Pratite nas

BiH

60 godina zatvora za bošnjačke dužnosnike zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima

Objavljeno

na

Sud Bosne i Hercegovine osudio je na ukupno 60 godina zatvora sedmoricu ratnih bošnjačkih dužnosnika i jednoga stražara zbog ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim i srpskim civilima u trima logorima nedaleko Sarajeva, objavili su u petak mediji pozivajući se na Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koja prati procesuiranje ratnih zločina.

Nakon šestogodišnjeg postupka, državni sud je nepravomoćno na po deset godina zatvora osudio nekadašnjeg predsjednika Kriznog stožera Općine Hadžići Mustafu Đelilovića i bivšeg zapovjednika Devete brdske brigade Armije BiH Nezira Kazića, dok su osam godina zatvora dobili nekadašnji načelnika policije u Hadžićima Fadil Čović, kao i upravitelj logora “Silosa” Bećir Hujić, dok su zapovjednik policije u Pazariću Mirsad Šabić i zamjenik upravitelja u “Silosa” Halid Čović osuđeni na po šest godina.

Po navodima BIRN-a bivši zapovjednik logora “Krupa” Šerif Mešanović osuđen je na sedam, a nekadašnji stražar Nermin Kalember na pet godina zatvora.

Sva osmorica su osuđeni za zločine nad civilima srpske i hrvatske nacionalnosti, a oslobođeni krivnje za zločine nad ratnim zarobljenicima, s obzirom da je Vijeće utvrdilo kako su svi zatočenici bili civili.

Srpski civili su u trima logorima zatvarani nezakonito od 1992. godine, dok su hrvatski civili tamo nasilno odvođeni od 1993. godine.

Sutkinja Minka Kreho rekla je da je u logoru Silosu bilo oko 500 osoba srpske nacionalnosti, među kojima su se nalazile maloljetne osobe, žene i starci. Sudsko vijeće je utvrdilo da su neki zatočenici premlaćivani prigodom uhićenja, a da su ih tukli pripadnici policije i Teritorijalne obrane (TO).

U logorima su ih, prema sutkinji Kreho, stalno i sustavno bili zlostavljani civili. Pojasnila je da su civili premlaćivani u ćelijama ili su izvođeni van na premlaćivanje. Naglasila je da su zatvorenici udarani i prigodom odvođenja na prinudne radove, a pojedini su ranjeni, poginuli ili ubijeni.

“Osobe su bile zatočene u nečovječnim uvjetima, izgladnjivane, uskraćivana im je medicinska pomoć”, rekla je Kreho.

Na ovu presudu Suda BiH postoji mogućnost žalbe, a oštro ju je osudilo ministarstvo za braniteljska pitanja Županije Sarajevo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Od 3887 službenika samo 706 Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto.

Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991. Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Više žena

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije. Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih.

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost. I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Pitanje nadležnosti

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banje Luke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije.

Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Među ilegalnim migrantima u BiH otkrili pet Afganistanaca povezanih s terorizmom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Pet osoba koje se mogu povezati s terorizmom otkrile su od početka ove godine policijske agencije u Bosni i Hercegovini među ilegalnim migrantima koji su ušli u tu zemlju, potvrdili su u utorak iz Sužbe za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

Te osobe, koje su podrijetlom iz Afganistana, locirane su i identificirane na području Sarajeva i Bihaća i stavljene su pod stalni nadzor u centru za ilegalne migrante zatvorenog tipa, koji se nalazi u okolici Sarajeva.

Uz njih je identificiran još jedan Afganistanac koji je povezan s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, a i on je pod istim mjerama nadzora.

U priopćenju Službe za poslove sa strancima navodi se kako su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.

Tu zadaću provode u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Iz Službe za poslove sa strancima objavili su samo inicijale osumnjičenih za terorizam te njihova godišta, a iz toga se može vidjeti kako je riječ o mlađim muškarcima starosti od 22 do 30 godina.

“U suradnji s partnerskim agencijama i državama podrijetla provodi se postupak potvrđivanja identiteta, kao i utvrđivanja svih ostalih činjenica nužnih za njihovo udaljenje s teritorija BiH na temelju prethodno izrečenih mjera protjerivanja”, stoji u priopćenju dostavljenom medijima u BiH.

Najavljeno je i kako će kapaciteti i spremnost Službe za poslove sa strancima za suprotstavljanje sigurnosnim izazovima i prijetnjama koji proistječu iz nezakonitih migracija biti dodatno osnažene dobivanjem međunarodne donacije za biometrijsku opremu, koja se očekuje do kraja ožujka, a koristit će za efikasnije otkrivanje osoba koje se dovode u vezu s terorizmom.

Tijekom 2018. godine u BiH je ušlo nešto više od 24 tisuće ilegalnih migranata, a ministar sigurnosti Dragan Mektić ranije ovog tjedna je najavio kako se i u ovoj godini može očekivati nešto slično, odnosno najmanje 25 tisuća novih migranata. Novi migrantski val u Bosni i Hercegovini očekuju na proljeće.

(Hina)

Paradoksalna situacija u BiH: Migrante smjestili nadohvat oružja i streljiva!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari