Pratite nas

Religija i Vjera

4. prosinca – Sveta Barbara – Blagdan koji je vjesnik nadolazećeg Božića

Objavljeno

na

S blagdanom svete Barbare povezani su neki običaji Došašća i navještaj Božića. U nekim našim krajevima stavlja se pšenica u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama.

Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan svete Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan svete Barbare grančicu s trešnje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.

Prema predaji sveta Barbara rođena je u III. stoljeću u Heliopolisu (Egipat) ili u Nikomediji (Mala Azija). Ime joj se spominje u VII. stoljeću a štuje se, osobito na Istoku, od IX. stoljeća. Legenda govori da je bila lijepa i pametna kći Dioscorusa, bogatog trgovca purpurom, koji je za nju sagradio kulu s dva prozora, gdje su je budno čuvali da joj se netko ne bi približio.

Zanimala se za kršćanstvo i o tome pisala crkvenom ocu Origenu, koji ju je nazvao „Aleksandrijskom mudricom“ i poslao joj svećenika Valentina kao učitelja.

Valentin ju je, prerušen u liječnika, poučio u vjeri i krstio. Nakon toga je na kuli probila i treći prozor, kako bi je tri prozora podsjećala na tajnu Presvetog Trojstva, a na vratima je dala uklesati znak križa. Kad je za to doznao njezin otac, predao ju je vlastodršcima koje su je podvrgli strašnim mukama.

Na kraju joj je sam otac odrubio glavu i nakon toga poginuo od udarca munje. Dogodilo se to po nekima oko godine 290, za vrijeme vladavine cara Maksimijana.

S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se pšenica u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan svete Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan svete Barbare grančicu s trešnje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.

Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Gospodin Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije: »Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena« (Iz 11,1).

(narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari