Pratite nas

Kronika

50 godišnjica ubojstva hrvatskih vođa u Munchenu

Objavljeno

na

Danas, 26. listopada 2018. godine, navršava se točno 50 godina od ubojstva hrvatskih domoljuba Mile Rukavine, Krešimira Tolja i Vida Maričića u Münchenu. Svu trojicu ubili su atentatori Udbe.

”Ličanin Mile Rukavina, rođen 2. kolovoza 1910. pokraj Gospića, bio je časnik Hrvatskih oružanih snaga (HOS) u Drugom svjetskom ratu. Uspio je preživjeti Bleiburg i jedno vrijeme povučeno živjeti u Austriji. Kada je Jugoslavija 1954. godine zatražila njegovo izručenje, Rukavina je preselio u njemački gradić Schongau. Nakon nekog vremena preuzeo je vodstvo HOP-ove podružnice Ujedinjeni Hrvati Njemačke (UHNj).

Hercegovac Krešimir Tolj, rođen 25. siječnja 1938. u Veljacima pokraj Ljubuškoga, prekinuo je u rujnu 1958. studij medicine u Zagrebu i pobjegao u Njemačku.

Učlanio se u UHNj i ubrzo postao glavni urednik organizacijskog glasila Hrvatska Sloboda. Slavonac Vid Maričić, rođen 3. kolovoza 1946. u  Selcima Đakovačkim, emigrirao je s bratom Blažom 1964. u Francusku. U Marseilleu, gdje se već nalazio njihov treći brat Nikola, učlanio se u francuski ogranak HOP-a Ujedinjeni Hrvati Francuske (UHF).

Nakon dvije godine dobio je odobrenje za useljenje u Australiju. U Sydneyu je Vid Maričić upoznao članove Hrvatske mladeži Uzdanica i preko njih HRB-ov program političko-osloboditeljskog djelovanja. On im se pridružio te je već nakon nekoliko mjeseci dobio zadatak da se vrati u Europu i stupi u kontakt s Milom Rukavinom.

Premda je Rukavina putem povjerljivog suradnika Dane Šarca već blisko surađivao s vođama HRB-a u Njemačkoj, Maričić je trebao Rukavini prenijeti formalnu poruku o suradnji, i to s određenim preporukama za moderniziranje političkog programa, redefiniranje napadačkih ciljeva i konspirativni rad. Maričić je stigao u München 25. listopada 1968. i već sljedećeg dana dogovorio sastanak s Rukavinom u prostorijama sjedišta UHNj i uredništva Hrvatske Slobode u ulici Paul Heyse Strasse br. 25. Rukavina se, nakon jutarnjeg posjeta restoranu hrvatskog emigranta Mate Prke, 26. listopada 1968. uputio na sastanak s Maričićem.

U redakcijskim prostorijama zatekao se i Krešimir Tolj. Nakon petnaestak minuta u prostorije je upala skupina Udbinih atentatora i ubila svu trojicu. Prema izjavama visokih dužnosnika udbe, kako o atentatu na obitelj Deželić 1965. tako i o ubojstvu Mile Rukavine, Krešimira Tolja i Vida Maričića 1968., više bi trebao znati tadašnji inspektor Drugog odjela udbe za Hrvatsku, Milan Tatalović, stoji u knjizi ”HRB – Rat prije rata”, Bože Vukušića, izdanoj u lipnju 2010. godine.

Mi Hrvatski Domoljubi i Borci za Hrvatsku polozilismo Vijenac I zapalili Svijece na Grob
Mile Rukavine Ante Kostica te I ostalim Borcima koji su dali zivote za Hrvatsku nije nas bilo puno ali skromno i skruseno pomolili
smo se za njihove duše.
Počivali u miru Božjem

Petar Penava Munchen

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Na današnji dan u Švicarskoj je likvidiran Stanko Nižić

Objavljeno

na

Objavio

LICEMJERNA HRVATSKA: Obilježavamo Dan sjećanja na žrtve totalitarizma, a baš na današnji dan u Švicarskoj je likvidiran Stanko Nižić – ubojice nikada nisu odgovarali!

Danas cijela Europa obilježava Dan sjećanja na žrtve totalitarizma, a Hrvatska s jednim još uvijek nije obračunala – onim komunističkim. O tome govori jedan i više nego simboličan primjer; upravo na današnji dan, prije 38 godina, u Švicarskoj je ubijen hrvatski politički emigrant Stanko Nižić. Likvidirala ga je jugo-komunistička tajna policija UDBA. S obzirom da u Švicarskoj nakon 30 godina za ubojstvo nastupa zastara, ubojice Stanka Nižića nikada neće odgovarati za svirepi zločin. A tko je za to kriv? Hrvatska država u kojoj nije provedena LUSTRACIJA.

Da je lustracija kojim slučajem ipak provedena, ubojice Stanka Nižića i mnogih drugih Hrvata diljem Europe i svijeta – danas bi bili u zatvorima, a njihova stvarna i mentalna djeca ne bi bila u prilici voditi našu državu.

Nažalost, Stanko Nižić koji je imao samo 30 godina kada su ga ubili, danas počiva u rodnom Crvenom Grmu pored Ljubuškog, a njegovi progonitelji nastupaju u dokumentarcima na HTV-u i govore nam kako su sudjelovali u “ratu prije rata” i “stvarali” Hrvatsku, komentirao je Velimir Bujanec na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Korićanske stijene – Obilježena 27. godišnjica od ubojstva 200 Bošnjaka i Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Dvije stotine ruža bačeno je s litice na lokalitetu Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje je 21. kolovoza 1992. godine strijeljano najmanje 200 bošnjačkih i hrvatskih muškaraca.

Muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara. Na tom stratištu danas su obitelji ubijenih, preživjeli i članovi Saveza logoraša u BiH odali počast stradalim, prenosi Anadolija.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH rekao je kako se radilo o organiziranom zločinu.

“Danas prije svega svjedočimo o jednom teškom zločinu koji je planiran, organiziran i izvršen od sistema, od politike, sistema institucija. Izvršitelji su bili pripadnici prijedorske policije koji su na svirep, poseban način strijeljali 200 nedužnih građana BiH, Prijedora, logoraša koji su dovedeni ovdje i strijeljani i ono što je otežavajuće je što za ovako težak, planiran zločin sve ovo vrijeme su činili i čine napore da se zločin prikrije, da ima što manje svjedočenja i što manje traga, a ono što je posebno teško je da obitelji žrtava prolaze tešku situaciju kada je u pitanju pronalaženje svojih najmilijih, njihova identifikacija, ukop posmrtnih ostataka koji se ukopavaju nekompletni“, rekao je Mešković.

Za zločin na Korićanskim stijenama pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su: Darko Mrđa na 17 godina zatvora, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na osam, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari