Pratite nas

Događaji

7. veljače ŽZH – Spomendan na žrtve komunističkog terora

Objavljeno

na

Prošle 2015. Skupština Županije Zapadnohecegovačke jednoglasno je usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanon na žrtve komunističkog terora.

[ad id=”68099″]

To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu. Tu civilizacijsku tekovinu Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena u većini bivših komunističkih država Europske Unije.

Tim činom snažno se osuđuju svi zločini koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni na prostorima Županije Zapadnohercegovačke, i potiče na promišljanje o veoma osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava – stoji u skupštinskom obrazloženju ove odluke.

Spomenuta odluka temeljena je na Rezoluciji o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio u kolovozu 2006. godine.

Komunistički zločini nad Hrvatima u Hercegovini

Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkih represivnih organa. Kad se tome pridoda i određen, broj stradalih u prvim godinama rata dolazimo do brojčanih pokazatelja koji pokazuju koliki je obim protuhrvatske zločinačke histerije koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda.

Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.

Prvi zločin partizana u Hercegovini – Livno 1942.

Prvi zločini nad Hrvatima u Hercegovini dogodili su se još prije uspostave NDH od strane četnika u Ilićima i Čapljini nakon napada Nijemaca na Jugoslaviju. Prvi partizanski zločini u Hercegovini dogodili su se u prosincu 1942. Partizani su tada zauzeli Livno, te pobili sve muškarce koje su uhvatili. Najstrašnije je bilo u selu Priluke, gdje su u samo jednoj noći poubijali preko šezdeset muškaraca. Te zločine počinile su I. dalmatinska i IV. Crnogorska brigada tzv. NOV.

Brojni zločini partizana nastavljeni su diljem Hercegovine za vrijeme i dugo nakon završetka II.svjetskog rata.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog, a napose širokobriješkog, puka osigurano je za nevino stradalih 66-hercegovačkih franjevačkih mučenika. I u vrijeme brutalne komunističke represije katolički hrvatski puk je krišom odlazio na njihove grobove ili poznata mjesta stradanja. Uz krišom zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.

U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Promovirani časnici na Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ F. Klen

Diplome je primilo 177 polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“

Na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, danas, 26. lipnja 2020. godine, održano je obilježavanje završetka akademske godine 2019./20. i promocija polaznika vojnih škola HVU-a. Svim polaznicima uručene su diplome i drugi simboli završetka izobrazbe (činovi, prstenje, časnički bodeži), a najboljim polaznicima uručene su posebne nagrade i pohvale.

Uz polaznike te nastavnike i djelatnike HVU-a, svečanosti su nazočili predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić koji je bio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, zastupnik u Hrvatskom saboru Miroslav Tuđman, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, dužnosnici, generali i admirali te predstavnici sveučilišne zajednice i Vojno-diplomatskog zbora, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik MORH-a Tomislav Ivić je, uz čestitke polaznicima, časnicima i dočasnicima koji su najvažniji dio hrvatskog obrambenog sustava, govorio o budućem razvoju Hrvatskog vojnog učilišta te osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti.

“Usmjerili smo napore i u poboljšanje te izgradnju nove infrastrukture na HVU-u, primjeri su novoizgrađeni impozantni smještajni objekt Vukovar i obnovljeni športski tereni, a uz potporu Vlade gradimo i novi kongresni centar. Sveučilište će imati jedan od najmodernijih kampusa čija će infrastruktura pratiti njegov razvoj”, zaključio je državni tajnik Ivić.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj rekao je da već sam pogled na strukturu polaznika pokazuje da se u Hrvatskoj vojsci stavlja fokus na cjeloživotno učenje. “Pozivam vas da u daljnjoj karijeri budete ambiciozni, da ciljate visoko, trudite se biti najbolji”, naglasio je admiral Hranj, izrazivši ponos što je Hrvatsko vojno učilište izraslo u modernu visokoobrazovnu i znanstveno-istraživačku instituciju.

Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta general-bojnik Mate Pađen pozdravio je sve nazočne i istaknuo da je ova akademska godina bila posebno zahtjevna zbog pandemije virusa COVID-19 i potresa u Zagrebu, što je bilo potrebno da Hrvatsko vojno učilište u najkraćem mogućem roku prilagodi proces izobrazbe i omogući polaznicima da uspješno završe školovanje.

U prigodnom obraćanju postrojenim polaznicima, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović čestitao im je na uspješnom završetku izobrazbe. “Vaše školovanje je dobro i strogo, sada je došlo kraju, čekaju vas vaše postrojbe i misije u Hrvatskoj i u okviru međunarodne vojne suradnje i kolektivne obrane. Svijet će za godinu dana biti još povezaniji, ali i kompliciraniji, pa će vaša uloga čuvara hrvatske neovisnosti i suverenosti biti još izazovnija, no nadam se i mirna i lijepa, jedan put u kojem ćete graditi svoje karijere i obitelji”, istaknuo je predsjednik Republike Hrvatske.

Izobrazbu na vojnim školama uspješno je završilo 177 polaznika i to 155 polaznika pripadnika Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Ministarstva unutarnjih poslova, jedan polaznik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedan polaznik Hrvatske vatrogasne zajednice i 19 polaznika stranih zemalja (Bosna i Hercegovina – 10, Crna Gora – tri, Republika Kosovo – jedan, Republika Sjeverna Makedonija – tri i Republika Slovenija – dva). Riječ je o polaznicima koji su završili izobrazbu u časničkim i dočasničkim školama.

Časničku izobrazbu završio je 22. naraštaj Ratne škole “Ban Josip Jelačić” (18 polaznika), 28. naraštaj Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro” (40 polaznika), 19. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe (98 polaznika) i 23. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe HRZ-a – vojni piloti (šest polaznika). Dočasničku izobrazbu završio je 18. naraštaj Visoke dočasničke izobrazbe (15 polaznika). Od ukupnog broja od 177 polaznika, izobrazbu je uspješno završilo 25 žena odnosno njih 14 posto.

U programu su sudjelovali i pripadnici Počasno-zaštitne bojne, a prigodni glazbeni program izveli su Klapa „Sv. Juraj“ Hrvatske ratne mornarice i Orkestar Hrvatske vojske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari