna da Milošević pristaje na samostalnost Slovenije riječima – Idite, bre što pre! – kako bi što lakše prigrabio hrvatske krajeve istočno od crte Karlobag – Karlovac – Virovitica. U tome je tijekom vremena dobio punu potporu jugovojske kojoj je bila draža bilokakva nego nikakva Jugoslavija.

U međuvremenu je vojni vrh ustrojio i svoju stranku – “Savez komunista, pokret za Jugoslaviju” koji je demokraciju u Hrvatskoj i Sloveniji ocjenjivao “privremenom pobjedom kontrarevolucije”. I Milošević i jugovojska Hrvatskoj su namijenili sudbinu državice koja se vidi sa Sljemena i to pod vodstvom njihovih istomišljenika!

Na te prijetnje moglo se odgovoriti samo pripremama za oružanu obranu i plebiscitarnom voljom naroda za samostalnom državom.

Pozivajući se na hrvatski Ustav Sabor je već 21. veljače 1991. prihvatio Rezoluciju o “postupku razdruživanja od SFRJ” i mogućem udruživanju u savez suverenih republika. Tu namjeru na plebiscitu je potvrdila slobodno izražena volja naroda, koju nije mogla zanemariti ni međunarodna zajednica, inače nesklona hrvatskoj samostalnosti.

Ishod plebiscita hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. oblikovao u Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. No do međunarodnog će priznanja doći tek sljedeće godine poslije uspješnog otpora velikosrpskoj agresiji. (HRT)

 

Davor Marijan: Pet mitova i kontroverzi koje se u BiH i Hrvatskoj vežu uz Franju Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. svibnja 1991. – Utemeljena postrojba za specijalne namjene Bojna ‘Zrinski’

Objavljeno

na

Objavio

“Junaci, prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njen prvi odred. Za vaša junačka djela zna se samo dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest”

Dana 18. svibnja 1991. utemeljena je postrojba za specijalne namjene Bojna “Zrinski”. Njezin prvi zapovjednik bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović, obojica dočasnici elitnih postrojbi francuske Legije stranaca, piše HRT

Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata, kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.

Postrojba je smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Kandidati za bojnu Zrinski birani su prema najstrožim kriterijima; morali su biti mlađi od 25 godina, odličnoga zdravlja, neoženjeni te psihofizički spremni podnijeti i najveće napore.

Bojna “Zrinski” ustrojena je s namjenom samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, te za izvođenja diverzantskih akcija u dubini neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.

Bojna “Zrinski” izvršavala je zadaće na najtežim bojišnicama: u zadarskom zaleđu, Vukovaru, Hrvatskoj Kostajnici, Gospiću, potom u Metkoviću, Kupresu, dubrovačkom zaleđu, a ratni put završen je oslobodilačkom operacijom Maslenica.

Nakon toga ta je bojna Bojna “Zrinski” postala okosnica novoustrojene najelitnije postrojbe Hrvatske vojske: 1. hrvatskog gardijskog zdruga.

Zdrug je imao vrlo važnu oslobodilačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez.

Za slobodu Hrvatske život je položilo 26 pripadnika Bojne “Zrinski”.

 

Od 1800 prvih dobrovoljaca, 480 ih je došlo iz Širokog Brijega i okolice

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari