Pratite nas

Događaji

7. veljače ŽZH – Spomendan na žrtve komunističkog terora

Objavljeno

na

Prošle 2015. Skupština Županije Zapadnohecegovačke jednoglasno je usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanon na žrtve komunističkog terora.

[ad id=”68099″]

To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu. Tu civilizacijsku tekovinu Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena u većini bivših komunističkih država Europske Unije.

Tim činom snažno se osuđuju svi zločini koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni na prostorima Županije Zapadnohercegovačke, i potiče na promišljanje o veoma osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava – stoji u skupštinskom obrazloženju ove odluke.

Spomenuta odluka temeljena je na Rezoluciji o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio u kolovozu 2006. godine.

Komunistički zločini nad Hrvatima u Hercegovini

Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkih represivnih organa. Kad se tome pridoda i određen, broj stradalih u prvim godinama rata dolazimo do brojčanih pokazatelja koji pokazuju koliki je obim protuhrvatske zločinačke histerije koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda.

Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.

Prvi zločin partizana u Hercegovini – Livno 1942.

Prvi zločini nad Hrvatima u Hercegovini dogodili su se još prije uspostave NDH od strane četnika u Ilićima i Čapljini nakon napada Nijemaca na Jugoslaviju. Prvi partizanski zločini u Hercegovini dogodili su se u prosincu 1942. Partizani su tada zauzeli Livno, te pobili sve muškarce koje su uhvatili. Najstrašnije je bilo u selu Priluke, gdje su u samo jednoj noći poubijali preko šezdeset muškaraca. Te zločine počinile su I. dalmatinska i IV. Crnogorska brigada tzv. NOV.

Brojni zločini partizana nastavljeni su diljem Hercegovine za vrijeme i dugo nakon završetka II.svjetskog rata.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog, a napose širokobriješkog, puka osigurano je za nevino stradalih 66-hercegovačkih franjevačkih mučenika. I u vrijeme brutalne komunističke represije katolički hrvatski puk je krišom odlazio na njihove grobove ili poznata mjesta stradanja. Uz krišom zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.

U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari