Pratite nas

Povijesnice

4. siječnja 1642. rođen Isaac Newton – nenadmašni znanstvenik koji je vjerovao u Boga Stvoritelja

Objavljeno

na

Na današnji dan, 4. siječnja 1642. po gregorijanskom kalendaru rodio se Isaac Newton, jedan od najvećih znanstvenika svih vremena: fizičar, matematičar i astronom. Smatraju ga ključnom figurom znanstvene povijesti.
[ad id=”93788″]

Mnogi nisu upoznati s činjenicom da je taj nenadmašni um imao jaku vjeru u Sveto Pismo kao Božju riječ i Boga kao Stvoritelja svega, te uzročnika svih pojava koje je ovaj genijalni znanstvenik otkrio za dobrobit svijeta.

Napisao je brojna teološka djela koje je sam smatrao važnijim od njegovih znanstvenih dostignuća.

Newtona se smatra najoriginalnijim i najutjecajnijim teoretičarem u povijesti znanosti.

Pored otkrića računa beskonačnosti i nove teorije prirode svjetlosti i boja, Newton je postavljanjem tri zakona kretanja i općim zakonom gravitacije temeljito promijenio osnovnu strukturu fizike.

Postavio je i temelje klasične mehanike i tako nemjerljivo utjecao na razvoj

Kao jedan od pokretača znanstvene revolucije u 17. stoljeću, Newtonov rad povezao je radove mnogih slavnih fizičara poput Kopernika, Keplera, Galilea i Descartesa u novu moćnu teoriju.

Tri stoljeća poslije, klasična mehanika ostaje izuzetno korisna i ništa manje elegantna kao i tada.

Newton: „Tvrdim da je Bog Stvoritelj svega!“

Newtonov stav o vjeri bio je strogo monoteistički i smatrao je Boga početkom i vrhuncem svakog stvaranja čija obstojnost ne može i ne smije biti negirana.

Sir Isaac Newton je smatrao svoja teološka zapisivanja važnijim od njegovih znanstvenih zapisa.

On je izjavio: «Postoji Biće koje je stvorilo sve stvari, koje drži sve stvari u Njegovoj sili, i kao takav zaslužuje strahopoštovanje.»

Također je zapisao: «Sve materijalne stvari izgledaju da su sastavljene od prije spominjanih tvrdih i čvrstih čestica, koje su različito vezane u prvom stvaranju savjetom inteligentnog Izvršioca. Bog je taj koji je stvorio i materiju i red. I ako je On tako učinio, potpuno je ne filozofski tražiti neku drugu teoriju o podrijetlu svijeta ili smatrati da je kosmos (red) mogao nastati iz kaosa jednostavnim zakonima prirode.»

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari