Pratite nas

Povijesnice

5. lipnja 1848. -Prvi put službeno upotrijebljena hrvatska nacionalna trobojnica

Objavljeno

na

Malo više od mjesec dana nakon što je odluka o izgledu hrvatske nacionalne trobojnice objavljena u Gajevim Narodnim novinama, ona je 5. lipnja 1848. prvi put i službeno upotrijebljena.

Iako ju je kao zajednički simbol nacije odmah upotrijebila Zagrebačka narodna garda, novi hrvatski barjak službenim je to postao pri svečanom ustoličenju Josipa Jelačića za hrvatskoga bana.

Budući ban ušao je u Zagreb u sjajnoj povorci na čijem se čelu vijorila trobojnica sa združenim grbovima Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te Velike Ilirije s jedne te s Jelačićevim obiteljskim grbom s druge strane.

Tijekom povijesti hrvatske su zemlje u bojama svojih zastava i grbova najčešće imale crvenu, bijelu i plavu boju. Kada se u dramatičnim revolucionarnim događajima 1848. iščekivao rat s Mađarima, prepoznala se potreba stvaranja jedinstvene nacionalne zastave. Nastojeći da zastava bude državotvorna i prihvatljiva za sve povijesne pokrajine, ban Josip Jelačić i suradnici odlučili su njezine boje uzeti iz temeljnih boja sva tri grba hrvatskoga kraljevstva.

U jedinstvenu zastavu unesene su crvena i bijela boja iz povijesnog grba Kraljevine Hrvatske, a plava boja iz povijesnih grbova Kraljevina Slavonije i Dalmacije. Kao ukras u središte su zastave postavljeni združeni grbovi Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a njima je pridodan i grb Velike Ilirije, piše HRT

Iako je poslije gušenja revolucije hrvatska trobojnica bila zabranjena, od hrvatsko-ugarske nagodbe 1867. ponovno je u službenoj upotrebi. Kada je 1918. hrvatski narod ušao u Kraljevina SHS i zatim u Jugoslaviju, hrvatska zastava kao jedina heraldički ispravna, ali s obrnutim rasporedom boja izabrana je za zastavu nove države.

Isto se ponovilo i 1943. kada su odlukom AVNOJ-a trobojnice, ali s crvenom petokrakom zvijezdom potvrđene kao zastave nove komunističke Jugoslavije i Hrvatske. Od 1990. i proglašenja samostalnosti i neovisnosti Republika Hrvatska vratila je u upotrebu staru trobojnicu s povijesnim grbom i krunom, oblikovanom sa starim grbovima hrvatskih zemalja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari