50 godina od sloma Hrvatskog proljeća

Ove godine navršava se 50 godina od sloma Hrvatskog proljeća, reformskog pokreta koji je uzdrmao dotadašnji politički i gospodarski ustroj Jugoslavije te navijestio stvaranje samostalne Hrvatske.

Riječ je o masovnom narodnom pokretu koji se počeo razvijati u drugoj polovici 1960-ih godina na poticaj reformskog vodstva Saveza komunista Hrvatske, a u kojem se tražio ravnopravan položaj Hrvatske i Hrvata u jugoslavenskoj federaciji.

U užem smislu pokret je trajao od Desete sjednice Centralnog komiteta SKH u siječnju 1970. pa sve do sloma na sjednici Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije održanoj u Karađorđevu od 1. do 2. prosinca 1971. godine.

Nakon te sjednice, nazvane „sječom Hrvatske“, nastupilo je razdoblje „hrvatske šutnje“ koje će trajati sve do potkraj 1980-ih kad se rađa novi demokratski pokret koji će dovesti do hrvatskoga državnog osamostaljenja.

Kakav je bio položaj Hrvatske u Jugoslaviji, tko je pokrenuo Hrvatsko proljeće i zašto, što se događalo u vrijeme masovnoga narodnog pokreta, jesu li zahtjevi hrvatskih proljećara bili preradikalni, kakva je bila uloga studenata, Matice hrvatske, Katoličke crkve, zašto je komunistički režim pokrenuo partijske čistke i suđenja, tko je i koliko robijao zbog Hrvatskog proljeća, zašto pokret nije uspio… – samo su neka od pitanja na koja će odgovoriti sudionici okrugloga stola kojeg organizira Večernji List, a koji će se održati u televizijskom studiju Večernjeg lista

Sudionici okruglog stola su Ivan Zvonimir Čičak, istaknuti proljećar i jedan od vođa studentskoga pokreta te trojica povjesničara: Željko Krušelj sa Sveučilišta Sjever, Josip Mihaljević iz Hrvatskog instituta za povijest i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Što vi mislite o ovoj temi?