Pratite nas

Povijesnice

6. listopada 1991. – Bitka za Zadar

Objavljeno

na

Nakon što je linija obrane u zaleđu popustila JNA je poslije osvajanja Murvice i crnoga te dolaskom u Musapstan, brdo Križ i Bokanjac početkom listopada 1991. godine napala Zadar.

Neprijatelj je svom silinom iz svih uporišta i smjerova počeo razarati taj grad. Opkoljen i s morske strane Zadar je bio na udaru jugo brodova i zrakoplova te snajperista i pete kolone u samom gradu.

Osim što je sa svih strana bio okružen s postrojbama JNA i paravojnih jedinica sastavljenih uglavnom od lokalnih Srba unutar grada bilo je najmanje desetak vojarni koje je držala JNA i iz kojih se nesmetano pucalo.

Stanovništvo je bilo u podrumima i skloništima, a Zadar se našao potpuno izoliran od ostatka Hrvatske, bez ikakve prometne ili telefonske veze. Niti izana se nije mogla očekivati pomoć.

Vrhunac pakla dogodio se u nedjelju, 6. listopada 1991. godine kada je grad doslovce gorio. Poginulo je 23 civila, a kasetne bombe i tisuće granata padale su u samo srce grada u kojem je pogođeno više od 120 objekata. Opći napad na Zadar trajao je punih 5 dana.

Tenkovi kninskog, banjalučkog i mostarskog korpusa JNA pokušali su iz 9 pravaca ući u grad u kojem je bilo dosta ofiira JNA i njihovih obitelji te deblokirati vojarne. Zadar se teško branio jer je nedostajalo naoružanja. Ipak, hrvatske postrojbe uspjele su svojom odlučnošću i hrabrošću zaustaviti napredovanje znatno nadmoćnijeg neprijatelja i obraniti grad.

Jednu od ključih uloga odigrala je 3. imotska bojna 4. gardijske brigade koja je branila prvu crtu bojišnice na starim talijanskim bunkerima i u samom gradu.Ništa manje značajna bila je uloga postojba policije, dijelova 112. brigade HV na Bokanjcu te gradskih rajonskih štabova.

Nakon neuspjeha napadači su ponudili pregovore o prekidu vatre pa je nastupilo zatišje koje je potrajalo nekoliko tjedana. Potom su opet usljedili sustavni napadi na Zadar u kojima je poginulo još tridesetak civila. Ipak uspostavljena je crta bojišnice ostala nepromijenjena sve do operacije Maslenica 1993. godine.

VIDEO: Napad na Zadar 06. listopad 1991.

/HRT/

 

5. listopada 1991. Zadar – kako je grupa hrabrih mladića Hrvata na Dračevcu obranila grad? (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Referendum o samostalnosti

Objavljeno

na

Objavio

U povijesti moderne, neovisne hrvatske države 19. svibnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Toga dana Hrvatska je izašla na referendum na kojemu je odlučivala o svojoj budućnosti.

Glasačkim listićima trebalo je odgovoriti na dva pitanja:

– jesu li građani za to da Republika Hrvatska kao suverena država može stupiti u Savez suverenih država s drugim republikama
– ili pak da ostane u sastavu Jugoslavije koja bi bila federativna država.

Glasovanju je pristupilo 83,56 posto građana od kojih je više od 94 posto prihvatilo prvo rješenje, što je zapravo značilo opredjeljenje za samostalnu Hrvatsku. Protiv je glasovalo 4,18 posto, a 1,2 posto listića proglašeno je nevaljanima!

Referendum je održan u dramatičnim okolnostima četničke pobune koju su pomagali velikosrpski Miloševićev režim i JNA, kao posljednji zagovornik preživjele komunističke Jugoslavije.

Bila je javna tajna da Milošević pristaje na samostalnost Slovenije riječima – Idite, bre što pre! – kako bi što lakše prigrabio hrvatske krajeve istočno od crte Karlobag – Karlovac – Virovitica. U tome je tijekom vremena dobio punu potporu jugovojske kojoj je bila draža bilokakva nego nikakva Jugoslavija.

U međuvremenu je vojni vrh ustrojio i svoju stranku – “Savez komunista, pokret za Jugoslaviju” koji je demokraciju u Hrvatskoj i Sloveniji ocjenjivao “privremenom pobjedom kontrarevolucije”. I Milošević i jugovojska Hrvatskoj su namijenili sudbinu državice koja se vidi sa Sljemena i to pod vodstvom njihovih istomišljenika!

Na te prijetnje moglo se odgovoriti samo pripremama za oružanu obranu i plebiscitarnom voljom naroda za samostalnom državom.

Pozivajući se na hrvatski Ustav Sabor je već 21. veljače 1991. prihvatio Rezoluciju o “postupku razdruživanja od SFRJ” i mogućem udruživanju u savez suverenih republika. Tu namjeru na plebiscitu je potvrdila slobodno izražena volja naroda, koju nije mogla zanemariti ni međunarodna zajednica, inače nesklona hrvatskoj samostalnosti.

Ishod plebiscita hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. oblikovao u Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. No do međunarodnog će priznanja doći tek sljedeće godine poslije uspješnog otpora velikosrpskoj agresiji. (HRT)

 

Davor Marijan: Pet mitova i kontroverzi koje se u BiH i Hrvatskoj vežu uz Franju Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. svibnja 1991. – Utemeljena postrojba za specijalne namjene Bojna ‘Zrinski’

Objavljeno

na

Objavio

“Junaci, prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njen prvi odred. Za vaša junačka djela zna se samo dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest”

Dana 18. svibnja 1991. utemeljena je postrojba za specijalne namjene Bojna “Zrinski”. Njezin prvi zapovjednik bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović, obojica dočasnici elitnih postrojbi francuske Legije stranaca, piše HRT

Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata, kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.

Postrojba je smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Kandidati za bojnu Zrinski birani su prema najstrožim kriterijima; morali su biti mlađi od 25 godina, odličnoga zdravlja, neoženjeni te psihofizički spremni podnijeti i najveće napore.

Bojna “Zrinski” ustrojena je s namjenom samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, te za izvođenja diverzantskih akcija u dubini neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.

Bojna “Zrinski” izvršavala je zadaće na najtežim bojišnicama: u zadarskom zaleđu, Vukovaru, Hrvatskoj Kostajnici, Gospiću, potom u Metkoviću, Kupresu, dubrovačkom zaleđu, a ratni put završen je oslobodilačkom operacijom Maslenica.

Nakon toga ta je bojna Bojna “Zrinski” postala okosnica novoustrojene najelitnije postrojbe Hrvatske vojske: 1. hrvatskog gardijskog zdruga.

Zdrug je imao vrlo važnu oslobodilačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez.

Za slobodu Hrvatske život je položilo 26 pripadnika Bojne “Zrinski”.

 

Od 1800 prvih dobrovoljaca, 480 ih je došlo iz Širokog Brijega i okolice

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari