Pratite nas

Povijesnice

6. listopada 1992. – Pad Bosanske Posavine

Objavljeno

na

6. listopada 1992. – Pad Bosanske Posavine

Sedam mjeseci nakon početka prvih sukoba 6. listopada 1992. hrvatske postrojbe povukle su se iz Bosanskog Broda čime je ujedno i okončana agonija Bosanske Posavine koja je gotovo cijela, osim prostora oko Orašja, pala u ruke bosanskih Srba.

Bosanska Posavina bila je za Srbe vrlo važan cilj jer bi ovladavanjem tim područjem uz Savu imali direktan koridor koji bi povezivao Srbiju sa svim okupiranim područjima od Bosne do Hrvatske.

Stoga je agresija ‘Jugoslavenske narodne armije’, srpskih pripadnika Teritorijalne obrane te domaćih i iz Srbije i Crne Gore angažiranih paravojnih formacija na općinu Bosanski Brod počela još u ožujku 1992., istovremeno s pojavom barikada u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim mjestima, piše HRT

Za razliku od Sarajeva, situacija u Bosanskom Brodu nije se smirila. Iako je Brod obranjen, Srbi su u prvoj fazi sukoba, u nastojanju da izbiju na rijeku Savu, uspjeli zauzeti Bosanski Šamac, Modriču i Brčko. Koliko je Posavina bila važna za neprijatelja toliko je bila važna i za obranu Hrvatske te se tamo šalju i postrojbe Hrvatske vojske.

Tijekom travnja 1992. hrvatsko-muslimanske postrojbe oslobodile su veliki dio teritorija i Modriču, presjekle koridor te odbacile neprijatelja u dubinu Posavine. Srbi, dovedeni u tešku situaciju jer su izgubili vitalan pravac za dopremu oružja i ostalih potrepština, ubrzo su okupili i konsolidirali snage i s dva korpusa pokrenuli operaciju Koridor-92.

Napadi su počeli sredinom lipnja, a nakon 12 dana otpora, na Vidovdan, kod Modriče, vojska bosanskih Srba probila je Koridor i tako je Republici Srpskoj osiguran život, a multinacionalnoj Posavini smrt. Istodobno je pala i Derventa, a potom i Odžak.

Uslijed konfuzije i nejasnih linija zapovijedanja, veliki dio hrvatskih postrojbi samovoljno je napustio položaje i prešlo Savu odbijajući se vratiti. Nakon stabilizacije bojišnice došlo je do pokušaja hrvatskog protunapada koji je odbijen.

Od tog trenutka stanje se samo pogoršavalo, samovoljni odlasci postrojbi su nastavljeni, a samo su 108. i 3. brigada Hrvatske vojske te 101. brigada Hrvatskog vijeća obrane pružile ozbiljniji otpor, što ipak nije bilo dovoljno ni za obranu Bosanskog Broda.

Poslije ovog poraza pojavile su se optužbe o dogovorenom ratu i prodaji teritorija, ali do danas nije u potpunosti razjašnjen uzrok pada Bosanske Posavine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. – Prva postrojba hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Iako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo službeno osnovano u prosincu 1991., manje je poznato da je više od godinu dana prije, 17. listopada 1990. osnovana njegova prva postrojba.

Ona je nastala prema dogovoru tadašnjeg Općinskog sekretarijata za narodnu obranu u Zračnoj luci Sinj i članova Aerokluba Sinj i Splita a vodio ju je pilot Matko Raos.

Postrojba je u travnju 1991. ustrojena kao Samostalni zrakoplovni vod sastavljen od dva odjeljenja: zrakoplovnog i padobranskog.

Vod je od početka rata pa sve do veljače 1992. djelovao pri 4. gardijskoj brigadi kada je prvo odjeljenje ustrojbeno potpalo pod Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a drugo je ostalo s gardistima. Prva borbena akcija izvedena je u lipnju 1991. na neprijateljski kamp kod Crvene zemlje.

Borbena djelovanja izvođena su ultralakim zrakoplovima s bombama domaće izrade, s malih visina u sumrak ili noću. Nešto veći zrakoplovi Utve-75 naoružane su s četiri ručna raketna lansera Osa i raznim bombama.

Jedno od najznačajnijih borbenih djelovanja Utvom bio je napad na RTV odašiljač Ćelavac koji je privremeno onesposobljen.

Vrhunac improvizacije bile su kasetne bombe napunjene bombicama zaostalima nakon napada neprijateljevih Orkana, ozloglašenim zvončićima.

U kolovozu 1992. dobavljen je zrakoplov Antonov An-2 koji ubrzo u zadaćama prijevoza ranjenika leti i do tri puta dnevno na relaciji Dubrovnik-Split-Zagreb. Potkraj 1993. Samostalni zrakoplovni vod Split pripojen je Zrakoplovnoj bazi Divulje.

 

15. listopada 1992. – Zračni most iz Pleternice (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan održan je legendarni koncert Prljavog kazališta

Objavljeno

na

Objavio

Na legendarnom koncertu Prljavog kazališta, koji je trebao biti zabranjen, 17. listopada 1989. okupilo se na Trgu bana Josipa Jelačića, tadašnjem Trgu Republike u Zagrebu, prema nekim procjenama između 250 000 i 300 000 ljudi.

Bio je to dotad najveći skup u povijesti hrvatskog naroda.

Samo godinu dana ranije objavljen je njihov album ‘Zaustavite zemlju’, koji kao da je tu istu zemlju pokrenuo i probudio. Tada je po prvi put izvedena i pjesma ‘Mojoj majci’ koja postaje prekretnica u karijeri Prljavaca, ali i mnogo više od toga.

U to vrijeme spominjati hrvatstvo nije bio isplativ potez pa je i tako ovaj koncert bio skoro zaustavljen, no srećom policija nije uspjela isključiti struju iako im je bilo naređeno.

Jasenko Houra: -‘Dvadeset minuta prije početka koncerta policija je došla isključiti struju, ali se nije mogla probiti kroz gužvu. Onda je do mene došao jedan inspektor i rekao mi da obavijestim publiku da koncerta neće biti, a ja sam mu na to odgovorio: ‘Recite im to vi”.

Mladen Bodalec: -“Nismo mogli pretpostaviti da će pjesma ‘Mojoj majci’ poprimiti takve razmjere. Činilo se kao da ljudi imaju tu potrebu za neovisnošću i ta pjesma im je upravo to značila. Poslije je čak dobila nagradu kao pjesma stoljeća na izboru Večernjakove ruže. To nam je mnogo značilo. Sam koncert je bio nabijen emocijama, a koliki je povijesni značaj imao taj koncert dovoljno je reći da ga se i u TV kalendaru na nacionalnoj televiziji spominje kao jedan od važnijih događaja..”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari