Connect with us

Gospodarstvo

54 posto bespovratnih europskih sredstava usmjerit će za gospodarstvo

Objavljeno

on

Dobije li zeleno svjetlo Europske komisije, jedan od važnijih dokumenata za razvoj Hrvatske, Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji danas predstavlja premijer, 54 posto od 6,3 milijarde eura bespovratnih europskih sredstava usmjerit će za gospodarstvo, piše u srijedu Jutarnji list

Dnevnik navodi da će 15 posto ići u obrazovanje, 12 posto u energetsku obnovu zgrada oštećenih potresom, deset posto u javnu upravu i pravosuđe, pet posto u zdravstvo te četiri posto u tržište rada i socijalnu zaštitu.

Komisija je predvidjela u tom posebnom financijskom paketu, osmišljenom radi oporavka Unije od koronakrize, da Hrvatska može koristiti još i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova, ali kako objašnjava premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO Zvonimir Savić, to zasad neće tražiti.

Aplicirati se za zajmove može do kraja 2023., s novim setom reformi i investicija. Što se pak tiče aktualnog nacrta plana, o kojem još slijede konzultacije na domaćem i bruxelleskom terenu, planiran je na 49 milijardi kuna (iako je zapravo dostupno 47,5 milijardi kuna, a “višak” je za svaki slučaj, ako neka od investicija ispadne) i mora biti usuglašen i finaliziran do kraja travnja.

Za godinu dana, kako objašnjava Savić, slijedit će prva revizija, a sve investicije i reforme moraju biti završene do kraja kolovoza 2026. godine.

To je, ujedno, bio i jedan od kriterija kojim su se vodili u sastavljanju nacrta NPOO-a, a također i da podupiru zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, što je predviđeno Programom Vlade 2020. – 2024., Nacionalnim programom reformi 2020., preporukama Vijeća EU ili Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine.

No, iz sažetka NPOO-a koji je dostupan javnosti još nije vidljivo koliko će koja investicija doista stajati, a cjelokupni tekst nacrta, trenutno na više od 600 stranica, nije objavljen.

Savić objašnjava kako je razlog to što sve tek moraju detaljno usuglasiti s Komisijom, a kao poseban izazov pritom navodi i pregovore koje vode o što većem iznosu za izravne financijske instrumente i potpore koje će se pružati za privatne investicije. Svakako, to neće moći biti 50 posto ukupno dostupnog iznosa, poručuje, koliko su tražili poslodavci okupljeni u HUP-u, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari