Pratite nas

Događaji

40.000 MLADIH – Iz Vukovara stižu poruke nade i ohrabrenja

Objavljeno

na

I mi draga mladosti želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša

Nakon što je evanđelje treće uskrsne nedjelje naviješteno na latinskom i bizantskom obredu, homiliju je predvoditelj slavlja đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić započeo riječima apostola „A mi se nadasmo!”, te upitao „nisu li dvojica žalosnih Isusovih učenika, koji napuštaju Jeruzalem te odlaze u Emaus, slika tolikih umornih, razočaranih i beznadnih ljudi. U njima se oslikavaju stvarne životne prilike i mnogih hrvatskih mladića i djevojaka. Sjetimo se samo onih koji su se do sada prijavili na desetke natječaja za radno mjesto, ali bezuspješno, te su u rješavanju svojih životnih pitanja morali potražiti ‘izlaz’ odlaskom u inozemstvo. Znamo, ne odlazi se rado, nego žalosna srca, jer u zavičaju i domovini nastaje praznina. Tko će je i kako ispuniti? Nisu li dvojica učenika slika i tolikih vaših roditelja, žalosnih što vam ne uspijevaju pružiti ono što bi željeli; koji rade, ali ne primaju plaću; koji su zbog tuđe sebičnosti i neodgovornosti izgubili svoje radno mjesto?! Nisu li njih dvojica slika i onih poput mene, koji osjećaju da ne mogu ne govoriti i upućivati na zabrinjavajuće razmjere depopulacije Slavonije i naših hrvatskih sela i gradova?!”Podsjetio je kako je u Hrvatskoj mnogo onih koji gube povjerenje u ljude, u institucije, u politiku te – puni gorčine i nezadovoljstva – tonu u izolaciju, osamljenost i beznađe; koji od nesigurnosti, neuspjeha i promašaja bježe u alkohol, drogu, u destrukciju i agresivnost.

Nastavljajući promišljanje protkano čežnjom za nadom, propovjednik je rekao: „sve nas na različite načine nosi nada, no svi smo se više puta i razočarali. Znao nas je razočarati ne samo tijek događaja oko nas, koji se nisu ostvarili onako kako smo se mi nadali, nego su nas nadasve razočaravali ljudi koji su iznevjerili naša očekivanja, koji su nerijetko znali čak slomiti i pogaziti naše ideale. Ali sam je čovjek krhko i prolazno stvorenje. I onda kad se nađemo pred čestitom osobom koja zavrjeđuje bezuvjetno povjerenje, moramo biti svjesni da je ne smijemo apsolutizirati. Samo je Bog uvijek s nama. Trajno, neprolazno i vječno”.
Vraćajući misao na dvojicu učenika, nadbiskup Hranić istaknuo je kako njima „Uskrsli ne nudi praznu utjehu, nego im nudi drugačiji pogled na istu stvarnost i novu nadu, novu perspektivu. Učenicima pomaže shvatiti da ih nije iznevjerio Bog i samo drugi ljudi, nego su ih iznevjerila i njihova očekivanja; i da nije krivnja na Bogu, ni samo u drugim ljudima, nego i u njihovu pogrešnom stavu. On u njihovu tamu unosi svjetlo Božje riječi. U liku stranca koji se pridružuje dvojici učenika na putu u Emaus, Isus stavlja pred nas pastire i učitelje izazov posebno odgovornoga poziva: pratiti ove drage mladiće i djevojke, biti suputnici na njihovu putu – znati ih saslušati i razumjeti”.

Uputio je i na činjenicu kako uskrsli Isus dvojicu učenika suočava s njima samima u svjetlu evanđeoske logike: „O bezumni i spora srca da vjerujete u život koji se rađa iz smrti, da dozrijevanje uvijek ide pod ruku s križem i patnjom”, te parafrazirajući tu rečenicu nastavio: „Ne mora li, zato, pšenično zrno umrijeti kako bi donijelo novi rod?! O bezumni i spora srca da prihvatite da svijeća izgarajući svijetli; da se u životu ništa istinski vrijedno ne postiže bez muke, bez žrtve i umiranja sebi; da ovo društvo ne može postati bolje, humanije, poštenije i pravednije ako nema onih koji su spremni samoprijegorno služiti općem dobru, umirati sebi; ako nema onih koji su spremni ljubiti i činiti dobro i onda kad nema uzdarja, ljubiti i onda kad treba oprostiti i biti veći od tuđih slabosti; da nema i ne može biti blagostanja i napretka ako nema vas koji ste spremni učiti, studirati, marljivo raditi, biti postojani u dobru, odustajati od veze, protekcije, mita i korupcije, od grešnih obrazaca ponašanja i od prizemne logike samo ovoga svijeta”.

Propovjednik se posebno zaustavio na rečenici „prepoznaše ga u lomljenju kruha” nakon čega se vraćaju u Jeruzalem, tamo gdje ih okupljena zajednica dočekuje svojim iskustvom da su susreli uskrsloga Gospodina. I jedni su u drugima raspirivali i dijelili iskustvo uskrsne vjere i nade.

„I ovaj grad Vukovar u kojem smo danas okupljeni pruža nam snažnu pouku. Ovdje smo na osobit način kao narod iskusili da Bog svojih ne ostavlja, da u životu ne smijemo gledati samo na ljudske mogućnosti i granice, već da nam je računati i na Boga. Kad se dogodio slom i kad je potpuno iscrpljeni Vukovar pao, kad su čitavu Hrvatsku zahvatili tuga, razočaranje i dodatni strah, čitava je Hrvatska tada bila ‘moliteljica’ – po crkvama, na ulicama i trgovima. Od Krista nam je tada dolazila nada i davala nam snagu”, rekao je nadbiskup Hranić, te nastavio: „i mi draga mladosti, želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša”.

Nadbiskup se također osvrnuo na kateheze koji su obilježile prvi dan 10. SHKM po župnim zajednicama. Mladi su promišljali „o kršćanskoj kreposti nade i euharistijskom kruhu nade po kojemu nas zahvaća snaga Duha Krista raspetoga i uskrsloga te i mi postajemo glasnicima i nositeljima nade koja je u Kristu uskrslome”. Pozvao je mlade da list papira na kojemu je bila slika kruha, po kojem su ispisivali poruke nade, „prelome” kruh i podijele s onima koji su lijevo i desno od njih.

Na kraju homilije nadbiskup Hranić je još jednom istaknuo: „iskon našega života počiva u Božjem daru. Nada se uvijek oslanja na Boga kao temelj sigurnosti; na Boga kao polazište i nadahnuće za svaku obnovu društva te na njega kao izvor i uvir potpune sreće i radosti. Takva nada nam uvijek daje snagu da prihvatimo sadašnjost, da prihvatimo svoju odgovornost za dobrobit hrvatskoga društva, te da se bez malodušnosti i straha otvorimo budućnosti i snazi Božje milosti koja nas uvijek iznova obnavlja i nadilazi. Prepustimo se Kristovoj ljubavi i vodstvu. Molimo ga da nam bude suputnikom na našem životnom putu kao što je to bio dvojici svojih učenika na putu u Emaus i da uvijek ostanemo vjerni nedjeljnom lomljenju kruha za euharistijskim stolom”.

U molitvi vjernika mladi predstavnici (nad)biskupija molili su za papu Franju, mjesnog ordinarija, za biskupe, svećenike i đakone, redovnike, redovnice i sve vjeroučitelje, kao i za nova svećenička i redovnička zvanja. Molili su i za jedinstvo među kršćanskim zajednicama, da nestane svako neprijateljstvo te se među Kristovim učenicima nastani duh uzajamnoga poštovanja, praštanja, suradnje i svjedočenja Njegove ljubavi. Molitva je upućena i za domovinu, da bude zemlja mira, sklada i napretka, kao i za svijet da prestanu ratna stradanja, nepravde i svaki oblik nasilja. Molitva je upućena i da se naše obitelji obnove darom života, potom za patnike, siromašne, bolesne, umiruće.

Predstavnici pojedinih (nad)biskupija su potom na oltar prinijeli darove. Osim kruha i vina, tu su bili i darovi: zemlja (Vrhbosanska nadbiskupija), košara s plodovima (Subotička biskupija), sadnica masline (Krčka biskupija), maslinovo ulje (Porečka i Pulska biskupija), maslinovo ulje i smokve (Zadarska nadbiskupija), sir trapist (Banjolučka biskupija), posuda za ljekovito bilje iz ljekarne Male braće i stonska sol (Dubrovačka biskupija), med (Mostarsko-duvanjska biskupija), trešnje (Trebinjsko-mrkanska biskupija), gitara (Varaždinska biskupija), sidro (Riječka nadbiskupija), svjetiljka sv. Kvirina (Sisačka biskupija), replika Splitskog misala (Splitsko-makarska nadbiskupija), ribarska mreža i školjka sv. Jakova (Šibenska biskupija), licitarsko srce (Zagrebačka nadbiskupija), ikona Bogorodice (Križevačka eparhija), vukovarski križ od bračkog kamena (Hvarsko-bračko-viška biskupija).

(IKA)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Donatorska večer: ‘Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać’

Objavljeno

na

Objavio

foto: ABC Portal

Oko 500 podržavatelja i prijatelja okupilo se jučer, 13. prosinca, na donatorskoj večeri naziva „Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać“ u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu, u organizaciji humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i istoimene Zaklade, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Svi prisutni su se okupili oko jednog cilja – pružanja pune podrške za izgradnju objekta Dom fra Mladen Hrkać za privremeni smještaj osoba koje dolaze u Zagreb na liječenje, koja je ocijenjena kao projekt od nacionalnog interesa.

Među uzvanicima su bili i brojni istaknuti pojedinci i ključni dionici društvenog političkog i gospodarskog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među kojima su bili: izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović dr. Tomislav Madžar, izaslanik Predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Dragana Čovića g. Tugomir Čuljak, potpredsjednik Hrvatskog sabora g. Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske g. Zvonko Milas, gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić sa brojnim suradnicima, državni tajnici, saborski zastupnici, veleposlanici i predstavnici stranih zemalja u Hrvatskoj, pročelnici gradskih ureda i pomoćnici ministara te predstavnici obrazovnih i zdravstvenih institucija, ustanova i vodećih tvrtki s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na početku večeri prikazan je 15-minutni prezentacijski video materijal koji daje detaljan prikaz lokacije, zemljišta i značaja Projekta izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“. Nakon filma, nazočnima se obratio predsjednik Udruge i upravitelj Zaklade fra Mladen Hrkać g. Ivan Soldo: „Naši trenutni kapaciteti su nedostatni. Unatoč tome što uspjevamo kontinuirano povećavati i broj smještajnih jedinica i kvalitetu potrebno nam je konačno i cjelovito rješenje, a to je Dom fra Mladen Hrkać koji će uz pomoć svih vas koji ste se odazvali ovoj donatorskoj večeri i koji ćete nastaviti podupirati ovaj Projekt u svim njegovim fazama,  i svih onih koji nisu ovdje, a znamo da imamo njihovu bezuvjetnu podršku, otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Nakon g. Solde, otac Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko izrazio je veliku radost zbog pokretanja ovog Projekta koji je usmjeren na potrebe najugroženijih bližnjih te je blagoslovio sve prisutne i sam Projekt.

Gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić, zahvaljujući čijoj odluci je Udruga dobila pravo građenja i krenula u realizaciju svog sna – izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“, vrlo kratko se obratio riječima: „Neka djela govore više od riječi. Od samih početaka njihovog rada sam bio na raspolaganju članovima ove Udruge i tako će biti ubuduće“.

 

Potom je na red za obraćanje došao g. Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je rekao: „Značaj ovog Projekta i rada Udruge uvelike prelazi granice Republike Hrvatske. Vlada RH zajedno sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske je to prepoznala i podržava svaku njihovu akciju i projekt. Čestitam humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ što nas je u ovo predblagadansko razdoblje okupila zajedno – Hrvate iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta, da budemo dio ove predivne priče o humanosti, ljudskosti i nesebičnosti. Priča koja je prebrisala sve granice – zemljopisne, dobne, nacionalne. Veselim se našem susretu u još posebnijoj prilici od ove večeras – otvorenju Doma fra Mladen Hrkać za koji sam siguran da će biti otvoren prije zacrtanog vremenskog roka“.

Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i posebni savjetnik za sport i zdravstvo dr. Tomislav Madžar je na samom početku svog obraćanja prenio pozdrave i  podršku Predsjednice gđe. Grabar-Kitarović koja je izgradnju Doma fra Mladen Hrkać ocijenila projektom od nacionalnog interesa te je u više navrata pohvalio rad Udruge i Projekt koji je prema višestrukim kriterijima unikatan na području cijele Europe i šire: „U Hrvatskoj postoji više od 50.000 registriranih udruga, ali humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ kontinuirano postavlja nove i sve više standarde kvalitete i jedinostvenosti što je posebno ističe među ostalima. Brojka od 175.000 ljudi –donatora, korisnika, članova i volontera koje su oni okupili u zajedništvo u samo 5 godina postojanja potvrđuje da zaslužuju da ih ste hvali i podržava.

Ova večer je još jedna potvrda da se mogu učiniti velike stvari kad se stvori zajedništvo oko iskrene i plemenite ideje što je i temelj i jedina garancija za uspjeh Projekta „Dom fra Mladen Hrkać“ koji će sutra biti na ponos svakom čovjeku.

Nacionalni značaj projekta službenim pokroviteljstvima nad Projektom izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać potvrdili su: Predsjednica Republike Hrvatske, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr.Dragan Čović, Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Grad Zagreb.

Program večeri vodio je Mislav Togonal, voditelj i urednik sa Hrvatske radio televizije. Večer je izvedbom himne Lijepa naša otvorila operna pjevačica Sandra Bagarić, u pratnji supruga Darka Domitrovića na klaviru. Večer su nastavili uveličavati glazbena diva Radojka Šverko sa profesorom Vladimirom Babinom u pratnji na klaviru, te bogoslov Hercegovačke franjevačke provincije fra Đuro Ravenšćak.

Dodatne informacije o projektu izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać

Krajem 2016. godine humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ Grad Zagreb je dodjelio pravo građenja za „Dom fra Mladen Hrkać“ na zemljištu veličine 5000 m2 na adresi Avenija Gojka Šuška. U blizini najvećih kliničko bolničkih centara u Zagrebu biti će izgrađen moderan, energetski visoko učinkovit i funkcionalan objekt za smještaj osoba iz svih krajeva Hrvatske i BiH, koje zbog liječenja privremeno borave u Zagrebu. Dom će omogućavati smještaj, prehranu i ostalu sveobuhvatnu skrb za 220 osoba istovremeno i sadržavati će 55 smještajnih jedinica različitog karaktera: 12 izolacijskih smještajnih jedinica koje su transplatirale neki od organa i teške onkološke bolesnike, 4 jedinice za osobe u invalidskim kolicima i sličnim pomagalima za kretanje, 4 jedinice za karantenu sa posebnim ulazom, odvojene od ostatka objekta za smještaj osoba oboljelih od lakših zaraznih bolesti, 30 osnovnih smještajnih jedinica za sve teško oboljele osobe osim onih u invalidskim kolicima ili onih kojima je potrebna izolacija ili karantena, 5 jedinica sa većim brojem ležajeva za boravak obitelji s većim brojem malodobne djece od kojih je jedno dijete oboljelo

Financiranje projekta odvijati će se kroz nedavno osnovanu Zakladu fra Mladen Hrkać čiji cilj je izgradnja, opremanje i održavanje objekta “Dom fra Mladen Hrkać”.

Projekt je trenutno u fazi završetka provedbe javng natječaja za odabir idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za Dom fra Mladen Hrkać. Javni natječaj zatvoren je 7.12. te je pristiglo 11 prijedloga idejnog rješenja koje će ocjenjivati petočlani ocjenjivački sud sastavljen od ovlaštenih arhitekata, te predsjednika i dopredsjednika Udruge, na čelu sa arhitektom Angelom Garciom Alvarezom iz Madrida koji je specijalizirao arhitekturu bolničkog smještaja. Potom slijedi ishođenje lokacijske dozvole, izrada izvedbenog projekta i ishođenje građevinske dozvole nakon čega je moguće krenuti sa građevinskim radovima. Predviđa se da će Dom biti spreman otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. godine na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Udruga FMH/ABCPortal.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Damir Borovčak: Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek vrijedi

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju 10. prosinca na preoranom groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na Mirogoju u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan ljudskih prava u organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo.

Poslije svete mise za duše pokojnih u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održano je komemorativno sjećanje na mjestu njihovih grobova i poslije smrti obesčašćenih kosti hrvatskih bojovnika Nezavisne države Hrvatske.

Poginulim hrvatskim vojnicima komunistička vlast zapovjedila je preorati njihove grobove. Učinjeno je to po zapovijedi izdanoj 6. srpnja 1945. od zloglasnog partizansko-komunističkog Ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovića.

Na tom prekopanom i poravnatom nekadašnjem posljednjem počivalištu preminulih hrvatskih bojovnika od 1941. – 1945. sjećanje je obnovljeno prigodnim govorom i s imenima pokojnika na pripremljenih 550 svijeća.

U ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek istaknuo je kako su protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski biskupi upozorili još 20. rujna 1945. Tada su u svom glasovitom Pastirskom pismu uputili poruku vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi poravnati su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Potom je govornik upozorio kako su na ovom groblju hrvatskih vojnika od 1941.-1945. pokopani oni koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, kao i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci su preorani, a obiteljima i danas nije dopušteno obilježiti grob člana svoje obitelji. Komunističko obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora glasilo je: „Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Kako bismo razumjeli ovu naredbu moramo poznavati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.

Istaknuto je da se tom odlukom krši ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminacija iz mržnje barbarskim postupkom uništenja. Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna. Od rođenja do smrti, što godi bili u životu, postoje ljudska prava koja se odnose na svakog čovjeka i posvuda – ona su univerzalna. Ta prava vrijede u rodilištu, i na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u rođenju i smrti.

Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je: Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika.

Na groblju Mirogoj dostojanstveno su pokopani ugledni građani i obični ljudi. Ovdje brončane i kamene skulpture imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju jedino nikakva prava nemaju hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na ozemlju Hrvatske. Paljenjem 550 svijeća, na 550 grobnih mjesta, s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika, željelo se vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima vrati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika. Na grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana.

Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava. Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci, obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne u naraštajima koji nisu živjeli u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja, ali i suočavanja s prošlošću. I na kraju govornik je završio prvim člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva”.

Molitvu za pokoj duša vojnika na preoranom groblju predvodio je za katolike velečasni Ante Pavlović, a za duše islamske vjeroispovijedi efendija Mersad Kvesić.

Potom je organizator zamolio da okupljeni upale pripremljenih 550 svijeća za 550 pokojnika na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945. Svaka svijeća imala je ime i prezime pokojnika s datumom smrti.

Barbarstvo komunističkih vlasti 1945. koje su izdale neciviliziranu zapovijed i preorali groblja palih hrvatskih vojnika, još se uvijek poštuje i štiti. To je vidljivo na Mirogoju u Zagrebu. Neobilježene i neuređene grobne plohe na to ukazuju. Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek traje. Na to su nas podsjetili pristigli domobrani iz Osijeka, koji su potaknuli na pomnije razmišljanje. Nakon 45 godina komunističkog terora i nakon 27 godina samostalne države Hrvatske, po prvi puta su upaljene svijeće i odana počast za sve obesčašćene bojovnike na preoranom dijelu Mirogoja. A zašto zakazuje gradska vlast i državna vlast, kad su u pitanju dostojanstvo i ljudska prava pokojnika na posljednje počivalište? Zar se potomci nemaju pravo sjećati svojih predhodnika palih za san o hrvatskoj slobodi. A s njima i svi istinoljubivi domoljubi pokloniti se žrtvama onih koji su poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata za nikad dosanjanu slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

fotografije  tekst: Damir Borovčak/HKV

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari