Pratite nas

Povijesnice

7. kolovoza 1991. – Opći napad na Hrvatsku (VIDEO)

Objavljeno

na

Iako je dan prije cjelokupno Predsjedništvo SFRJ jednoglasno prihvatilo odluku o proglašenju apsolutne i bezuvjetne obustave vatre na teritoriju Republike Hrvatske, već su događaji 7. kolovoza 1991. pokazali da nikakve političke odluku neće zaustaviti velikosrpsku agresiju.

Brodovi Jugoslavenske ratne mornarice demonstrirali su moć blokiravši prolaz između Splita i Šolte. Naime, nakon što je 5. kolovoza 1991. iz vojarne na Veloj Straži uzeta velika količina streljiva i opreme iz skladišta te odvzena u Split, žestoko je reagirala JNA blokiravši sve luke i prilaze otoku.

U zračno-pomorskom desantu sudjelovalo je 12 brodova, šest helikoptera i oko 280 vojnika i časnika koji su prebačeni u luku Rogač i na središnji dio otoka. Nakon toga uvedene su stroge kontrole prometa i pretresi trajekata, a JNA odnosi većinu vojne opreme i onesposobljava topove obalne topničke bitnice. Ipak, najžešće se napadao istok Hrvatske.

Nakon okupacije, izbjegličke krize i strašnog ratnog zločina u Dalju, nastavljaju se topnički napadi na Osijek, Vinkovce i Vukovar. Vukovar se čak gađao i s broda Riječne ratne flotile JNA s Dunava. Zbog velikosrpske agresije početkom kolovoza izglasovana je hrvatska vlada nacionalnog jedinstva. No rat u Hrvatskoj zaprepastio je i Europu.

Planirani Memorandum o proširenju promatračkih aktivnosti Europske zajednice nije potpisan jer srbijanski političari predvođeni Slobodanom Miloševićem uopće nisu došli potpisati ugovor. Taj čin naišao je na oštru osudu diplomatske Europe, a predsjedavajući Ministarskog vijeća EZ-a, Hans van der Broek sazvao je izvanredno zasjedanje posvećeno isključivo rješavanju ratne krize.

Istodobno je 14 američkih senatora predložilo predsjedniku Georgeu Bushu da pošalje izaslanike u Jugoslaviju s obzirom na to da napori Europe da zaustavi rat nisu uspjeli. Kako napadi pobunjenika i JNA nisu jenjavali, Sjedinjene Američke Države već 8. kolovoza pozvale su svoje građane da što prije napuste Hrvatsku i Sloveniju. (HRT)

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Prvi napad oklopa tkz ‘JNA’ u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Tenkovi tkz “Jugoslavenske narodne armije” na Banovini su 15. srpnja 1991. napali policijsku ispostavu u Kraljevčanima, pri čemu su uništili više kuća.

Od mnogih načina kojima su dotad pomagali napade srpskih pobunjenika, ovo pružanje oružane pomoći neuspješnim osvajačkim pokušajima Srba razlikuje se po tome što je to bio prvi izravni napad tenkova JNA na neki hrvatski položaj.

Srbi iz okolnih sela oružano su provocirali, no 13. srpnja počeli su otvoreno napadati. Tog dana, pod krinkom uspostave takozvane tampon-zone, selo je okružila tenkovska jedinica 622. motorizirane brigade iz Petrinje.

Nakon dva dana neuspješnih minobacačkih i pješačkih napada specijalaca JNA i lokalnih pobunjenika, potpukovnik Stanko Letić rano ujutro 15. srpnja zapovjedio je otvaranje tenkovske vatre, pri čemu su poginuli Zvonko Mikolčević i Dubravko Pukšec.

Hrvatski policajci, malobrojni gardisti i domaći branitelji, neopremljeni za protuoklopnu borbu, bili su prisiljeni na povlačenje i izvlačenje ranjenih.

Nakon što su s pomoću tenkova srpski pobunjenici zauzeli Hrvatski Čuntić, Prnjavor Čuntićki, Kraljevčane i Dragotince, a time i cijelu Zrinsku goru, slijedio je pokolj hrvatskog stanovništva koje nije htjelo poći u zbjeg.

Pobunjenici su pobili desetak civila, uglavnom staraca, a sela su opljačkana i zapaljena, kao i župna crkva i franjevački samostan svetog Antuna.

Ratoborni potpukovnik Letić pred kamerama je objašnjavao da je „odmazda nad ustašama“ počinjena da se pokaže moć nakon neuspjeha JNA u Sloveniji.

Zapravo, bio je to prvi korak u osvajanju Petrinje, pri čemu je nekoliko nastanjenih hrvatskih sela bilo zapreka koju je valjalo ukloniti. Da je napad organiziran upravo u režiji JNA, u pisanim izvješćima potvrdio je i zapovjednik garnizona u Petrinji, pukovnik Slobodan Tarbuk. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari