Pratite nas

Kronika

36 godina od političkog ubojstva Đure Zagajskog u Münchenu

Objavljeno

na

Đuro Zagajski, rođen 2. listopada 1939. u Zagrebu, već kao maloljetnik pokušao je nekoliko puta pobjeći iz Jugoslavije. Jednom mu je to uspjelo, ali su ga austrijske vlasti vratile u Jugoslaviju, gdje je najprije proveo dva mjeseca u zatvoru, a potom je bio upućen na odsluženje vojnog roka. Vrativši se iz JNA u Zagreb bio je ponovno uhićen i osuđen na dvije godine zatvora zbog “neprijateljske propagande“. Napokon, u srpnju 1967. godine Zagajski se ponovno odlučuje na bijeg iz Jugoslavije i dolazi u Njemačku gdje dobiva politički azil. U narednom razdoblju sudjelovao je u demonstracijama protiv Jugoslavije i pratio emigrantske publikacije.

“Operativna obrada“ nad Đurom Zagajskim

Dana 22.01.1982. godine Centar SDS Zagreb zaveo je “Operativnu obradu“ nad Đurom Zagajskim.

Operativnu obradu nad njim predložio je Zdravko Mustač, načelnik Centra SDS Zagreb, suglasan je bio Josip Perković, načelnik II. odjela Centrale SDS SRH, a odobrio je Vinko Bilić, načelnik SDS SRH, dok je operativnu obradu od tada vodio Milan Munjas, operativni radnik Centra SDS Zagreb.

Osoba od posebnog povjerenja Đure Zagajskog bio je Stjepan Mesek, koji je bio agent Centra SDS Zagreb pod kodnim imenom “Karlo“ i “Dubravko“. Njega su na vezi od studenog 1981. godine do ožujka 1983. godine držali Mišo Deverić i Milan Munjas – djelatnici II. odjela Centra SDS Zagreb.

Suradnika “Emina“ vodili su djelatnici Centra SDS Varaždin Milan Tesla i Ilija Dodik, a oko vođenja suradnika instruirao ih je Josip Perković.

Dušan Šime Periš angažiran je 12.6.1981. godine i njegov pseudonim je bio “Dukat“.

Bio je na vezi Zlabnik Damira i Roguljić Mladena, djelatnika II. odjela Centra SDS Zagreb u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

U izjavi suradnika “Jerka“ od 2.12.1982. godine, koju je on vlastoručno napisao i potpisao, stoji: “Ja, Branko Sklepić, rođen 7.1.1947., na privremenom radu u SRNj München, dajem dobrovoljno i bez prinude Izjavu kojom se obvezujem da ću na dobrovoljnoj bazi, odano na patriotskoj bazi davati podatke službi DS. Pošto se krećem u društvu ekstremnih emigranata u Münchenu kao što su Zagajski Đuro itd. Sva saznanja ću prenašati, bilo pismenim putem ili direktnim kontaktom sa službom SDS“. “Jerka“ je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Damir Zlabnik, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Suradnik “Pjesnik“ je bio Miro Škrinjarić, kojeg je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Mišo Deverić, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Pored njih tu je veliku ulogu odigrao i izvjesni Milan Dorič – pod pseudonimima “Hanzi“, “Milan“, “Flora“ i “Pogan“.

Ubojstvo Đure Zagajskog

 U noći od subote na nedjelju, 26. na 27. ožujka 1983., ubijen je emigrant Đuro Zagajski, rodom iz Zagreba.

Mrtvo tijelo Đure Zagajskog pronađeno je u jutarnjim satima na otvorenom polju u münchenskom parku Vrt fazana. Zagajski je bio prijatelj i suradnik Stanka Nižića (ubijen 23.08.1981. u Zürichu) i Luke Kraljevića (preživio nekoliko udbinih atentata).

Mjesecima prije ubojstva Zagajskog, suradnik zagrebačke Udbe pod pseudonimom “Karlo”, dostavljao je izvješća o aktivnostima hrvatskih emigranata u Njemačkoj i Švicarskoj. Glavna osoba u tim izvješćima bio je Đuro Zagajski.

Petar Penava/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Odana počast žrtvama Vergarola

Objavljeno

na

Objavio

U Puli je u nedjelju obilježena 73. obljetnica eksplozije na Vergaroli kada je poginuo velik broj nevinih Puljana, prema službenim podacima poginulo ih je 116, mahom žena i djece, no kako dvadesetak tijela nije bilo moguće identificirati, moguće ih je bilo i više, a ranjeno je 216 osoba.

Kao i ranijih godina, za žrtve je služena sveta misa u pulskoj Katedrali, a na spomen-obilježje kod Katedrale vijence su položili Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pule te predstavnici Grada. Pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandra Matić i predstavnici pulske Zajednice Talijana položili su vijenac na spomen obilježje žrtvama Vergarole. Ceremoniji su nazočili članovi obitelji žrtava, predstavnici konzulata Republike Italije te Slobodne Općine Pula u azilu.

Prije 73. godine, 18. kolovoza 1946. godine u 14.10 sati, na tadašnjem popularnom gradskom kupalištu Vergaroli eksplodirala je protubrodska mina. Dogodilo se to u nedjelju, kada je područje (koje se smatralo omiljenim okupljalištem pulskih Talijana) bilo puno kupača i izletnika koji su pratili regatu pulskoga veslačkoga kluba Pietas Julia, a koja je bila nastavak proslave blagdana Velike Gospe.

Iako su mine trebale biti bez detonatora, one su na nerazjašnjen način eksplodirale, a eksplozija oko šest tona eksploziva bila je razorna i s užasnim posljedicama.

O njenom uzroku postoje dvije teorije – jedna je samoaktiviranje, a druga eksploziju tumači kao namjeran čin. Iako su savezničke vojne vlasti provele istragu, a navodno su otkriveni tragovi naprava za aktiviranje mina (prema nekim mišljenjima, nisu sve mine bile deaktivirane), nije otkriveno ništa konkretno što bi upućivalo na moguće počinitelje. (Hina)

VERGAROLA, Sjećanje na nevine žrtve eksplozije 18. kolovoza 1946. godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari