Pratite nas

Povijesnice

Hrvatska zajednica Usora

Objavljeno

na

“14. siječnja 1992. godine utemeljena je Hrvatska zajednica Usora. Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devedesetih godina zalagala je se za njeno ustrojstvo kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ). Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina (BP), koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su Herceg-Bosna 18.11.1991. (HB), Usora 14.01.1992., te Središnja Bosna 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli-Tuzla i Vrhbosne.

usora

Hrvatska zajednica Usora se povezala sa ostalim hrvatskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a potkraj 1992. godine Usora je ušla u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

POVIJEST USORE OD 1225 DO 1697 GODINE
Usora prvi puta se spominje 1225 godine..ygarsko-hrvatski. kralj Andrija II tada dariva Usoru katolickom nadbiskupu Ugrlnu.U vrijeme vladavine bosanskog bana i kralja Stjepana Tvrtka I od 1355 do 1391 godine banovina Usora,Soli,Bosna,Humskezemlje,Podrinje i Donji Kraji cine bosansko kraljestvo.Banovina Usora
tada je zauzimala sadašnje opcine Tešanj,Teslic,Doboj,DerVenta,Odžak,Modrica,Orašje i Brcko tj dio Posavine is adašnji prostor Hrvata u Usori od Doboja do Teslica.Godine 1536 turska vojska na celu s
Husrev-begom zauzima u Usori utvrdenja Dobor i Brod i od tada Usora gubi svoj politicki identitet.
Vojskovoda Eugen Savojski. 1697 godine u’svom pohodu na Bosnu dolazi do Sarajeva i upovlacenju pred
turskom vojskom odlazi sa njim i 10.000 Hrvata-katolika (U knjizi Povijest BiH piše da se povuklo 40,000
Hrvata-katolika iz BiH). Najveci broj njih bio je iz Usore.

NASELJAVANJE USORE POSLIJE 1760. GODINE
za vrijeme buna u Hercegovini od 1760. godine dolazi do naseljavanja Usore i Posavine Hrvatima-katolicima. Matica krštenih samostana Plehan od 1766. godine bilježi krštenje djece roditelja doseljenih iz Imotskog, Citluka, Vinjana, Posušja, Duvna, Mostara i drugih mjesta u Dalmaciji iHercegovini.
Takoder, Usoru su naseljavali, Nijemci i Talijani. Na prostorima selaPrisade, Ularice i gornja Omanjska,
prostori koje su naseljavali njemacke.obitelji i danas se zovu Švabe. Dolaskom Austro- . ugarske vlasti u BiH te su obitelji otišle u gradove raditi u tvornicama.
Pod kraj drugog svjetskog rata njemacke i talijanske obitelji odselile su se u Njemacku i Italiju.
I danas na prostorima Usore susrecemo talijanska prezimena Baldini, Bencun i dr., Njemacka Schuster

POLITICKO USTROJSTVO USORE POSLIJE 1945. GODINE
Hrvati-katolici Usore naseljeni uz rijeku Usoru od Doboja do Teslica cine etnicku cjelinu. Godine 1945.
ovaj hrvatski prostor podijeljen je u tri opcine, Doboj, Tešanj, Teslic. Opcini Doboj pripojena su i
Hrvatska sela koja su ranije pripadala opcini Derventa. Hrvati-katolici podijeljeni su po opcinama tako da svugdje cine manjinu od oko 17% ukupnog pucanstva opcine. Cjepanje hrvatskog etnosa na tri opcine dovelo je da nismo bili prisutni ni u politici ni u gospodarstvu ovih opcina i Repuhlike BiH.
Do 1965. godine prehranjivanje hrvatskih obitelji osiguravano je tako da su žene i djeca išle u kopanje i berbu kukuruza u Slavoniju i Vojvodinu a muškarci su uglavnom krcili šume u Slavoniji i radili fizicke
poslove u graditeljstvu. Od 1965. godine masovni je odlazak Hrvata katolika na rad u zemlje Zapadne Europe. Danas u Njemackoj i u drugim zemljama Zapadne Europe radi oko tisucu obitelji iz Usore

STRADANJA HRVATA USORE
Malo se zna o stradanjima civila u Usori i o njihovoj borbi za opstanak na vjekovnim ognjištima. Prostori Usore pod kontrolom Hrvataudaljeni su svega dva kilometra od Doboja i Teslica. Kako je Doboj veliko željeznicko i cestovno raskrižje, logisticka podrška za Srbe u enklavi Ozren i mjesto kuda prolazi
srpski koridor koji spaja podrucja koja kontroliraju Srbi u :Krajinama BiH i Hrvatske) Srbi su nastojali da Usoru osvoje i da je kao i sve druge prostore etnicki ociste. Usoru su napadali bezuspješno Užicki
i Krajinski korpus.
Otkuda tolika snaga tim ljudima? Možda izvire iz samoga imena Usora koje znaci osornu, neprijatnu i oholu zemlju

Slobodan Praljak.com /Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. veljače 1994. – Poginuo legendarni zapovjednik TIGROVA Damir Tomljanović Gavran

Objavljeno

na

Objavio

“Vitez nad vitezovima”, “hrabri među najhrabrijima” i najveći tigar među “Tigrovima”, pukovnik Damir Tomljanović-Gavran dao je život za domovinu. Legendarni zapovjednik Tigrova poginuo je 17. veljače 1994. na Velebitu.

Rođen 1968. u mjestu Veljun kod Senja već 1990. pristupio je postrojbi MUP-a za specijalne namjene u bazi Rakitje i sudjelovao u gotovo svim njezinim akcijama.

Nakon osnivanja Zbora narodne garde, pristupio je 1. A brigadi, 4. bataljunu, koji su zvali Gavrani, i otuda njegov nadimak. Bataljun se borio na Banovini i Kordunu, a potom diljem bojišnice u istočnoj i zapadnoj Slavoniji.

Slijedeće godine Tomljanović s Tigrovima odlazi na južno bojište, gdje uspješno, iako uz velike gubitke, sudjeluju u teškim borbama za oslobađanje širega dubrovačkog zaleđa i deblokadu Dubrovnika.

Tomljanović, koji je počeo kao vojnik u Rakitju, a potom postao zapovjednik desetine, isticao se primjerom. Već je tijekom boravka na južnom bojištu postavljen za zapovjednika 4., a nakon povratka i preustroja 2. bojne Tigrova. Poslije kratkog predaha Druga bojna je, zbog srpskog protunapada koji je slijedio nakon operacije Maslenica, u veljači 1993. upućena na Velebit.

Ondje je Tomljanović ubrzo preuzeo i dužnost zapovjednika Sektora 1 te bio nadređen svim postrojbama na području Velebita i podvelebita, a obnašao ju je sve do pogibije.

Zbog hrabrosti i odlučnosti, iako jako strog, suboraci su ga iznimno cijenili. I visoki časnici su ga cijenili, posebno načelnik Glavnog stožera HV-a, general Janko Bobetko. Kada se stabilizirala bojišnica, Tomljanović je upućen u Časničku školu.

No njemu su bili važniji suborci na položajima. Kada je s dvojicom krenuo u obilazak i postavljanje novih položaja kod Ruje, na Tulovim gredama, iz zasjede ih je dočekala rafalna paljba. Jedan je metak pogodio Tomljanovića u glavu i izdahnuo je prije nego što su ga suborci uspjeli izvući.

Tomljanovićeva pogibija bila je veliki šok za Tigrove. Bio je iznimno hrabar borac i već s 26 godina obnašao je dužnost pukovnika. Posmrtno je promaknut u čin stožernog brigadira i odlikovan najvišim državnim odličjima, piše HRT

Najveće priznanje hrabrosti ovog ratnika zbilo se u srpnju 1994., kada je predsjednik Franjo Tuđman u Šepurinama kod Zadra svečano otvorio Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva „Damir Tomljanović – Gavran“.

 

Snimili film o Gavranu: Gavran je budio najbolje u ljudima za života, a čini to i sada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Autobus iz tridesetih godina prometovao od Širokog Brijega do Mostara

Objavljeno

na

Objavio

Autobus ispred crkve u Širokom Brijegu, koji je prometovao od Širokog Brijega do Mostara sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća.

Vjerojatno je riječ i o prvoj liniji otvorenoj prema Mostaru jer se ispred autobusa, uz putnike, nalazi i fratar koji je blagoslovio njegovu prvu vožnju.

Ova fotografija nalazi se na zidovima zgrade Cesta Federacije BiH u Sarajevu, piše vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari