Pratite nas

Događaji

50 obljetnica utemeljenja župe Presvetog trojstva u Buhovu

Objavljeno

na

U nedjelju 13. listopada 2019. godine svečanom svetom Misom, koju će predvoditi mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, u Buhovu, kod Širokog Brijega će se obilježiti 50. obljetnica utemeljenja župe Presvetog trojstva u Buhovu.

Istoga dana bit će svečano otvoren i vodovod Buhovo, koji će otvoriti predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Zdenko Ćosić. Nakon svečanog čina otvaranja vodovoda slijedi prigodni domjenak te bogat kulturno-zabavni program na mjesnom igralištu u Buhovu.

Župa Buhovo osnovana je 1969. godine, a nastala je odcjepljenjem od župe Rasno. Župna kuća izgrađena je 1970. godine a izgradnja župne crkve započela je 1971. Crkva s vjeronaučnom dvoranom izgrađena je za nešto više od godinu dana. Nacrt za crkvu izradio je ing. D. Antolković iz Slavonskog Broda.

Crkva je blagoslovljena 30. kolovoza 1972. godine. 1973. godine izgrađen je zvonik visok 20 metara, a 1999. godine je temeljito obnovljen i pokriven bakrenim krovom. Crkva ima oblik kružnog isječka s uvučenim svetištem. Crkva je ponovo pokrivena i preuređena u novije vrijeme (radovi završeni 2003.) Danas crkva, župna kuća i crkveni okoliš izgledaju kao botanički vrt. Popločan je i trg oko crkve, javlja Radio Široki Brijeg.

U razdoblju između 30 kolovoza 1969. i 31.siječnja 1985. župnik u Buhovu bio je don Tomislav Majić, a nakon toga dužnost župnika obnaša don Pavao Filipović.

Za ovaj blagdan žitelji Buhova pripremat će se trodnevnicom.

Raspored trodnevnice

Četvrtak, 10. listopada

16.30 – krunica

17 sati – sveta Misa ( predvodi i propovijeda don Tomislav Majić, prvi župnik župe Buhovo; pjeva župni zbor

Nakon svete Mise povijesni sat

Petak, 11. listopada  – pokornički dan

16 sati : pokorničko bogoslužje s pojedinačnom sv. ispovjedi i Križni put

17 sati : sveta Misa ( predvodi i propovijeda fra Stanko Ćosić, tajnik Hercegovačke franjevačke provincije; pjeva zbor mladih župe sv. Petra i Pavla iz Mostara)

Subota, 12. listopada

16.30 sati – krunica

17 sati – sveta Misa ( predvodi i propovijeda fra Stipe Biško, župnik župe Uznesenja BDM, Široki Brijeg; pjeva župni zbor „Sveta Cecilija“ Široki Brijeg)

Nakon svete Mise slijedi prigodni koncert širokobriješkog zbora „Sveta Cecilija“.

M.J.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

U mostarskoj vojarni “Stanislav Baja Kraljević” u petak je u organizaciji veterana 2. gardijske brigade HVO-a i 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH, svečano obilježena 26. godišnjica 2. gardijske brigade HVO-a.  Tom prigodom polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterane i predstavnike braniteljskih udruga HVO-a i Oružanih snaga BiH, obljetnici su nazočili i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH.

Pozdravne riječi dobrodošlice i prigodno obraćanje u znaku značajne obljetnice uputio je zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH brigadir Martin Pažin, dok je kratki prikaz o obrambenom i oslobodilačkom karakteru 2. gardijske brigade HVO-a u Domovinskom ratu, obrazložio general bojnik Ivica Jerkić.  Ratni zapovjednik brigade, general zbora Stanko Sopta kazao je, uz ostalo, najbolji vitezovi ove Brigade na vječnoj straži,  danima i noćima prepričavaju sve bojeve i sve nevolje kroz koje su prošli do slobode koju su donijeli svome narodu.

Misno slavlje predvodio je brigadni kapelan don Ivan Turudićć, a u svojoj propovijedi, uz sjećanje na umrle i poginule, a posebno stradale branitelje, istaknuo je  “vrijeme koje živimo spasonosno je i puno dobrote za živjeti i ovdje i u vječnosti”.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Prvi bend vojnog orkestra OS BiH, pjevačka skupina Bukmir.

Ovom prigodom donosimo i govor govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte za 26. obljetnicu brigade:

Poštovani prijatelji

Dvadeset i šest ljeta je minulo od osnutka 2. gardijske brigade HVO-a. U okrilju ove vojarne Stanislav Baja Kraljević bdiju najbolji vitezovi ove Brigade na vječnoj straži. Danima i noćima prepričavaju sve bojeve i sve nevolje kroz koje su prošli do slobode koju su donijeli svome narodu.

Tu si se rodila ispaćena moja zemljo Hrvatska

Pod križem svojih sinova ozarenih zora slobode

Kad u očima majki za tuge suza više nije bilo

Kad su se pogledi bolju i ponosom pozdravljali.

Ova vječna molitva titra na usnama njihovih majki i očeva, njihovih obitelji, njihovih preživjelih suboraca i u sjećanju vrućem i vjernom drži njihovu žrtvu. Čuva njihove krvave haljine. I danas nam je na usnama, i nikada ih zaboraviti nećemo. Ni postrojbu 2. gardijsku brigadu koju je utemeljio prvi i jedini predsjednik HR HB mr. Mate Boban, ni Hrvatsko vijeće obrane.

Prije desetak dana preminuo je naš  suborac, naš prijatelj jedan od glasovitih bojovnika Hrvatskog vijeća obrane, general Dragan Ćurčić. Odlazak prijatelja pun je boli i tuge, no kad odlaze velikani u vječni zbor vitezova onda nam ostavljaju bogatstvo uspomena i ponosa jer smo ga imali za prijatelja. Hvala ti Dragane!

Nama, koji smo tu, obveza je  i dalje s ponosom koračati i ne odustajati od viteških ciljeva slobode.

Neka nam je čestita ova sveta obljetnica. Neka je mir vječni poginulim i umrlim vitezovima. Neka je vječna hvala njihovim obiteljima.

 

Ratni put 2. gardijske brigade HVO-a

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945.

Objavljeno

na

Objavio

Ovoga je utorka na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana sveta misa u crkvi Krista Kralja te komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945. godine koje je neposredno nakon rata uništeno, preorano odlukom komunističkih vlasti.

Ovu komemoraciju organizirali su Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Zagreb, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – Osijek , Hrvatski domobran – Osijek, Hrvatski domobran – Zaprešić, Hrvatski domobran – Slatina, Hrvatski domobran – Našice, Hrvatski obredni zdrug Jazovka – krilo Đakovo te Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata – Zagreb.

Nekon svete mise, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, sudionici su u procesiji otišli do vojničkog groblja gdje je nastavljen program komemoracije: hrvatska himna, minuta šutnje za poginule hrvatske vojnike 1941. – 1945. godine, pozdravna riječ organizatora skupa, prigodne pjesme i molitve za sve poginule te na koncu postavljanje i paljenje svijeća s nazanačenim imenom i prezimenom svakog pokojnika na njihovim neobilježenim grobovima.

Komemoraciji su nazočili članovi i potomci obitelji poginulih hrvatskih vojnika, svi ljudi dobre volje, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić ,izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Vlasta Ivić, Efendija Halid Dolić.

Komemoraciju su uveličali članovi vokalnog ansambla Bojna Frankopan pod vodstvom hrvatskog branitelja i časnika Sekulića Hrvoja. Hrvatskom himnom je nastavljena komemoracija u izvedbi Valentine Mekovec, prof. solo pjevanja. Otpjevala prigodnu pjesmu Ave Marija, a na završetku komemoracije Hrvoje Sekulić i Ivana Sekulić otpjevali su pjesmu Zemlja dide mog!

Osim odavanja počasti poginulima, cilj ovih događanja je da se na danas praznim površinama gdje su pokopani hrvatski vojnici poginuli 1941. – 1945. godine postave grobni spomenici s osnovnim natpisom na kojem bi stajalo ime i prezime poginulog vojnika, godina rođenja i smrti u cilju dostojanstvenog posljednjeg počivališta.

Neposredno poslije II. svjetskog rata, a u nakani potpunog i radikalnog obračuna s „narodnim neprijateljem“, odnosno protivnicima i neistomišljenicima komunističkog režima, Ministarstvo unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije donijelo je 18.5.1945. Odluku o uklanjanju grobalja i grobova okupatora i narodnih neprijatelja. Ovo uklanjanje provedeno je sustavno. Na zagrebačkom groblju Mirogoj u potpunosti je u ljeto 1945. godine uklonjeno njemačko i hrvatsko vojničko groblje, najmanje 3.000 grobova poražene vojske, pripadnika Wehrmachta i Waffen-SS-a, kao i hrvatskim vojnicima, pripadnicima domobranstvu i ustaštvu, tadašnjim Oružanim snagama NDH.

Uklanjanje ustaškog, domobranskog i njemačkog vojničkog groblja na Mirogoju u Zagrebu u ljeto 1945. godine opisao je Josip Bejuk u svojoj knjizi sjećanja naslovljenoj „Sjećanja logoraša“ koji je kao mladić s prijateljem svjedočio uništenju vojničkih grobova:

„…gledamo kako drugarice i drugovi lome križeve s njemačkog vojničkog groblja, a drugi se muče na ustaškom groblju preturati kamene spomenike s časničkog groblja…..slušamo još kako psuju ustašku majku, kurvu švapsku itd. Neki pripiti pjevaju i gaze nogama križeve. Čuje se pjesma ‘Druže tito mi ti se kunemo….“

O uklanjanju vojničkih grobova na Mirogoju pisale su 17. rujna 1945. godine nadbiskupu Stepincu i katolkinje Hrvatice, majke pokojnih sinova i supruge pokojnih muževa, moleći ga da se zauzme kod vlasti za poštedu vojničkih grobova: „Preuzvišeni gospodine! Za sigurno će Vam biti već poznato, da se po naređenju mjerodavnih vlasti skidaju križevi na Mirogoju sa ustaških grobova, a nakon toga imade se grobovi sravniti tako, da neće biti vidljivo, gdje je koji od onih, koji počivaju na tom mjestu vječni san. Da je taj postupak prema mrtvima, koji su pred Božjim sudom, strašan i bolan, došlo je do izražaja prigodom posjeta nas majki i žena u nedjelju na dan 16 rujna. Možete si pomisliti, Preuzvišeni, tu tešku bol jedne majke, koja dolazi iz udaljenih krajeva, da posjeti grob svoga sina, da se pomoli Svevišnjemu za pokojnikovu dušu – a da ne nađe grob jer nema križa. Ta boj je neopisiva. Majke i žene padale su na grobove moleći Svevišnjega za pomoć, zazivajući imena svojih palih pokojnika – da im se jave, no mrtvi ne govore, nema odaziva.“

Iz pisma zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Vladimiru Bakariću 18. kolovoza 1945 godine: „…Stižu mi vijesti iz Varaždina, Zagreba i drugih mjesta, da se po nečijem nalogu niveliraju grobovi Ustaša i Nijemaca, uklanjaju križevi sa njihovih grobova po katoličkim grobljima, ne pitajući ni crkvene vlasti ni rodjake pokojnika. Ovo je kulturni škandal prvog reda. Vi ste, gospodine pretsjedniče, pravnik, pa će Vam biti bez sumnje poznato, što pogansko rimsko pravo sudi de laesione sepulcri. Zar smo pali ispod pogana? Ja kao predstavnik Katoličke crkve energično protestiram proti ovog divljanja i molim Vas da izdate hitne naloge da se poštuju katolička groblja. Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja partizana ni ustaša ni Nijemaca ni slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnog Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakvi su bili ljudi, da li su vršili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim……“

Iako je na groblju Mirogoj podignuto nekoliko spomen obilježja poginulim hrvatskim vojnicima 1941. – 1945. godine, grobovi hrvatskih vojnika pripradnika Oružanih snaga NDH i dalje su neobilježeni, sravnjeni sa zemljom, bez nadgrobnih oznaka, bez upisa imena pokopanih vojnika.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari