Pratite nas

Događaji

4. kolovoza 1995. Oluja – početak veličanstvene pobjede!

Objavljeno

na

U završnoj oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata, koja je pod nazivom “Oluja” kao najveća vojna operacija u povijesti moderne hrvatske države počela 4. kolovoza 1995. oslobođeno je preko 10.000 četvornih kilometara područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu koja su četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih Srba, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa u Bosni i Hercegovini i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

“Između ostalog, rekli su da je ‘Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba’. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene ‘Krajine’ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik ‘Krajine’. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a”, stoji u Kronologiji.

Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

oluja hr5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko “džepova” otpora protivnika.

8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Počela ekshumacija u dvorištu zagrebačkog fakulteta

Objavljeno

na

Objavio

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom obrane RH započelo je iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u Zagrebu. Naime, desetljećima se spominje kako je upravo tamo jama s 300 posmrtnih ostataka zarobljenika i ranjenika koje su partizani ubili u svibnju 1945.

‘Slijedom Vašeg upita, možemo Vas izvijestiti kako se, na temelju ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja i na njihov poziv, na području kod Pedagoške akademije na Savskoj cesti u Zagrebu provode iskapanja vezana uz ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata. Sukladno zahtjevu Ministarstva hrvatskih branitelja, u provedbi su angažirani pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu’, rečeno je za tportal iz MORH-a.

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

‘Sukladno svojoj nadležnosti, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizira i koordinira terensko istraživanje, probno iskapanje te ekshumaciju temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o svim rezultatima provedenih aktivnosti na spomenutoj zagrebačkoj lokaciji’, napominju.

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika jedinica NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Jedna svjedokinja kazala je pak kako su tamo ubijeni i ranjenici koje su partizani zatekli u zgradi u kojoj je danas Učiteljski fakultet, a koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata iz Gimnazije sestara milosrdnica pretvorena u bolnicu.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan 2008. godine, nakon zahtjeva Udruge za mobiliziranje novih organizacija mladih – ZAMNOM i Hrvatskog odgovornog društva, kojem je tada predsjednik bio Ivica Relković, zatražio je od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu istragu ovog slučaja.

Da u Savskoj 77 postoji masovna grobnica, za tportal je više puta upozoravao Andrija Hebrang, nekadašnji ministar, saborski zastupnik i nekadašnji šef Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

U samom Zagrebu još je 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču. No jedna je gotovo u središtu grada, u Savskoj 77, u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta. Ondje navodno leže posmrtni ostaci 300-tinjak osoba, kazao je za tportal 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 20. obljetnica osnutka Ratne škole na HVU-u

Objavljeno

na

Objavio

U Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” danas je, 27. lipnja 2018., svečano obilježena 20. godišnjica osnutka Ratne škole “Ban Josip Jelačić”.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, pomoćnik potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, izaslanstva Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, OS RH i Grada Zagreba, dosadašnji djelatnici i polaznici Ratne škole i drugi.

U povodu 20. obljetnice, Ratna škola odlikovana je Redom bana Josipa Jelačića, a njezinim bivšim zapovjednicima dodijeljena je zastava škole.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u svom je obraćanju istaknuo važnu ulogu koju Ratna škola ima u obrazovanju vojnog kadra. “Naša se Ratna škola od prvih godina svojeg postojanja profilirala kao mjesto stjecanja vrhunskih znanja i sposobnosti za visoke časnike iz Republike Hrvatske i inozemstva”, kazao je. “Njezini predavači i naraštaji polaznika dali su značajan doprinos razvoju znanja, procesima strateškog planiranja i donošenja odluka na strateškoj razini te, što je najvažnije, timskom radu.”

Ministar je poručio sadašnjim polaznicima Ratne škole da nastave čuvati vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska vojska: “Neka vam izvrsnost, kao i vašim prethodnicima, bude imperativ! Nemojte se nikada umoriti od davanja domovini. Neka svaki dan bude nova prilika za dokazivanje i za nove iskorake!”

Govoreći u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, njezin izaslanik Vlado Galić obrazložio je da Hrvatska vojska ne bi mogla izvršavati zadaće i ciljeve koji se postavljaju pred nju kad se ne bi ulagalo u cjeloživotno školovanje, obučavanje i uvježbavanje vojnog osoblja. Izrazio je vjeru da će Ratna škola i ubuduće izgrađivati svoje sposobnosti u cilju jačanja vojno-obrambenog i intelektualnog kapitala svojih polaznika.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov zahvalio je svim djelatnicima Ratne škole na trudu uloženom u njezin razvoj. “Ratna škola danas je poštovana znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj. Ona je mjesto sučeljavanja stavova i mišljenja iz područja političkog, vojnog i društvenog života. Kao takva, ona je i pokretač znanstveno-stručne misli iz područja obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, rekao je.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Kao pripadnik 3. naraštaja Ratne škole te njezin nekadašnji zapovjednik, načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov istaknuo je: “Na vama je velika odgovornost prenošenja znanja i poticanja kreativnog mišljenja visokih časnika. Među vama ima onih koji će sigurno jednoga dana preuzeti najodgovornije dužnosti u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti ili obnašati visoke dužnosti u međunarodnim organizacijama. Stoga nastavite i dalje biti izvrsni!”

U ime zapovjednika HVU-a uzvanicima  se obratio i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadir Željko Dadić, koji je naglasio važnost daljnjeg ulaganja u znanstveni i nastavni kadar Ratne škole kako bi i buduće generacije mogle uživati visoku stručnu izobrazbu. “Cilj nam je stvoriti visoko osposobljene i obučene časnike koji su u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i zadaće s kojima se oružane snage u 21. stoljeću suočavaju”, zaključio je.

U sklopu programa pročitana je povjesnica i prikazan film “Ratna škola od ustroja do danas”, kada su se prisutni prisjetili  ključnih trenutaka iz dvadesetogodišnje povijesti Ratne škole. Također, tom prigodom prigodni program zaokružio je Orkestar Hrvatske vojske izvedbom skladbi “Ustani bane” i “Glasna Jasna”.

Orkestar Hrvatske vojske

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” ustrojena je odlukom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 25. lipnja 1998. kao najviša vojno-obrazovna institucija u zemlji, a prvi zapovjednik bio je general-pukovnik Franjo Feldi.

Ratna škola  nadležna je za izobrazbu visokih časnika oružanih snaga, u cilju stjecanja znanja nužnih za obnašanje najviših zapovjednih i stožernih dužnosti. Ratnu školu dosad je pohađalo 275 polaznika u 20 naraštaja (269 muškaraca i 6 žena). Od tog broja, 231 polaznik je iz Republike Hrvatske, dok su 44 polaznika pripadnici inozemnih oružanih snaga. Ratna škola redovito sudjeluje u programima razmjene polaznika i predavačima s partnerskim zemljama iz NATO-a i EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari