Pratite nas

Događaji

40.000 MLADIH – Iz Vukovara stižu poruke nade i ohrabrenja

Objavljeno

na

I mi draga mladosti želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša

Nakon što je evanđelje treće uskrsne nedjelje naviješteno na latinskom i bizantskom obredu, homiliju je predvoditelj slavlja đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić započeo riječima apostola „A mi se nadasmo!”, te upitao „nisu li dvojica žalosnih Isusovih učenika, koji napuštaju Jeruzalem te odlaze u Emaus, slika tolikih umornih, razočaranih i beznadnih ljudi. U njima se oslikavaju stvarne životne prilike i mnogih hrvatskih mladića i djevojaka. Sjetimo se samo onih koji su se do sada prijavili na desetke natječaja za radno mjesto, ali bezuspješno, te su u rješavanju svojih životnih pitanja morali potražiti ‘izlaz’ odlaskom u inozemstvo. Znamo, ne odlazi se rado, nego žalosna srca, jer u zavičaju i domovini nastaje praznina. Tko će je i kako ispuniti? Nisu li dvojica učenika slika i tolikih vaših roditelja, žalosnih što vam ne uspijevaju pružiti ono što bi željeli; koji rade, ali ne primaju plaću; koji su zbog tuđe sebičnosti i neodgovornosti izgubili svoje radno mjesto?! Nisu li njih dvojica slika i onih poput mene, koji osjećaju da ne mogu ne govoriti i upućivati na zabrinjavajuće razmjere depopulacije Slavonije i naših hrvatskih sela i gradova?!”Podsjetio je kako je u Hrvatskoj mnogo onih koji gube povjerenje u ljude, u institucije, u politiku te – puni gorčine i nezadovoljstva – tonu u izolaciju, osamljenost i beznađe; koji od nesigurnosti, neuspjeha i promašaja bježe u alkohol, drogu, u destrukciju i agresivnost.

Nastavljajući promišljanje protkano čežnjom za nadom, propovjednik je rekao: „sve nas na različite načine nosi nada, no svi smo se više puta i razočarali. Znao nas je razočarati ne samo tijek događaja oko nas, koji se nisu ostvarili onako kako smo se mi nadali, nego su nas nadasve razočaravali ljudi koji su iznevjerili naša očekivanja, koji su nerijetko znali čak slomiti i pogaziti naše ideale. Ali sam je čovjek krhko i prolazno stvorenje. I onda kad se nađemo pred čestitom osobom koja zavrjeđuje bezuvjetno povjerenje, moramo biti svjesni da je ne smijemo apsolutizirati. Samo je Bog uvijek s nama. Trajno, neprolazno i vječno”.
Vraćajući misao na dvojicu učenika, nadbiskup Hranić istaknuo je kako njima „Uskrsli ne nudi praznu utjehu, nego im nudi drugačiji pogled na istu stvarnost i novu nadu, novu perspektivu. Učenicima pomaže shvatiti da ih nije iznevjerio Bog i samo drugi ljudi, nego su ih iznevjerila i njihova očekivanja; i da nije krivnja na Bogu, ni samo u drugim ljudima, nego i u njihovu pogrešnom stavu. On u njihovu tamu unosi svjetlo Božje riječi. U liku stranca koji se pridružuje dvojici učenika na putu u Emaus, Isus stavlja pred nas pastire i učitelje izazov posebno odgovornoga poziva: pratiti ove drage mladiće i djevojke, biti suputnici na njihovu putu – znati ih saslušati i razumjeti”.

Uputio je i na činjenicu kako uskrsli Isus dvojicu učenika suočava s njima samima u svjetlu evanđeoske logike: „O bezumni i spora srca da vjerujete u život koji se rađa iz smrti, da dozrijevanje uvijek ide pod ruku s križem i patnjom”, te parafrazirajući tu rečenicu nastavio: „Ne mora li, zato, pšenično zrno umrijeti kako bi donijelo novi rod?! O bezumni i spora srca da prihvatite da svijeća izgarajući svijetli; da se u životu ništa istinski vrijedno ne postiže bez muke, bez žrtve i umiranja sebi; da ovo društvo ne može postati bolje, humanije, poštenije i pravednije ako nema onih koji su spremni samoprijegorno služiti općem dobru, umirati sebi; ako nema onih koji su spremni ljubiti i činiti dobro i onda kad nema uzdarja, ljubiti i onda kad treba oprostiti i biti veći od tuđih slabosti; da nema i ne može biti blagostanja i napretka ako nema vas koji ste spremni učiti, studirati, marljivo raditi, biti postojani u dobru, odustajati od veze, protekcije, mita i korupcije, od grešnih obrazaca ponašanja i od prizemne logike samo ovoga svijeta”.

Propovjednik se posebno zaustavio na rečenici „prepoznaše ga u lomljenju kruha” nakon čega se vraćaju u Jeruzalem, tamo gdje ih okupljena zajednica dočekuje svojim iskustvom da su susreli uskrsloga Gospodina. I jedni su u drugima raspirivali i dijelili iskustvo uskrsne vjere i nade.

„I ovaj grad Vukovar u kojem smo danas okupljeni pruža nam snažnu pouku. Ovdje smo na osobit način kao narod iskusili da Bog svojih ne ostavlja, da u životu ne smijemo gledati samo na ljudske mogućnosti i granice, već da nam je računati i na Boga. Kad se dogodio slom i kad je potpuno iscrpljeni Vukovar pao, kad su čitavu Hrvatsku zahvatili tuga, razočaranje i dodatni strah, čitava je Hrvatska tada bila ‘moliteljica’ – po crkvama, na ulicama i trgovima. Od Krista nam je tada dolazila nada i davala nam snagu”, rekao je nadbiskup Hranić, te nastavio: „i mi draga mladosti, želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša”.

Nadbiskup se također osvrnuo na kateheze koji su obilježile prvi dan 10. SHKM po župnim zajednicama. Mladi su promišljali „o kršćanskoj kreposti nade i euharistijskom kruhu nade po kojemu nas zahvaća snaga Duha Krista raspetoga i uskrsloga te i mi postajemo glasnicima i nositeljima nade koja je u Kristu uskrslome”. Pozvao je mlade da list papira na kojemu je bila slika kruha, po kojem su ispisivali poruke nade, „prelome” kruh i podijele s onima koji su lijevo i desno od njih.

Na kraju homilije nadbiskup Hranić je još jednom istaknuo: „iskon našega života počiva u Božjem daru. Nada se uvijek oslanja na Boga kao temelj sigurnosti; na Boga kao polazište i nadahnuće za svaku obnovu društva te na njega kao izvor i uvir potpune sreće i radosti. Takva nada nam uvijek daje snagu da prihvatimo sadašnjost, da prihvatimo svoju odgovornost za dobrobit hrvatskoga društva, te da se bez malodušnosti i straha otvorimo budućnosti i snazi Božje milosti koja nas uvijek iznova obnavlja i nadilazi. Prepustimo se Kristovoj ljubavi i vodstvu. Molimo ga da nam bude suputnikom na našem životnom putu kao što je to bio dvojici svojih učenika na putu u Emaus i da uvijek ostanemo vjerni nedjeljnom lomljenju kruha za euharistijskim stolom”.

U molitvi vjernika mladi predstavnici (nad)biskupija molili su za papu Franju, mjesnog ordinarija, za biskupe, svećenike i đakone, redovnike, redovnice i sve vjeroučitelje, kao i za nova svećenička i redovnička zvanja. Molili su i za jedinstvo među kršćanskim zajednicama, da nestane svako neprijateljstvo te se među Kristovim učenicima nastani duh uzajamnoga poštovanja, praštanja, suradnje i svjedočenja Njegove ljubavi. Molitva je upućena i za domovinu, da bude zemlja mira, sklada i napretka, kao i za svijet da prestanu ratna stradanja, nepravde i svaki oblik nasilja. Molitva je upućena i da se naše obitelji obnove darom života, potom za patnike, siromašne, bolesne, umiruće.

Predstavnici pojedinih (nad)biskupija su potom na oltar prinijeli darove. Osim kruha i vina, tu su bili i darovi: zemlja (Vrhbosanska nadbiskupija), košara s plodovima (Subotička biskupija), sadnica masline (Krčka biskupija), maslinovo ulje (Porečka i Pulska biskupija), maslinovo ulje i smokve (Zadarska nadbiskupija), sir trapist (Banjolučka biskupija), posuda za ljekovito bilje iz ljekarne Male braće i stonska sol (Dubrovačka biskupija), med (Mostarsko-duvanjska biskupija), trešnje (Trebinjsko-mrkanska biskupija), gitara (Varaždinska biskupija), sidro (Riječka nadbiskupija), svjetiljka sv. Kvirina (Sisačka biskupija), replika Splitskog misala (Splitsko-makarska nadbiskupija), ribarska mreža i školjka sv. Jakova (Šibenska biskupija), licitarsko srce (Zagrebačka nadbiskupija), ikona Bogorodice (Križevačka eparhija), vukovarski križ od bračkog kamena (Hvarsko-bračko-viška biskupija).

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predstavljen roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’

Objavljeno

na

Objavio

Na 121. obljetnicu rođenja blaženog kardinala Alojzija Stepinca 8. svibnja, u 20 sati uz domoljubnu poeziju i bogat glazbeni program u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljen je roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’ autora Marlona Macanovića.

Štolu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koju je koristio tijekom uzništva u Lepoglavi, brižno čuvaju sestre benediktinke Sv. Luce u Šibeniku, te je upriličen posjet samostanskom muzeju prije promocije romana.

Organizatori su Udruga braniteljice Domovinskog rata i Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘Biskup Srećko Badurina’. Roman je predstavio ugledni šibenski odvjetnik Branimir Zmijanović. Moderator događanja ujedno i predstavnica Udruge braniteljice Domovinskog rata je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Stihove iz pjesmarice ‘Glasovi vječnosti’, autora Hrvoja Horvata, hrvatskog branitelja, čitala je Ljiljana Zmijanović i Viktorija Lokas. Stihove iz pjesmarice ‘Ja se ne bojim’ mlade autorice Lucije Zmijanović čitala je učenica Lucija Kulić. U glazbenom djelu nastupili su profesori i učenici Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika; profesorica, pijanistica Gordana Pavić, i mezzosopranistica Nera Gojanović, te nagrađivani učenici Tedi Trkulja klavirskom izvedbom Frederic Chopin: Impromptu op.29 u As-duru, te Lovre Tunuković izvedbom na violončelu S. Saens: Labud. Narodni ples Perlipaja izveo je na klaviru učenik Jakov Zmijanović.

Mladi šibenski pijanist Tedi Trkulja, učenik je srednje glazbene škole Ivana Lukačića u klasi profesorice Mirjane Erceg Runjić. Ove godine je osvojio više nagrada: U Opatiji prvu nagradu, a u Zagrebu drugu nagradu u kategoriji dua zajedno s violončelisticom Ninom Luciom Perinom, te u Dubrovniku kao solist prvu nagradu.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović uvodno je naglasila  odlike Stepinčeva karaktera kod hrvatskih branitelja: „U ljubavi prema svom narodu hrvatski branitelji nisu se dali ni od koga natkriliti, upravo kako je to za sebe napisao blaženik izričući svoju ljubav prema hrvatskom narodu. Stoga ovo zajedništvo večeras, simbola križa i mača, vjere i pouzdanja. Stepinčevo mučeništvo se nastavlja i danas. Na nama je odgovornost da se u ljubavi prema Stepinčevoj svetosti ne damo se ni od koga natkriliti. To je istinska snaga hrvatskog naroda.“

Branimir Zmijanović započeo je uvodnu riječ mišlju blaženog kardinala „Kad vam otmu sve, ostat će vam dvije ruke, sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači“. Naš hrvatski narod dao je mnoge velikane, svjetovne i duhovne, a naš blaženi kardinal Alojzije Viktor Stepinac nesumnjivo spada u najveće i najznačajnije velikane našeg naroda. Djelo koje večeras predstavljamo jedno je u nizu i doprinos borbi za istinu o blaženom kardinalu Stepincu, istinskom pobjedniku svjetla nad tamom.“

Čitane pjesme literarnog dijela programa:

Neću vas zaboraviti

Sretan sam, što sam u Gromovima bio,

S vama herojima, u ratu dane provodio,

Divio se vašem junaštvu i hrabrosti,

Proživio s vama najljepše dane mladosti.

Bogu hvala, što sam vas upoznao,

Prijatelje poput braće imao.

Ostat ćete zauvijek u srcu mom,

Sreća je zvati se Grom.

Bog nek’ Vas blagoslovi,

Daruje sretniji život novi,

Puno sreće i zdravlja

Manje tuge, a više slavlja!

Hrvoje Horvat Hrki

 

Skijanje

Skijam na stazi svjetskog kupa

Jurim niz crnu stazu Nockalma

Moja pluća vole Austriju

Moje srce voli Hrvatsku.

Lucija Zmijanović

 

Predstavljen je autor gospodin Marlon Macanović, magistar prava iz Splita, rođen u Splitu 1974. godine, suprug i otac četvero djece. U struci je radio kao pravnik, a autor je 40 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u eminentnim edicijama, član je povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, a pružao je i besplatnu pravnu pomoć obiteljima slabijeg imovnog stanja pri savjetovalištu Gospe od zdravlja u Splitu. Aktivni je vjernik, te se bavi aktualnim temama legislative iz područja obiteljsko pravne tematike.

Riječ je o romanu o životu kardinala Alojzija Stepinca. U svjetlu činjenica da su prošle godine proslavljene dvije velike obljetnice vezane za blaženog kardinala Stepinca, 120. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu beatifikacije autor je u tome pronašao motiv za pisanje knjige. Dodatni razlog, kako kazuje u svojem predstavljanju, su svete uspomene na bl. Stepinca kao predmeta autorova vjerničkog divljenja oduvijek, ali i stručno-znanstvenog interesa. Knjiga ima 232 stranice i strukturirana je u tri djela i to Brezarić,1898.-Zagreb,1945; Zagreb, 1946.-Lepoglava, 5. 12. 1951.; Krašić, 5. 12. 1951.-Krašić, 10. 2. 1960. te Epilog u kojem se pojašnjavaju zbivanja nakon kardinalove smrti i tijek kauze za proglašenje svetim, uz navođenje dodatnih podataka o bl. dr. Ivanu Merzu, Službenici Božjoj Marici Stanković, Sluzi Božjemu fra Aleksi Benigaru, Sluzi Božjemu Franji Kuhariću te velečasnom Josipu Vranekoviću.

“Svetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Znao je da duhovne plodove donosi potpuna predanost jer ona ima snagu autentičnog kršćanstva. Takva predanost plijeni pažnju drugih i potiče ih na nasljedovanje Kristova nauka. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska“, istaknuo je autor Marlom Macanović  u svojem predstavljanju.

Cjelokupni doprinos svih sudionika programa je ‘pro bono publico’.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Marija Bistrica: Vatrogasci obilježili blagdan sv. Florijana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja blagdana sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca, Hrvatska vatrogasna zajednica održala je u subotu u Mariji Bistrici svečanu sjednicu, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom se prigodom prisjetio svih koji su sebe ugradili u taj sustav koji u Hrvatskoj postoji oko 150 godina te ustvrdio da je to jedan od brandova po kojemu smo poznati i izvan naših granica.

“Zadaća Vlade je da pomaže u unaprjeđivanja tog sustava, a aktivnosti i razgovori oko toga počeli nakon velikih požara 2017.”, rekao je ministar Božinović.

Odlučili su, kazao je, sve žurne službe povezati u koordinaciju da bi ih se moglo koristiti na najdjelotvorniji način u slučaju velikih katastrofa. “Vatrogasci kao najjača, najbrojnija organizacija u svemu tome imaju posebno mjesto”, istaknuo je resorni ministar najavljujući kako će se, zakonskim izmjenama, omogućiti od početka iduće godine da konačno vatrogasci upravljaju vatrogastvom.

Naglasio je i kako će se EU, u godinama koje dolaze, posebice baviti pitanjima vatrogastva, a siguran je i kako će zbog toga proračunski dio koji se odvaja za zaštitu i spašavanje biti višestruko povećan.

Rekao je kako je i dosad na toj stavci bilo dosta sredstava te izrazio zadovoljstvo što je njegovo ministarstvo osiguralo značajan dio za vatrogasce ali i ostale žurne službe.

“Samo prošle godine smo povukli 38 milijuna eura bespovratnih sredstava za vatrogastvo, te nabavili nova vatrogasna vozila i radio telekomunikacijsku opremu za kompletnu vatrogasni službu, HGSS i druge žurne službe. Naša ambicija je vama – hrvatskim vatrogascima i svima koji sudjeluju u zaštiti i spašavanju osigurati najbolji moguću opremu”, poručio je ministar Božinović.

Sanader: 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu i sigurnost za građane

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader kazao je kako 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu, ali i sigurnost za građane. Zadovoljan je, kaže i jer je nakon 100 godina Hrvatska vatrogasna zajednica postala nadležna za vatrogastvo.

“Moram reći da su pregovori trajali godinu dana s ministrom, a kod njega smo naišli na razumijevanje i u ovoj prijelaznoj godini donijet će se novi Zakon o vatrogastvu kako bi iduće godine HVZ postala središnji državni ured za vatrogastvo”, izjavio je Sanader.

Hrvatski vatrogasci su, kazao je, spremni i za požarnu sezonu koja je pred nama, a zahvalio je i svim institucijama koje im pružaju pomoć i suradnju.

Na učinjenom za hrvatsko vatrogastvo ministru je zahvalio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

“Hrvatsko vatrogastvo uz suradnju sa svim drugim službama provest će program i zaštitit ćemo sve naše građane. Ističemo i nabavku opreme preko Ministarstva poljoprivrede, ali i proces nabavke kamiona preko Ministarstva unutarnjih poslova što će sigurno povećati operativnu spremnost i mobilnost vatrogasnih postrojbi” kazao je Tucaković.

Župan Željko Kolar naglasio je da su vatrogasci u Krapinsko-zagorskoj županiji prva snaga na koju se on, kao župan, može osloniti i koji prvi mogu reagirati. Za vatrogastvo u Zagorju kazao je da to nije samo posao nego stil života.

Priznanja zaslužnima

Svečanost vatrogasaca bila je i prigoda za dodjelu priznanja za Najpothvat u vatrogastvu za 2018. godinu. Tako su brončanu plaketu dobili vatrogasci iz DVD-ova Kerestinec, Strmec, Sveta Nedelja i Rakitje, srebrnu plaketu vatrogasci JVP-a Grada Rijeke, a zlatnu vatrogsci dobrovoljnog vatrogasnog društva Rogoznica i Javne vatrogasna postrojba Grada Šibenika za sudjelovanje u spašavanju turskog broda Haksa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari