Pratite nas

Istaknuto

31. kolovoza 1991. Uhićen Antun Kikaš

Objavljeno

na

Na zagrebačkom aerodromu Pleso 31. kolovoza 1991. “Jugoslavenska narodna armija” uhitila je kanadskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Antuna Kikaša.

Kikaš je uhićen u Boeingu 737 ugandske zrakoplovne tvrtke s 18 tona lakog pješačkog i protuoklopnog naoružanja namijenjenog Ministarstvu unutarnjih poslova i Zboru narodne garde Republike Hrvatske.

Antun Kikaš bio je ugledni kanadski građevinski poduzetnik vrlo aktivan u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici. Među ostalim, uspio je 1987. osnovati Katedru za hrvatski jezik i književnost na sveučilištu Waterloo, a na razne druge načine organizirao je hrvatske iseljenike.

Kada je nakon proglašenja hrvatske neovisnosti njegovoj domovini zaprijetio rat, svojim je novcem i novcem hrvatskih iseljenika kupio oružje za njezinu obranu.

Oružje je kupio u Južnoj Africi, a za njegov transport dobio je avion „Uganda airlinesa“ s kompletnom posadom. Plan je bio letjeti prema Trstu, a sletjeti u Ljubljani.

No ulaskom u tadašnji jugoslavenski zračni prostor, prema tvrdnji Kikaša greškom pilota, ruta je promijenjena. Zrakoplov su tada presrela dva lovačka Mig-a 21 “Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva” i zapovjedili pilotu da odmah spusti avion na pistu zračne luke Pleso pored Zagreba.

Ondje su ga dočekali jugoslavenski vojnici, koji su pretražili zrakoplov, zaplijenili naoružanje i uhitili Kikaša.

Nakon torture Kikaš je odveden u vojni zatvor u Beogradu dok je ugandski avion s oružjem prebačen na Batajnicu. Nakon Kikaševa uhićenja kanadski Hrvati sakupili su 3 milijuna dolara za njegovo puštanje.

U međuvremenu su hrvatske postrojbe kod Slunja zarobile generala “JNA” Milana Aksentijevića te nekoliko oficira iz mreže vojne Kontraobaveštajne službe pa je dogovorena razmjena.

Kao jamčevina tadašnjem načelniku KOS-a generalu Aci Vasiljeviću predan je novac kanadskih Hrvata. Poslije tri mjeseca zatvora, uz posredovanje Gojka Šuška, Antun Kikaš razmijenjen je na zagrebačkom aerodromu za generala Aksentijevića.

 

 

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari