Pratite nas

Povijesnice

5. lipnja 1604. – Hrvatski Sabor donio zakon kojim je katolička vjera postala jedina priznata vjera u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Foto: Hina

Na današnji dan 1604. Hrvatski sabor donio zakon kojim je katolička vjera postala jedina dopuštena vjera u Hrvatskoj.

Bilo je to na valu širenja reformacije, a osobito u Mađarskoj pod čijom je krunom tada bila hrvatska kraljevska kruna. Val reformacije koji je osobito zahvatio države srednje i sjeverne Europe imao je odjeka i u Hrvatskoj, a osobito u njenim dijelovima bliže Mađarskoj.

Stoga je Hrvatski Sabor, i na tradiciji privrženosti Hrvatske i Hrvata katoličkoj vjeri, donio ovu odluku. Naravno, ta odluka je imala i političko značenje jer je crkveni raskol pratila i politička borba velikaša za svoje dominirajuće pozicije u tadašnjem društvu.

Naime, Ugarski sabor je te 1604. zatražio vjerske slobode za protestante (koje su oni nijekali katolicima na svim područjima gdje su dominirali).

Tako je, primjerice, protestant Juraj Zrinski Stariji, vlasnik Međimurja, potjerao sve katoličke svećenike iz Međimurja osim pavlina i na njihova mjesta doveo protestantske.

Kralj Rudolf, uvjereni katolik koji je podupirao širenje reda isusovaca koji su bili nositelji katoličke protureformacije, je osobno dodao članak kojim se protestantima u Hrvatskoj niječe pravo slobode vjere, koje oni niječu i katolicima.

Zbog toga je i Hrvatski Sabor donio 1604. još oštriji zakon u kojem je u Hrvatskoj jedino dopuštena katolička vjera.

Protestantizam je na područje banske Hrvatske počeo prodirati 50 – tih godina 16. st. iz dva smjera i u dva oblika. Iz Njemačke, Koruške i Kranjske dolazio je luteransko – evangelički protestantizam dok je iz Ugarske dolazio kalvinistički oblik reformacije.

Najširu društvenu podlogu protestantizam je imao u Međimurju i turskoj Slavoniji, gdje je uspio izgraditi i svoju crkvenu organizaciju. Osim djela hrvatskog plemstva reformaciju su prihvatili i mnogi građani u Varaždinu i Koprivnici, kao i seljaci na vlastelinstvima čiji su gospodari pristali uz reformaciju.

Organizirano protureformacijsko djelovanje u Hrvatskoj započinje postavljanjem Jurja Draškovića za zagrebačkog biskupa. Kao sudionik Tridentskog koncila Drašković započinje provoditi mjere za suzbijanje reformacije i obnove u katoličkom duhu. Na gušenju reformacije u Hrvatskoj i obnovu u katoličkom duhu ponajviše su utjecali katolički crkveni redovi od kojih se najviše istaknuo isusovački red.

Otvaranjem škola i zavoda, u kojima se odgajao i obrazovao novi svećenički i intelektualni sloj u duhu katoličke obnove isusovački je red ostavio veliki i neizbrisivi trag na području sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske u 17. i 18. st. Iz istog razloga pavlini u Lepoglavi obnavljaju rad svoga učilišta dok franjevci na cijelom hrvatskom prostoru razvijaju mrežu školskih ustanova različite namjene i različitih stupnjeva. Na području Dalmacije i Dubrovnika dominikanci nastavljaju s odgojno – obrazovnim radom koji su započeli po svom dolasku u naše krajeve.

Stoga možemo slobodno kazati kako je obrazovanje u procesu katoličke obnove u Hrvatskoj odigralo ključnu ulogu u provođenju zaključaka Tridentskog koncila, kao i to da su upravo te crkvene obrazovne ustanove postale rasadišta znanstvenog, umjetničkog i kulturnog rada koji će kulminirati u 18. stoljeću. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan ustrojena legendarna brigada koja je bila jedna od ključnih u obrani Šibenika i Dalmacije.

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 19. lipnja 1991. godine, ustrojena je Brigada Zbora narodne garde Šibenik, koja je 28. lipnja preimenovana u 113. brigadu ZNG-a Šibenik.

Ta legendarna ratna postrojba bila je jedna od ključnih u obrani Šibenika i Dalmacije.

Prisjetimo se, prvi zapovjednik legendarne 113. šibenske brigade bio je Ante Ljubičić, a okosnicu brigade činili su pripadnici TO Šibenik i dragovoljci šibenskoga kraja u sklopu Policijske uprave Šibenik.

Kao i u većini brigada, i za 113. šibensku brigadu počeci su bili teški – oružja je nedostajalo te je većina djelovanja bila improvizacija. Ipak, osvajanjem vojarne JNA Mala bara kod Metkovića, krajem ljeta za Šibenčane pristiže 150 tona oružja i streljiva. S oko 1500 pripadnika s pješačkim naoružanjem dobivaju zonu odgovornosti obrane bojišnice duljine 120 kilometara te tako dočekuju rujanski rat.

JNA osvojila Šibenski most – Dalmacija i Hrvatska presječeni na dva dijela!

Naime, prodorom snaga JNA osvojen je šibenski most, čime je postignut cilj kojim je omogućen pristup od Šibenika do Beograda po teritoriju koji je bio pod srpskom kontrolom. Hrvatska je time podijeljena na dva dijela, i to od 16. do 21. rujna 1991. godine. Pripadnici 113. brigade, uz pomoć snaga iz Vodica i Zatona, organizirali su ljude i oružje te 22. rujna krenuli u proboj na šibenski most. Akcija je rezultirala time da su do 15 sati neprijatelji potisnuti do Čiste Velike, dok je do 20 sati akcija završena te je ponovo uspostavljena komunikacija Jadranskom magistralom, a Hrvatska više nije bila presječena na dva dijela.

Uspjesi u rujanskom ratu bili su od iznimne strateške važnosti u obrani Hrvatske, a 113. brigadi omogućili su lakši pristup u naoružanju koje je počelo pristizati iz cijele Hrvatske. Paralelno se sve više dragovoljaca počelo uključivati u brigadu te je započeta organizacija obuke za ročnike.

Šibenski junaci obranili Dalmaciju

U nastavku Domovinskog rata, 113. šibenska brigada djelovala je ne samo na području Šibenika, nego i na Južnom bojištu (kod Stolova i Dubrovnika), od Maslenice na sjeveru do Prevlake na jugu te od Smokvice do Oštrelja iznad Drvara. Brigada je sudjelovala usvim značajnijim operacijama Hrvatske vojske, zbog čega je velik broj njezinih pripadnika odlikovan i nagrađen.

Kroz brigadu je od osnutka prošlo oko 3.200 pripadnika te oko 18 000 ročnih vojnika. 113. šibenska brigada u legendu je otišla 15. travnja 2000. godine, kada je vojarnu Bribirski knezovi preuzelo Obučno središte za izobrazbu pješaštva Sinj, no velika i vrlo važna uloga ove brigade u Domovinskom ratu zauvijek će ostati zabilježena u hrvatskoj povijesti.

Poginula su 72 bojovnika 113. brigade, a ranjeno ih je više od 400. To su naši junaci koje Hrvatska nikada ne smije zaboraviti! (Braniteljski.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. lipnja 1991. – Započelo povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. lipnja 1991. započelo je povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora koje je neprekinuto trajalo osam dana.

Naime, nakon referenduma o samostalnosti u svibnju, Vlada je pripremila više od 60 prijedloga zakona, a predsjednik Sabora Žarko Domljan sazvao je zasjedanje s obzirom na to da je Predsjedništvo Jugoslavije odbilo pregovore o razdruživanju.

Potrebu dugotrajnog zasjedanja Domljan je također objasnio činjenicom da tako važan korak nije dovoljno samo načelno deklarirati, nego je potrebno donijeti cijeli niz zakona i odluka kojima bi Hrvatska uistinu postala samostalna država.

Zanimljivo, 24. lipnja na skupnoj sjednici zastupnicima se obratio premijer Ante Marković koji se zauzimao za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji, uvjeravajući kako međunarodna zajednica neće prihvatiti osamostaljivanje jugoslavenskih republika.

Kao odgovor na njegovo izlaganje došao je protuzahtjev zastupnika da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti ministra vanjskih poslova Budimira Lončara koji je nekoliko dana prije toga u Berlinu, na sjednici Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, uvjeravao međunarodne diplomate kako će u slučaju osamostaljivanja nove države uvesti totalitarizam.

Ipak, unatoč raspravama, hrvatski zastupnici postigli su opći konsenzus, te su donijeli cijeli niz državno-pravnih akata i važnih zakona.

Među stotinjak točaka odlučivalo se o zakonima o hrvatskom državljanstvu, prebivalištu i boravištu građana, osobnim i putnim ispravama, carinskim službama, međunarodnim i mnogim drugim obvezama koje mora ispuniti suverena država.

Najvažniji dio zasjedanja bila je svečana sjednica održana 25. lipnja na kojoj su proglašeni državno-pravni akti kojima je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari