Pratite nas

Povijesnice

7. travnja 1992. – SAD priznale Hrvatsku

Objavljeno

na

Na današnji dan, 7. travnja 1992. godine, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Georg H. W. Bush potpisao je dugo očekivani dokument o priznavanju Republike Hrvatske.

SAD su to učinile kao 57. država po redu, gotovo tri mjeseca nakon 15. siječnja kada su Hrvatsku priznale sve veće europske države.

Odluku američkog predsjednika, kojom su istodobno priznate Republika Slovenije i Bosna i Hercegovina, na konferenciji za novinare priopćila je tadašnja glasnogovornica Bijele kuće Judy Smith.

Priznanje od strane najveće svjetske sile imalo je ogromno značenje – otvorila su se vrata za pristup  Ujedinjenim Narodima, a priznanje smo dobili i od zemalja koje su do tada bile suzdržane. Kraj borbe za međunarodno priznanje, obilježen je 22. svibnja iste godine kada je Hrvatska primljena u Ujedinjene Narode.

Mudrom i vrlo uspješnom diplomatskom politikom predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman uspio je Hrvatsku približiti diplomaciji SAD-a. To se i kasnije pokazalo višestruko korisnim jer je SAD svjetska velesila broj 1, a Hrvatska je tri godine kasnije upravo od nje tražila „zeleno svjetlo“ za napad na srpske snage u Hrvatskoj i BiH. Diplomacija SAD-a danas, već posve otvoreno, priznaje da je strateška greška bila prisilno zaustavljanje hrvatskih snaga pred ulazak u Banja Luku 1995. Srpska vojska je bila u potpunom rasulu i bijegu, a osvajanje Banja Luke bio bi kraj ideja o Velikoj Srbiji.

Ta ideja je i danas vrlo živa i aktualna u velikom dijelu srpskog naroda, a više puta su tu ideju javno podržali srbijanski predsjednik Nikolić i premijer Vučić. Na medijskom i međunarodnom planu aktualizirana je nedavno sramotnim oslobađanjem jednih od najvećih zločinaca proteklog rata Vojislava Šešelja. Vojislav Šešelj je kao predsjednik jedne od najvećih parlamentarnih stranaka u Srbiji i organizator naoružanih jedinica koje su počinile brojne zločine na području Hrvatske bio je dan od glavnih ratnih vođa u agresiji na Hrvatsku. Iz njegove stranke su u politički život Srbije zabljesnuli sadašnji premijer i predsjednik Srbije.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. studenog 1991. – Vukovar Zlatnih dukata

Objavljeno

na

Objavio

Šture informacije koje su mjesecima stizale iz okupiranog Vukovara nisu dale ni naslutiti kakva sudbina čeka mučenike grada heroja.

Nije izostala potpora njegovim braniteljima koja je stizala iz svakog kutka Hrvatske, pa bar i pjesmom.

Tako je bilo i 17. studenog 1991. na kraju Dnevnika Hrvatske televizije kada je predstavljena pjesma Zlatnih dukata „Vukovar“ koje se i danas rado sjećamo.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica porazila jugomornaricu

Objavljeno

na

Objavio

Poslije dva dana silovitih borbi 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu.

Njome je prekinuta blokada hrvatskih luka, a poražena jugo-mornarica morala se povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.

Osim toga, bilo je to prvi put u povijesti ratovanja da je neki ratni brod napadao grad po kojem je dobio ime.

U borbi za hrvatski Jadran diverzanti su dva dana prije u uvali Bobovišća na Braču improviziranim vođenim torpedom potopili neprijateljski patrolni čamac “Mukos”.

Ubrzo su posade ostalih brodova i jugo-vojnici iz ratne luke Lore i drugih svojih uporišta otvorili žestoku vatru koja je potrajala cijelu noć. Sutradan ujutro zapucali su i ratni brodovi taktičke grupe “Kaštela” iz Splitskog kanala, ne mareći za cilj. Osim Splita, bombardirani su otoci Brač i Šolta, a u napadu je uz potporu taktičke grupe “Vis” sudjelovalo i šest bojnih zrakoplova.

U Splitu su pogođeni mnogi civilni objekti. Poginula su dva hrvatska pomorca, a šestero je građana ranjeno. Razaranja su pretrpjela i mjesta na zapadnoj obali otoka Brača, te Grohote na Šolti.

Kada od prosvjeda nije bilo ništa, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica izdao je jednostavnu zapovijed: “Raspali!” Hrvatske postrojbe, naoružane poluispravnim topovima na najnižoj granici uporabne vrijednosti, snažno su uzvratile.

Pogodile su i oštetile razarač “Split” i jednu topovnjaču, a iznad otoka Brača i Šolte srušile su dva zrakoplova. Agonija jugo-mornarice nastavila se i sljedeći dan. Oštećeni razarač dvije su topovnjače oteglile Bračkim i u Hvarskom kanalu spojile se s borbenom grupom “Ploče” dok ih je na izlazu čekala taktička skupina “Vis”. Uskoro je počeo novi sukob s hrvatskim obalnim bitnicama Lovište na Pelješcu i Blace na Korčuli.

U Hvarskom kanalu tada se našlo ukupno devet brodova, koji su i po broju i vatrenoj moći bili višestruko jači od hrvatskih snaga. U velikoj bitki neprijatelju su potopljena dva plovila, a više ih je oštećeno. U povlačenju prema otočiću Šćedru preostali brodovi naišli su na vatru topničkih bitnica iz Črne Luke i rta Privale, ali je magla spriječila njihove nove gubitke.

Naposljetku su se jugo-brodovi povukli u svoje baze da iz njih više nikada ne isplove, osim prema svom posljednjem uporištu – zaljevu Boki Kotorskoj. U siječnju 1992. jugomornarica je morala napustiti ratnu luku Loru, a u svibnju i otoke Vis i Lastovo.

 

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari