Pratite nas

Vijesti

40 godina Rubikove kocke

Objavljeno

na

Google svojim Google Doodle črčkarijama na početnoj stranici svako malo obilježava neke bitne datume iz svjetske povijesti, a današnji dan rezerviran je za legendarnu Rubikovu kocku

rubikova kocka40Mađarski kipar i profesor arhitekture Ernő Rubik još davne 1974. godine osmislio je, kako ju je tada nazvao, ‘Čarobnu kocku’, no sigurni smo da nije ni sanjao koju će popularnost steći njegova mehanička igračka. Do danas je prodano nekoliko stotina miljuna Rubikove kocke kja pred zainteresirane igrače predstavlja problem slaganja boja u oko 43 trilijuna različitih kombinacija.

Kako bilo, Google je odlučio obilježiti 40. godišnjicu nastanka Rubikove kocke i to onako kako najbolje znaju. Posjetite li danas neku od početnih stranica internetskog diva dočekat će vas virtualna varijanta kocke, a koju možete slagati potezima miša. Ne znamo koliko vam je vremena potrebno za slaganje Rubikove kocke, no znajte da je trenutni svjetski rekord tek 5,55 sekundi. Da, dobro ste pročitali.

Odvojite koju minuticu te posjetite www.google.hr te slaganjem obilježite 40. godišnjicu ove legendarne igračke.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pupovac u NU2: ‘Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima’

Objavljeno

na

Objavio

Gost emisije “Nedjeljom u dva” je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Upitan da kaže što je za njega patriotizam – rekao je da “ima različitih definicija. I različitih situacija. Ovisno o povijesnim procesima u kojima se nalazi nacionalna zajednica, državna”, smatra.

“Mislim da je nama u Hrvatskoj jako dugo nakon prestanka rata primarno jačanje ustavnog partiotizma, poštivanje vlastitog Ustava, njegovih vrijednosti, pravila, zakona koji iz njega proizlaze, uzusa koje ljudi trebaju slijediti i kad ne znaju sasvim što piše u Ustavu i zakonu ali smo naslijedili od starijih i od predaka bez obzira kroz koji sistem prolazili – neki sistem koji možemo u cjelini nazvati Ustavnim patriotizmom koji se u ratnim, kriznim vremenima može poremetiti, može nestati, može ga se zamijeniti nekom drugom vrstom patriotizma, koja baš i ne mora biti, u najboljem smislu te riječi, pravi, istinski patriotizam koji uključuje sve, koji mogu svi slijediti, i koji sve obavezuje i nema jednih koji mogu reći da su više, a drugi da su manje”, rekao je.

Na pitanje smeta li ga što svako malo, jednom dijelu javnosti, teba dokazivati svoju lojalnost zajednici u kojoj živi, odnosno državi u kojoj živi – odgovorio je da nema tu potrebu. “Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima. Za ljude koji žive u nekoj zajednici, sredini, koja vremena ih stavljaju na kušnju, kojima mogu ostati bez dobrog dijela svojih sunarodnjaka, kao što sam ja ostao. Ostati bez svojim zavičaja, kao što su mnogi ljudi ostali i Hrvati i Srbi – s tim da Srbi s manje šanse da ih obnove. Mogu se neprestano suočavati s optužbama da zato što tražiš da svi ljudi budu jednaki pred zakonom i Ustavom, da ne budu diskriminirani. Da ih se ne gleda kao razbojnike i izdajnike zato što su drugačije vjere i nacije iako ničim nisu napravili ništa što bi narušilo osnovna pravila patriotskog ponašanja. Ili obrnuto bilo u ratu ili miru. Dakle, za mene je lojalnost – lojalnost prema prijatelju, susjedu, kolegi na poslu. Za mene je lojalnost prema vrijednostima za koje znam da ih slijede ljudi koje možda nikad neću sresti, ali o kojima ovisi kako će se ti ljudi sresti sa drugim ljudima. Za mene je lojalnost osjećaj sigurnosti kod svih onih koji žive u ovom slučaju u našoj zemlji Hrvatskoj. Da će se susretati s ljudima koji prema njima neće imati loše raspoloženje niti namjere ili na bilo koji način izdati pravila prema kojima živimo ili trebamo živjeti”, istaknuo je.

“Ispod časti mi je da pomislim da bih ja sad trebao nabrajati što sam sve smatrao da trebam učiniti za zemlju u kojoj živim i za narod kojem pripadam. Jer je to bio moj motiv življenja. Moj osjećaj lojalnosti prema ljudima s kojima sam radio, koji su me odgajali. Prema mojoj rodbini i jedne i druge nacionalnosti. Prema mojem razumijevanju dobra i budućnosti zemlje u kojoj živim. A to što postoje ljudi koji olako ili iz zlopromišljenosti ili osmišljene strategije druge ljude i druge grupe prozivaju nelojalnim, neprijateljima – samo zato što su Srbi, Židovi, socijaldemokrati ili socijalisti, ili liberali. To je pokazatelj građanske nelojalnosti i ustavne nelojalnosti onih koji to rade. A ne mene. Ne onih koji su liberali”, rekao je…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Finski problemi Danka Končara, strateškog partnera Uljanika

Objavljeno

na

Objavio

Strateški partner u restrukturiranju Uljanika, Danko Končar, zbog izbjegavanja propisanog otkupa dionica malih dioničara u tvrtki Afarak, u vrijednosti od 400 milijuna eura, u Finskoj je do sada kažnjen s 80 milijuna eura.

Osim toga mali dioničari najavljuju i kaznene prijave protiv Končara, ali i hrvatskog europarlamentarca Ivana Jakovčića zbog sumnje na izvlačenje novca iz tvrtke.

Priču iz Finske donosi novinar HRT-a Dražen Majić.

Sve se više sužavaju pravne mogućnosti Danka Končara u nastojanjima da izbjegne financijsku obvezu koja je dosegnula gotovo pola milijarde eura.

Visoki upravni sud odbacio je zahtjev Danka Končara za odgodom otkupa dionica malih dioničara Afaraka, za svaki sljedeći mjesec u kojem ne izvrši otkup dionica Končar će platiti deset milijuna eura kazne.

Končar je godinama potpuno kontrolirao tvrtku Afarak iako je službeno bio vlasnik samo 27%-tnog udjela. Finski inspektori su nakon istrage utvrdili da je Končar prikrivao stvarni opseg svojeg vlasništva izbjegavajući na taj način prelazak granice od 30%, nakon koje je obvezna javna ponuda preuzimanja.

Finska slovi kao jedna od institucionalno najsigurnijih zemalja u svijetu s najmanjom stopom korupcije. Kazna – iznimno stroga! O visini kazne smo odlučili proporcionalno opsegu obvezujuće ponude koja iznosi 400 milijuna eura. Visina prvotne kazne je 10% tog iznosa, rekao je Ville Kajala iz finske financijske inspekcije.

Danko Končar je u Afarak ušao 2008. godine. Tvrtka je na burzi vrijedila više od 600 milijuna eura uz 300 milijuna svježe prikupljenih eura za investiranje. Mali dioničari tvrde da je Končar želio samostalno kontrolirati tvrtku, ali to nije htio u potpunosti i platiti.

Nakon preuzimanja, tvrde mali dioničari, Končar novcem Afaraka počinje kupovati vlastite tvrtke u Turskoj i Njemačkoj. Više od 200 milijuna eura potrošeno je na kupnju rudnika Mogala u Južnoj Africi, što se pokazalo kao potpuno promašen potez.

Mali dioničari tvrde da je Končar tim kupnjama doslovce povratio oko 300 milijuna eura koje je uložio u tvrtku. Sumnjaju da se proces izvlačenja novca iz Afaraka nastavlja sve do danas.

Končar je s partnerima muzao kompaniju i lošim poslovima izvlačio gotovinu i svjesno spuštao cijenu dionica na nulum tvrde. Zbog svega najavljuju kaznene prijave protiv Končara, ali i Ivana Jakovčića koji je bio predsjednik Nadzornog odbora tvrtke u spornom razdoblju.

Finci tvrde i da je pri kraju istraga o trgovanju insajderskim informacijama u Afaraku. Zbog pravosudnih problema čini se da je propala i Končarova kupnja helsinškog brodogradilišta Arctech.

Ruski vlasnici ovih su dana objavili da prekidaju dosadašnje pregovore te da počinju pregovarati s norveškim i ruskim kupcima.

Danko Končar nije želio komentirati svoje probleme u Finskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari