Pratite nas

Vijesti

30 posto smilja ostaje neobrano

Objavljeno

na

Parlament Bosne i Hercegovine u kome sjede zvaničnici koje je narod direktno birao na izborima nisu željeli na zadnjoj sjednici ni razgovarati o problemima malinara i smiljara, a kamoli usvojiti neki zaključak koji bi spriječio propadanje ne tisuće zasađenih hektara pod ovim kulturama.

Inicijativa je u startu odbijena, a jedan od komentara je bio taj kako je u BiH na snazi slobodno formiranje cijena, te kako nemaju nadležnost reagirati. Na sjednicama koje koštaju po nekoliko stotina tisuća maraka državni, ali ni federalni zastupnici nemaju vremena za priču o pravim problemima građana, piše dnevni list

Loš plasman

Više udruženja apeliralo je u posljednjih dva mjeseca na entitetske, županijske i državnog ministra poljoprivrede, kao i gospodarske komore i vanjskotrgovinsku komoru BiH da im pomognu. Tek u posljednjih nekoliko dana, kada su malinari najavili blokade pojedinci iz institucija su reagirali, dok na smiljere politička elita uopće ne obazire pažnju.

U više navrata veliki i mali proizvođači smilja, kao i struka apelirali su na vlast da ovu granu ubaci u sustav, zaštiti proizvođače i potakne proizvodnju jer je Hercegovina bez pomoći države već udarila temelje u ovoj oblasti. Poticaji toliko, kako kažu, nisu važni, važno im je da država zaštiti i promovira u svijetu hercegovački brend i da spriječi nelegalno tržište.

Na javne pozive i apele nitko ne reagira, a prva prava žetva smilja u Hercegovini skoro da je propala. Tone smilja ostat će na njivama jer mali proizvođači nisu mogli naći otkupljivače koji će im otkupiti zelenu masu, a sa druge strane nisu imali novca da prerade ulje u smilje i eventualno ga prodaju na taj način.

Oni koji su imali sreće i prodali zelenu masu dali su je za mizerne cijene. Tek je nekoliko hercegovačkih destilerija, iako su bili pod pritiskom, odlučilo da plati kilogram svježe mase od 2 do 2,5 marke. Kažu da je to realno i da imaju zaradu i na taj način, ali da nisu imali prostora da otkupe velike količine.

Država zakazala

Drugi su pak vršili otkup za cijenu od 0,5 do 1,3 marke po kilogramu svježe mase, no ni kod njih nema dovoljno prostora da otkupe velike količine. Spas su malim proizvođačima ponudili u Udruženju malih proizvođača smilja iz koga su obavijestili članove da su našli kupca za ulje smilja. Ono što se mora uraditi jeste da se smilje treba preraditi i poslati na analizu, a cijena kilograma ulja trebala bi biti 1000 eura. Ono što narod odbija jeste to što nisu spremni više novca ulagati u ovu kulturu jer ne vide da će situacija biti bolja.

Većina njih također nema novca za destilaciju jer destiliranje jedne tone smilje košta oko 500 maraka. Oni koji imaju novca stoje u redu za čekanje jer kapacitet destilerija u Hercegovini nije toliki da u tjedan dana može preraditi sve nasade. Mnogi se bune kako im se smilje već posušilo i kako je počelo gubiti eteričnost. U jednoj hercegovačkoj destileriji kazali su nam kako će oko 30 posto nasada ove godine ostati nepobrano.

U međuvremenu je na desetine građana svoje nasade preoralo iz inata. Svima njima nisu krivi ni oni koji su obećavali prosperitet nakon sadnje smilja, ni oni koji nude male cijene, već država koja je svojim nemarom i nezainteresiranošću za malog čovjeka uništila još jednu šansu za bolje sutra.

dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve Drugog svjetskog rata i poraća ekshumirane na području Gračana

Objavljeno

na

Objavio

U suradnji Zagrebačke nadbiskupije, župe sv. Mihaela Arkanđela Gračani, Grada Zagreba, Udruge Falaček Prigorja i Ministarstva hrvatskih branitelja u petak 23. kolovoza održat će se u cintoru župne crkve u Gračanima posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve ekshumirane na lokacijama na području Gračana koje su ubijene tijekom Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Sprovodne obrede i misu zadušnicu u 10 sati predvodit će dekan Gornjogradskog dekanata mons. Zlatko Koren u zajedništvu s generalnim vikarom Vojnog ordinarijata don Markom Medom, župnikom fra Marinom Matančićem i ostalim svećenicima.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizirala je i provela ekshumaciju posmrtnih ostataka. U svojim istraživanjima Ministarstvo hrvatskih branitelja vodilo se i autentičnim zapisima župljanina Gračana pokojnog Miroslava Haramije. (ika)

Ekshumirani ostatci 265 osoba u Gračanima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković: Adekvatno suočavanje s prošlošću nužno za sučeljavanje s izazovima sadašnjosti

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da je adekvatno suočavanje s prošlošću, koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma i primjereno obrazovanje o zločinima nedemokratskih sustava, nužno za sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti.

S obzirom da se u petak, 23. kolovoza, obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima Plenković je na sjednici Vlade rekao kako smatraju da je taj dan dio politike njegovanja kulture povijesnoga sjećanja te podsjetio da je Hrvatski sabor 2011. taj dan proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.

“U Hrvatskoj i u brojnim europskim zemljama recentna povijest dovela je do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda, progona i likvidacija političkih neistomišljenika”, kazao je Plenković. Dodao je da se zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju, nažalost, i danas.

“Nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava, njihovo znanstveno istraživanje, dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja minimum je demokratskog identiteta moderne Hrvatske i stoga je adekvatno suočavanje s prošlošću, koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, nužno za usredotočeno sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti”, poručio je premijer.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari