Pratite nas

Povijesnice

7. kolovoza 1991. – Opći napad na Hrvatsku (VIDEO)

Objavljeno

na

Iako je dan prije cjelokupno Predsjedništvo SFRJ jednoglasno prihvatilo odluku o proglašenju apsolutne i bezuvjetne obustave vatre na teritoriju Republike Hrvatske, već su događaji 7. kolovoza 1991. pokazali da nikakve političke odluku neće zaustaviti velikosrpsku agresiju.

Brodovi Jugoslavenske ratne mornarice demonstrirali su moć blokiravši prolaz između Splita i Šolte. Naime, nakon što je 5. kolovoza 1991. iz vojarne na Veloj Straži uzeta velika količina streljiva i opreme iz skladišta te odvzena u Split, žestoko je reagirala JNA blokiravši sve luke i prilaze otoku.

U zračno-pomorskom desantu sudjelovalo je 12 brodova, šest helikoptera i oko 280 vojnika i časnika koji su prebačeni u luku Rogač i na središnji dio otoka. Nakon toga uvedene su stroge kontrole prometa i pretresi trajekata, a JNA odnosi većinu vojne opreme i onesposobljava topove obalne topničke bitnice. Ipak, najžešće se napadao istok Hrvatske.

Nakon okupacije, izbjegličke krize i strašnog ratnog zločina u Dalju, nastavljaju se topnički napadi na Osijek, Vinkovce i Vukovar. Vukovar se čak gađao i s broda Riječne ratne flotile JNA s Dunava. Zbog velikosrpske agresije početkom kolovoza izglasovana je hrvatska vlada nacionalnog jedinstva. No rat u Hrvatskoj zaprepastio je i Europu.

Planirani Memorandum o proširenju promatračkih aktivnosti Europske zajednice nije potpisan jer srbijanski političari predvođeni Slobodanom Miloševićem uopće nisu došli potpisati ugovor. Taj čin naišao je na oštru osudu diplomatske Europe, a predsjedavajući Ministarskog vijeća EZ-a, Hans van der Broek sazvao je izvanredno zasjedanje posvećeno isključivo rješavanju ratne krize.

Istodobno je 14 američkih senatora predložilo predsjedniku Georgeu Bushu da pošalje izaslanike u Jugoslaviju s obzirom na to da napori Europe da zaustavi rat nisu uspjeli. Kako napadi pobunjenika i JNA nisu jenjavali, Sjedinjene Američke Države već 8. kolovoza pozvale su svoje građane da što prije napuste Hrvatsku i Sloveniju. (HRT)

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

26. svibnja 1992. – Nakon osmomjesečne opsade deblokiran grad Dubrovnik

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osmomjesečne opsade i bombaških napada 26. svibnja 1992. deblokiran je grad Dubrovnik.

Poslije oslobađanja Slanog, pod silovitim udarom Hrvatske vojske predvođene 1. gardijskom brigadom Tigrovima, jugo-vojska se povukla iz dubrovačkog predgrađa Mokošice.

Odmah nakon toga podignuta je hrvatska zastava na zgradi Opskrbnog centra u kojem je bilo sjedište štaba Civilne zaštite. Spontana trubačka izvedba Lijepe naše postala je jednom od antologijskih scena iz Domovinskoga rata.

Još u rujnu 1991. Dubrovnik i jug Hrvatske napadnuti su iz smjera Crne Gore i Hercegovine. U brzom naletu nadmoćnija jugovojska je okupirala prostor od Prevlake do Stona, a blokirani Dubrovnik našao se pod divljačkim topovskim udarima. Sarajevsko primirje početkom 1992. donijelo je zatišje, ali se rat prenio u susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Ondje su jugoslavenska armija i srpski teroristi željeli izbiti na Neretvu čime bi jug Hrvatske ostao potpuno odsječen. U takvim okolnostima u travnju 1992. ustrojeno je zapovjedništvo Južnog bojišta, s generalom Jankom Bobetkom na čelu, koji je odmah učvrstio obranu i poveo dvije usporedne napadne operacije.

Operacijom „Čagalj“ usmjerenom prema Mostaru, neprijatelj je odbačen od doline Neretve, a operacijom „Tigar“ deblokiran je grad Dubrovnik. Ipak, nevolje njegovih stanovnika prestale su tek u listopadu 1992. poslije oslobađanja Cavtata i Konavala. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1946 – Ubijeno petero nevine Kuljića djece

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najstravičnijih komunističkih zločina u širokobriješkom kraju dogodio se 23.svibnja 1946.godine na Kuljića brigu, gdje je ubijeno petero nevine djece Sliškovića-Kuljića.

Pod optužbom da su surađivali sa škriparima komunistički zlikovci predvođeni Mirkom Praljkom, Antom Primorcem i Markom Knezovićem, strijeljali su četiri djevojke i dječaka. Sve se to dogodilo pred njihovim kućnim pragom na očigled uplakanih roditelja i rodbine.

Na oči majke na kućnom pragu partizani prosuše krv nevine djece, pet malih nevinih duša u krvi skončaše, o kakva bol majke zaurla ka nebu, toliko jaka bi da još odzvanja tim krajem.

U jednom, samo jednom trenutku majčina topla duša kamenom postade, sve je umrlo u njoj, nema više ničeg.

1. Ana Slišković ( 20 god.)
2. Iva Slišković ( 20god. )
3. Mila Slišković ( 19 god. )
4. Zora Slišković ( 17 god. )
5. Ivan Slišković ( 17 god. )

Njihova sestra i rodica Ruža, koja je također bila određena za strijeljanje uspjela je pobjeći. Obitelj je bila izložena maltretiranju i mučenju, iako su i sami zlikovci znali da oni ne znaju gdje je Ruža. Nakon nekog vremena i ona je uhvaćena i osuđena na višegodišnju robiju.

Danas, 73 godina iza ubojstva Kuljića djece, za taj zločin nitko nije odgovarao iako se znaju njegovi nalogodavci i počinitelji. Roditelji, braća i sestre podigli su im 1972. nadgrobni spomenik.

Spomen ploča za 50-tu obljetnicu podignuta je na mjestu ubojstva tek 1996.

U jesen 1947.god pripadnici UDBE počinili su stravičan zločin u selu Oklaji pokraj Širokog Brijega. Optuživši ih da surađuju sa neprijateljima narodne vlasti, škriparima, strijeljali su djevojke Ivu Soldo iz Dobrkovića i Šimu Topić iz Oklaja.

Rodbini su zabranili da ih zakopaju u groblje, te su zakopane ispod jednog drijena. Ovaj zločin počinili su udbaši Lovre Kovačević i Marko Primorac, a pod izravnim zapovjedništvom šefa OZNE, Mirka Praljka.

(komunistickizlocini.net)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari