Pratite nas

Povijesnice

6. listopada 1939 rođen je legendarni Bruno Bušić, borac za slobodu Hrvatske

Objavljeno

na

U Vinjanima Donjim, nedaleko od Imotskog, rođen je 6. listopada 1939. Ante Bruno Bušić, hrvatski domoljub, karizmatični prognanik 70-ih godina i politički vođa hrvatske emigracije.

Nije navršio ni 40. godinu kad ga je 16. listopada 1978., u jednoj pariškoj veži, iz zasjede sustigao metak plaćenog ubojice, vjerojatno UDB-e, zloglasne jugoslavenske policije. Međutim, Bruno je bio na nišanu još nekih obavještajnih službi čijim državama nezavisna Hrvatska nije bila po volji.

 

Vrlo je rano, već u sedmom razredu, prvi put došao u sukob s režimom pa mu je zabranjeno školovanje u svim jugoslavenskim školama. Ipak je maturirao 1960. u Splitu, a zatim upisao Ekonomski fakultet i diplomirao već 1965. Zaposlio se u poduzeću Geoistraživanje, a sredinom 1965. dobio je posao asistenta u Institutu za historiju radničkog pokreta. Iduće godine osuđen je na kaznu zatvora zbog stajališta suprotnih službenoj ideologiji. Bježi u Austriju, ali se vraća i ponovno radi u Institutu kod doktora Franje Tuđmana.

Odlaskom Tuđmana s mjesta direktora i Bušić mora napustiti Institut. To je vrijeme početka Hrvatskog proljeća i Bruno se 1969. zapošljava u novopokrenutom Hrvatskome književnom listu. Nakon što je list prestao izlaziti, Bušić odlazi u Pariz. Vraća se početkom 1971. i postaje jedan od urednika Hrvatskog tjednika.

Hrvatsko proljeće doživjelo je slom. Bušić je 12. prosinca 1971. uhićen i osuđen na zatvor iz kojeg izlazi potkraj 1973. Osuđen je zbog zlonamjernog i neistinitog prikazivanja jugoslavenske stvarnosti koju će uskoro, i na vlastitim leđima, iskusiti na dubrovačkome Stradunu gdje su ga jugo-agenti pretukli u nazočnosti policije.

Tada ilegalno odlazi u London gdje piše za Novu Hrvatsku, stalno mijenjajući boravišta. Promiče ono što će se poslije ostvariti: pomirenje sinova ustaša i partizana kao uvjet stvaranja hrvatske države. Bavi se promidžbom u Hrvatskome narodnom vijeću, no čitavo ga vrijeme prate agenti i 16. listopada 1978. pucaju u onoga koji će postati idolom borbe za hrvatsku slobodu.Bušić je pokopan u Parizu. Na nadgrobnoj ploči bili su uklesani stihovi Dobriše Cesarića iz pjesme ‘Trubač sa Seine’ na hrvatskome i francuskome jeziku:

Ja, skoro prosjak, duh slobode širim,
Pa ma i nemo na svom grobu svijeću,
Ja neću, neću, neću da se smirim.
Ko svježi vjetar u sparinu pirim,
A kada umor svlada duše lijene,
Na otpor trubim ja, trubač sa Seine!

U grobu s njim ležao je kamen iz Hrvatske, s torbom na kojoj je bio hrvatski grb i cvijet majčine suzice. Njegovi posmrtni ostatci preneseni su u Hrvatsku i 16. listopada 1999. godine i pokopani u Aleji branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Bruno Bušić: Žrtve rata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. ‘JNA’ okupirala Okučane (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kada su pripadnici specijalne policije uspjeli 17. kolovoza 1991. slomiti velikosrpsku pobunu na području Okučana, Jugoslavenska narodna armija je otvoreno stala na stranu terorista.

Moćne snage 265. mehanizirane brigade 32. korpusa, pod zapovjedništvom kasnijeg zapovjednika vojske pobunjenih Srba, potpukovnika Milana Čeleketića, pristigle su iz Bjelovara, a uskoro su dobile i pomoć iz Bosne i Hercegovine otkuda je napao oklopni bataljun 329. oklopne brigade 5. korpusa.

Istodobno su srpski pobunjenici napali policijsku stanicu u Staroj Gradiški i položaje branitelja kod kanala Strug–Nova Sava. Pod ovako silovitim udarima hrvatske snage s civilima povlače se prema Novom Varošu.

JNA je postigla cilj; zauzela je Okučane pretvorivši ih u takozvanu tampon-zonu, dočim su kod Stare Gradiške uspostavili mostobran preko kojega su poslije uvodili svježe snage.

Time glavni agresori u zapadnoj Slavoniji postaju moćne snage 5. banjalučkog korpusa koje zajedno s domaćim Srbima i sve većim brojem dobrovoljaca iz Srbije kreću u drugu fazu napadačke operacije kako bi se spojili s 32. varaždinskim korpusom.

Domaći branitelji, snage specijalne policije, odnosno 1. i 3. brigade Zbora narodne garde grčevito su i uz velike žrtve donekle uspjeli zaustaviti proboj, među ostalim i miniranjem mosta Strug kod Okučana.

Ipak agresija nije jenjavala nego je naprotiv već 19. kolovoza izbila na području Pakraca, zatim Daruvara, Grubišnog Polja, Novske odnosno cijelog prostora zapadne Slavonije. Intervencijama JNA stvorena su još čvršća uporišta za daljnje napade koji su zaustavljeni tek preustrojem obrane početkom listopada i imenovanjem pukovnika Rudija Stipčića za zapovjednika Operativne grupe Posavina.

Nažalost u obrani od velikosrpske agresije na zapadnu Slavoniju ubijeno je i ranjeno je iznimno mnogo civila i hrvatskih branitelja.

(HRT)

 

Plenković u Okučanima: Došli smo iskazati poštovanje svim hrvatskim braniteljima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1990. započela tkz ‘Balvan revolucija’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 29 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti.

Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari