Pratite nas

Povijesnice

30. svibnja 1995. Jarun (Zagreb) – vojni mimohod HV-a koji je Srbima pokazao respektabilnu silu

Objavljeno

na

Dana 30. svibnja 1995. održan je najveći mimohod Oružanih snaga RH u povijesti moderne i samostalne Republike Hrvatske. Održan je u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu na jezeru Jarun.

[ad id=”93788″]

Mimohod je održan nepunih mjesec dana nakon veličanstvene vojne operacije Bljesak kojom je oslobođena cijela Zapadna Slavonija.

Bio je to strahovit poraz Srba i njihove vojske, a sada se pred njihovim očima na Jarunu pojavila respektabilna sila na koju nisu računali dok su kukavički ubijali i palili hrvatska sela i gradove u ljeto i jesen 1991.

Tada su sa druge strane imali najhrabrije hrvatske mladiće, cvijet hrvatskog junaštva, koji su često u trapericama i lovačkim puškama dočekivali srpske tenkove, oklopna vozila i do zuba naoružano pješaštvo.

Junaštvo tih naših mladića je bilo toliko veliko da su, u pomoć cijelog hrvatskog naroda, učinili ono što je izgledalo nemoguće: gotovo goloruki ne pitajući za cijenu zaustavili su treću najjaču komunističku ‘armiju’ Europe! Ta ‘armija’ je 45 godina bila ponos Josipa Broza Tita, antifašističkih komunističkih snaga, jugoslavenskih nacionalista, mrzitelja Hrvata i Hrvatske i jamac komunističkog totalitarizma.

Sada je odlučila sa petokrakom na čelu, tim vrlim simbolom ‘antifašizma, na najpodliji fašistički način zatrti sve što je hrvatsko! Da se ne zaboravi!

U tih teških 5 godina rata 99 % komunističke Titove vojske ‘pretočilo’ se u srbijansku vojsku na tragu Draže Mihajlovića što većini njih nije bio nikakav problem jer je JNA oduvijek imala prizvuk velikosrpstva. Zato je ta komunistička vojska vrlo lako poprimila sve oznake imperijalne velikosrpske četničke vojske, te vrlo lako prešla od deklarativnog antifašizma do četništva.

Mimohod na Jarunu – lom morala Srba i porast snage Hrvata

Vojni mimohod 1995. imao je za cilj isključivo djelovanje na psihu i borbeni moral pobunjenih Srba i ohrabrenje hrvatske javnosti s druge strane o mogućnostima Hrvatske vojske.

Do vojnog mimohoda Hrvatska vojska imala je već niz zabilježenih sjajnih napadnih i oslobodilačkih pobjeda, od kojih spominjemo samo najvažnije:
– 1991. obrana većeg dijela Hrvatske; oslobođenje većeg dijela zapadne Slavonije
– 1992. oslobađanje miljevačkog platoa; oslobađanje hrvatskog juga sa deblokadom Dubrovnika
– 1993. oslobađanje zadarskog zaleđa i Masleničkog ždrila; oslobađanje šire okolice grada heroja Gospića
– 1994. niz sjajnih ivelikih vojnih pobjeda u stvaranju pretpostavki za oslobođenje i napad na Knin
– 1995. veličanstvena akcija „Bljesak“ i oslobođenje zapadne Slavonije sa autoputom

Prvi mimohod 1995. poslao je poruku ne samo Srbiji, nego i cijelom vojnom i političkom svijetu koji nisu mogli vjerovati da su Jarunom prošle rakete S-300. Bio je to šok, ali i znak da se vojna ravnoteža snaga bitno pomakla na hrvatsku stranu.

Ovo je bio tek početak i najava onoga što je slijedilo – Oluja!

Strelovitom vojnom akcijom u kolovozu 1995. srpska vojska je pometena u svega tri dana uz sramotan bijeg i poraz. Nakon Kosova polja, strahovitog poraza i bijega iz Srbije 1914. u Albaniju, sramotne kapitulacije Srbije pred Nijemcima 1941, novi poraz koji je definitivno razbio srpski samozvani mit o junaštvu došao je baš od onih koji su to najmanje očekivali – Hrvata!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma

Objavljeno

na

Objavio

Dana 23. kolovoza slavi se kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma.

Suvremena civilizirana Europa uzela je ovaj datum zbog toga što su tog dana 1939. pakt o podjeli Europe sklopili dva najgora zločinačka sustava u povijesti Europe – nacionalsocijalizam i komunizam.

Malo ljudi zna da tim dijaboličnim paktom nije podijeljena samo Poljska već šest zemalja, a praktično podijeljena je i Europa u dvije interesne sfere.

Na današnji je dan 23. kolovoza 1939. sklopljen  (tada) tajni sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).

Potpisan je u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi gotovo dvije godine do početka Operacije Barbarossa, 22. lipnja 1941. kada je Njemačka napala SSSR.

Pakt Ribbentrop-Molotov

Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se, sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine, obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera komunista i nacista u sljedećim nezavisnim zemljama:

• Finska
• Estonija
• Latvija
• Litva
• Poljska i
• Rumunjska

Kao posljedica ovog sporazuma, sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane nacističke Njemačke, bilo od strane komunističkog SSSR-a.

Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti finska narodna područja komunističkom imperijalizmu na istoku zemlje (Karelija), piše narod.hr

Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939., nacisti su napali Poljsku sa zapada, a malo kasnije komunistička Crvena Armija ušla je u Poljsku sa istoka. Na taj način podjelom Poljske sramotna suradnja dva totalitarna režima dosegla je vrhunac svog licemjerja.

U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana sa posljedicama totalitarnih režima. One se broje u milijunima ubijenih, prognanih i mučenih nevinih ljudi. Na svim razinama obrazovanja, kulture, medija, povijesti i politike potrebno je otvoriti javne rasprave i provesti lustracijske i druge zakone koji bi odstranili iz društva istaknute pripadnike totalitarnih režima.

Slučaj Lex Perković potvrdio je da zaštita zločinaca totalitarnih režima dolazi sa najviših pozicija vlasti i pravosuđa.

 

Mile Bogović: ‘Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. kolovoza 1991. – Herojski čin pripadnika 108. brigade iz Slavonskog Broda

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici 108. brigade Zbora narodne garde učinili su pravi pothvat zaustavivši 21. kolovoza 1991. vlak koji je prevozio oružje JNA.

Bio je to jedan od brojnih transporta JNA iz Slovenije koji su povlačenje iz te republike iskoristili da oruđe i oružje direktno dopremaju pobunjenim hrvatskim Srbima.

Branitelji iz Slavonskog Broda rastavili su zaustavljeni vlak, pritom zaplijenivši oko 50 brdskih topova, osamdesetak minobacača većih kalibara, više desetaka protuzrakoplovnih topova, streljivo te stotinjak protuoklopnih sredstava.

Tim smjelim pothvatom i kasnijom predajom vojarni u Slavonskom Brodu osigurano je oružje za domicilnu brigadu, ali i obranu Slavonije.

108. brigada ustrojena je još 28. lipnja u okolici Slavonskog Broda, a prvi zapovjednik bio je Pero Katalinić. Zanimljivo, zbog velikog odaziva ustrojene su odmah četiri bojne, a odaziv na mobilizaciju gotovo 2000 dragovoljaca bio je viši od 80%.

Prvo borbeno djelovanje brigada je imala na području Okučana nakon što su pobunjeni Srbi napali to područje, proglasivši 12. kolovoza autonomiju. Brodska brigada uz velike žrtve ratovala je na novogradiškoj bojišnici i zatim na bosansko-posavskom bojištu.

Nakon pada Bosanskog Broda u studenom 1992. uslijedila je demobilizacija većeg dijela brigade, a postrojbi ostaje obveza nadzora državne granice snagom jedne bojne.

Velik dio boraca nastavio je ratovati u jednoj od gardijskih brigada, a od pripadnika 108. brigade ustrojene su i neke nove pričuvne brigade, još od rujna 1991., 121. i 123., kasnije 139. i 157. brigada Hrvatske vojske, piše HRT

Za slobodu Hrvatske život je položio 161 pripadnik brigade, dok je ranjeno oko 750 branitelja od njih oko 5000 koji su služili 108.-u, jednu od najboljih pričuvnih brigada Hrvatske vojske.

 

3. svibnja 1992. Slavonski Brod – masakr nad djecom u Domovinskom ratu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari