Pratite nas

Religija i Vjera

30. rujna sveti Jeronim – „Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac!“

Objavljeno

na

Sam svetac je vrlo često, svjestan svoje teške naravi, znao reći: “Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum” (Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac)!

Ali Gospodin ga je neprestanom pokorom i Jeronimovom silnom željom za poniznošću, kroz čitav život, doveo do velikog stupnja svetosti. Tako je sveti Jeronim postao jedan od najvećih naučitelja Crkve u povijesti i najpoznatiji svetac rođen na tlu katoličke Hrvatske.

Danas slavimo blagdan sv. Jeronima, velikog sveca i mistika s kraja 4. i početka 5. stoljeća, jednog od najučenijih ljudi svoga vremena, ali i cijele povijesti Crkve. Prema tom intelektualnom i duhovnom geniju se nazivaju i mnoge hrvatske crkve, zavodi, škole – kako u Hrvatskoj, tako i među Hrvatima diljem svijeta. A i Hrvatski Zavod u Rimu zove se imenom ovog velikana.

Sveti Jeronim dakako nije bio Hrvat (jer su Hrvati doselili na ove prostore tek kojih 200 godina nakon njegove smrti), ali podrijetlo vuče upravo s istočne strane Jadrana iz zemlje Hrvatske, a čiji su se preci Iliri pomiješali s narodom Hrvata.

Rođen je 347. godine u Stridonu, u Dalmaciji, a oko točne lokacije grada Stridona znanstvenici još uvijek raspravljaju. Neki misle da se radi o gradu-tvrđavi Strzanj, koji se nalazio iznad Šuice (kod Tomislavgrada), drugi opet Stridon smještaju u okolicu Grahova, a neki čak u blizinu Štrigove u Međimurju…

Njegov prijevod Biblije poznat je pod imenom Vulgata (u prijevodu znači “opća”, “opće poznata” ili pak “u općoj uporabi”), no njegove su prevedene knjige činile samo dio te Vulgate (doduše najveći dio), dok su druge knjige preveli drugi učenjaci.

Jeronim se nije zadržao samo na prijevodima, nego je započeo pisati i komentare biblijskih knjiga, osobito starozavjetnih. U tome je također bio izvanredno uspješan, tako da i mnogi današnji biblijski stručnjaci drže kako su ti komentari još uvijek vrlo aktualni i korisni, te da možda nikada nitko nije prodro u biblijske dubine kao Jeronim. Ipak, i on se redovito držao alegoričkog tumačenja, koje je tada bilo prevladavajuće, ali se zato u prijevodima držao više stvarne i povijesne pozadine u kojoj su te knjige nastale. Osim toga, napisao je zavidan broj knjiga o estetici, redovništvu te teologiji.

Često je vrlo oštro znao kritizirati svoje oponente. Tako je za jednog drugog kršćanskog biblijskog komentatora, Rufina, nakon njegove smrti (u predgovoru svog prijevoda proroka Ezekiela), napisao: “A sad škorpion leži pokopan”. Za heretika Pelagija napisao je pak da je najgluplji od svih osoba čije su pameti bile zaglupljene škotskom zobenom kašom. Ipak se iz njegovih 117 sačuvanih pisama može lako iščitati njegova ljubav prema ljudima, ali isto tako i ljubav prema dobrom argumentu. Osnovao je govorničku školu za djecu u Jeruzalemu, brinuo se oko brojnih izbjeglica koji su pobjegli u Svetu Zemlju nakon provale Vandala u Rim 410., te iskazivao veliku ljubav prema siromašnima i nemoćnima.

Narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo primio u audijenciju kardinala Vinka Puljića

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo primio je u audijenciju vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića koji ga je tom prigodom, među ostalim, izvijestio o stanju Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

– Papa je bio vrlo raspoložen čuti i s velikim zanimanjem je pratio sav moj izvještaj koji sam mu prenio o stanju Katoličke Crkve, o situaciji koju mi sada proživljavamo. I zato sam mu zahvalan, posebno sam spomenuo naše razne potrebe te naša očekivanja, posebno očekujemo nekoliko programa; proglašenje blaženim Sluge Božjega Petra Barbarića i svetim blaženoga Alojzija Stepinca – kazao je kardinal Puljić.

Rekao je kako je Sveti Otac s očinskim sluhom pratio sve što mu je rekao, te da je na njemu u njegovim suradnicima da rade na tome. Upoznao ga i sa stanjem Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na Sarajevo, Vrhbosnu koju vodi kao Nadbiskupiju već 27 godina.

– I on je itekako pratio tu moju problematiku koju sam mu prikazao, jer sam prije rata imao 528 tisuća katolika, a sada otprilike ta brojka je spala ispod 200 tisuća, (pri čemu) što posebno zabrinjava novi val odlaska, tako da zapravo, to je ono što sam mu prikazao, u čemu je problematika tih odlazaka, jer ostaje onda upitno, hoće li uspjeti se oduprijeti Katolička Crkva tim izazovima i opstati na tim područjima.

On je posebno ohrabrio i mene kao Pastira, i nas biskupe a i svećenike na tom području da s jednom nadom i pouzdanjem se nosimo sa svim tim izazovima koje proživljavamo- rekao je Puljić.

Kardinal Puljić: Daytonski sporazum nije proveden u praksi i ponajviše su prepatili katolici Hrvati

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

18. veljače sveti Šimun Jeruzalemski

Objavljeno

na

Objavio

Nakon mučeničke smrti svetog Jakova Mlađeg, prvog jeruzalemskog biskupa, oko godine 62, izabrali su preostali Isusovi učenici Šimuna za njegovog nasljednika. To je u svojoj „Crkvenoj povijesti“ zapisao otac crkvene povijesti Euzebije iz Cezareje.

Sveti Šimun, drugi jeruzalemski biskup, nasljednik apostola Jakova Mlađega. Šimun je bio roda Davidova, vjerojatno sin Kleofe, jednoga od dvojice učenika kojima se Isus ukazao na putu u Emaus, rođak svetoga Josipa i Blažene  Djevice Marije, pa prema tome i samog Gospodina Isusa.

Za progonstva cara Trajana, koji je na poseban način progonio kršćane koji su bili Davi­dova potomstva i u rodbinskoj povezanosti s Isusom, Šimun je otpužen da je kršćanin i Davidov potomak.

Godine 107., za konzularnog legata Tiberija Klaudija  Atika,  uhvatili su ga,  dugo mučili  i razapeli na križ. Šimun je, premda starac od 109 godina, strpljivo i predano sve to podnio tako što su se gledatelji, pa i sam Atik, čudili i divili.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari