Pratite nas

Događaji

4. kolovoza 1995. Oluja – početak veličanstvene pobjede!

Objavljeno

na

U završnoj oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata, koja je pod nazivom “Oluja” kao najveća vojna operacija u povijesti moderne hrvatske države počela 4. kolovoza 1995. oslobođeno je preko 10.000 četvornih kilometara područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu koja su četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih Srba, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa u Bosni i Hercegovini i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

oluja hr5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predstavljena monografija “Specijalna policija u domovinskom ratu 1990.- 1996”

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Udruge Specijalne Policije HR-HB u petak je u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru predstavljana monografija pod nazivom “Specijalna policija u domovinskom ratu 1990.- 1996”.

Prije predstavljanja monografije, položeni su vijenci kod spomenika hrvatskim braniteljima ispred Kosače. Ova monografija predstavlja trajnu uspomenu na izuzetan doprinos specijalne policije u Domovinskom ratu.

Velimir Raspudić posvetio je pjesmu svojim suborcima iz Specijalne policije

NAD KUPRESOM

Nad Kupresom,plovi oblak rata!
Para ga jeziv krik granata.
Ispod njega svojom krvlju pišu,
slavnu povijest sinovi Hrvata!

Specijalci policije Herceg Bosne,
gaze kupreške livade rosne!
U svitanju jesenjeg dana,
prekrila ih magla i jutarnja slana.

Ni jedan smrti se ne boji!
Kao da smrt za njih ne postoji .
Već joj hrabro prkose u lice
a ona ih gleda poput zmije otrovnice!

I pregaziše kuprešku ravnicu!
Pod Stožerom razviše trobojnicu.
Godinama ona se vijori
na toj svetoj i krvavoj gori!

Ali nisu na Kupresu stali.
Najhrabriji živote su dali,
diljem ove zemlje napaćene.
Sklopiše se mlade oči snene!

Od Kupresa do Mrkonjić Grada,
koliko ih u mladosti strada !?
Gazili su i polomljenih krila,
da bi zemljo moja,ti slobodna bila!

 Velimir Raspudić / Kamenjar.com

Velimir Raspudić: Sve se može zaboraviti ali oni !!!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Šibenik: U nazočnosti predsjednice Grabar Kitarović potpisan ugovor o dodjeli bivše vojarne Županiji

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je u Šibeniku prilikom potpisivanju ugovora o dodjeli bivše vojne nekretnine Minerska Šibensko-kninskoj županiji za izgradnju posjetiteljskog centra, rekla kako se u županijama koje je dosad obišla  pokazalo da su odlazak stanovništva i raspolaganje državnom imovinom najveći problemi te je ministru državne imovine Goranu Mariću zahvalila što je konačno pokrenuto pitanje raspolaganja vojnom imovinom.

“Zahvaljujem ministru Mariću što smo uspjeli dogovoriti ovo potpisivanje u vrijeme izmještanja ureda u Šibensko-kninsku županiju. Moram istaknuti da obišavši petnaest županija, dva najveća problema koja bi se iskristalizirala na terenu su demografija i pitanje raspolaganja državnom imovinom i njeno propadanje, te zadržavanje i zaustavljanje raznih razvojnih projekata. Zahvaljujem ministru Mariću što je konačno pokrenuo to pitanje, ovaj rezultat pokazuje koliko je dobra odluka Vlade da se rješavanje državne imovine podigne na razinu ministarstva i da mu se da odgovarajući značaj. Utvrdili smo kako je to jedna od ključnih okosnica u razvojnim projektima, ali i u ulaganjima u Republiku Hrvatsku. Drago mi je da su se konačno počeli rješavati projekti koji stoje godinama,“ istaknula je predsjednica Republile.

Dodjela bivše vojne nekretnine u Uvali Minerska Šibensko-kninskoj županiji uvjet je za izgradnju posjetiteljskog centra,  koji je zamišljen kao dnevni boravak tvrđave sv. Nikole koja je pod UNESCO zaštitom. Riječ je o drugoj fazi projekta turističke valorizacije Kanala svetog Ante u Šibeniku predstavljenog 2010. godine.

Župan Goran Pauk je istaknuo da je otvaranje šetnice u Kanalu svetog Ante jedna od najvećih prekretnica u turističkoj povijesti Šibenika i jedan od prvih uspješno realiziranih europskih projekata. „Ministar Marić prepoznao je našu dugogodišnju inicijativu, da ne kažem borbu, i učinio da ovaj iznimno vrijedan prostor ustupi na upravljanje građanima Šibenika i Županije. Dobivanjem prostora Minerske na upravljanje riješeni su svi imovinskopravni uvjeti za provedbu druge faze projekta turističke valorizacije u Kanalu sv. Ante,” rekao je.

Projekt Minerska ključan je za uspješno upravljanje tvrđavom sv. Nikole prema standardima UNESCO-a, a Minerska kao središte buffer zone i posjetiteljski centar za prezentaciju prirodne i kulturne baštine postaje pristupni centar čitavog područja sa svim popratnim sadržajima, “ istaknuo je župan Goran Pauk. Dodao je da ove godine slijedi potpisivanje ugovora iz europskih fondova za projekt uređenja posjetiteljskog centra vrijednog 26 milijuna kuna čime će, rekao je, Uvala Minerska postati dnevni boravak Šibenčana i bitan faktor u kreiranju turističke ponude.

Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako se prostor bivše vojarne u uvali Minerska na ovaj način vraća Šibenčanima i ocijenio da će projekti u Minerskoj i na području bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) izmijeniti lice Šibenika.

„Dijelim zadovoljstvo za županom što sam danas imao prigodu potpisati ugovor u nazočnosti predsjednice. Ima li ljepše poruke od toga da jedan prostor koji je služio povijesno upitnoj instituciji kakva je JNA stavljamo na raspolaganje narodu. Koji je paradoks da nešto što je izazivalo nelagodu i neugodnost danas postaje mjesto afirmacije. Zamislite, vojni hangari su bili skladište straha, a danas postaju posjetiteljski centar Kanala sv Ante. Želim da se svi priviknu na taj šok i buduću stvarnost. Ministarstvo državne imovine učinilo je napor da toga i dođe,“ kazao je ministar Goran Marić, koji se danas sastao i sa svim gradonačelnicima i načelnicima na području Županije.

Predsjednica će u sklopu trećeg dana boravka u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je privremeno premjestila Ured, posjetiti otoke šibenskog arhipelaga Žirje, Prvić i Murter i sastati se s ribarima u Tribunju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati