Pratite nas

Događaji

7. veljače ŽZH – Spomendan na žrtve komunističkog terora

Objavljeno

na

Prošle 2015. Skupština Županije Zapadnohecegovačke jednoglasno je usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanon na žrtve komunističkog terora.

[ad id=”68099″]

To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu. Tu civilizacijsku tekovinu Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena u većini bivših komunističkih država Europske Unije.

Tim činom snažno se osuđuju svi zločini koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni na prostorima Županije Zapadnohercegovačke, i potiče na promišljanje o veoma osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava – stoji u skupštinskom obrazloženju ove odluke.

Spomenuta odluka temeljena je na Rezoluciji o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima koju je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio u kolovozu 2006. godine.

Komunistički zločini nad Hrvatima u Hercegovini

Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkih represivnih organa. Kad se tome pridoda i određen, broj stradalih u prvim godinama rata dolazimo do brojčanih pokazatelja koji pokazuju koliki je obim protuhrvatske zločinačke histerije koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda.

Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.

Prvi zločin partizana u Hercegovini – Livno 1942.

Prvi zločini nad Hrvatima u Hercegovini dogodili su se još prije uspostave NDH od strane četnika u Ilićima i Čapljini nakon napada Nijemaca na Jugoslaviju. Prvi partizanski zločini u Hercegovini dogodili su se u prosincu 1942. Partizani su tada zauzeli Livno, te pobili sve muškarce koje su uhvatili. Najstrašnije je bilo u selu Priluke, gdje su u samo jednoj noći poubijali preko šezdeset muškaraca. Te zločine počinile su I. dalmatinska i IV. Crnogorska brigada tzv. NOV.

Brojni zločini partizana nastavljeni su diljem Hercegovine za vrijeme i dugo nakon završetka II.svjetskog rata.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog, a napose širokobriješkog, puka osigurano je za nevino stradalih 66-hercegovačkih franjevačkih mučenika. I u vrijeme brutalne komunističke represije katolički hrvatski puk je krišom odlazio na njihove grobove ili poznata mjesta stradanja. Uz krišom zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.

U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je obilježavanju 28. obljetnice tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre u Vukovaru, gdje je tom prigodom izrazila ponos što je povod okupljanja obnova sjećanja na jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata, ali i tugu jer nas obljetnica njegove pogibije sjeća na tragediju hrvatskog Vukovara – najveće žrtve u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

„Rat je uvijek velika nesreća. No često nam upravo rat pokaže da među naizgled običnim ljudima žive najbolji među nama. Blago Zadro bio je jedan od takvih naizgled običnih hrvatskih ljudi, i imao je ono što obične ljude učini uzvišenim primjerima junaštva i domoljublja. Bio je istinski zapovjednik: preuzimao je odgovornost, prednjačio i ni u čemu se nije štedio“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je Blago Zadro svojim primjerom poticao svoje suborce na vjeru u konačnu pobjedu, zbog čega je imao autoritet te bio cijenjen i voljen. „Njegova pogibija bila je ogroman gubitak za obranu Trpinjske ceste i Vukovara, ali nije obeshrabrila njegove suborce. I nakon pogibije on je ostao među svojim suborcima kao ime koje je ih vodilo i hrabrilo. Njegovo ime i danas je hrvatski svjetionik“.

Predsjednica je kazala kako još uvijek oplakujemo mnoge žrtve zločina bez kazne te kako pravda i istina moraju govoriti u Vukovaru. „Iako kao Predsjednica ne smijem utjecati na pravosuđe, mogu kao Hrvatica i građanka zajedno s hrvatskim braniteljima, s obiteljima naših ubijenih, umrlih i nestalih i s vama Vukovarcima upitati kako je moguće da hrvatsko pravosuđe još nije izreklo cjeloviti pravorijek o Vukovaru?“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Poručila je kako se moramo upitati kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv hrvatskoga branitelja i oca poginulih branitelja Marijana Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio i dodala kako unatoč tome što neće svi zločinci biti uhvaćeni i odgovarati za svoje zločine, mi moramo znati njihova imena i njihova nedjela, ne samo radi Vukovara i Vukovaraca, ne samo radi istine o Domovinskom ratu.

„Moramo to znati radi svih nas, današnjih i budućih, kako bismo napokon zatvorili ovu tešku povijesnu stranicu i konačno oslobodili svoju budućnost od okova prošlosti. Ožiljci će ostati, ali rane više neće boljeti ili će bar boljeti manje“.

Istaknula je kako je prvi korak u tom smjeru naći naše nestale te pozvala sve koji mogu pomoći da ih pronađemo neka pomognu. „Pozivam i odgovorne u Srbiji da učine taj iskorak u otkrivanju istine jer će to biti najveći korak ka konačnom miru i pravom pomirenju. Hrvatska je upravo pristankom na mirnu reintegraciju svojega državnog dijela Podunavlja pokazala da ne želi produljenje rata i produbljivanje sukoba. I zato srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj sva prava. Vjerujemo da je pravo svakog da slobodno živi svoj identitet, s poštovanjem prema zemlji u kojoj živi, jedini pravi temelj ljudskog zajedništva i društvene kohezije“.

Naglasila je kako ime Blage Zadre nosi škola u Borovu naselju kao i mnoge ulice u Hrvatskoj, a na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola. „Tako jedan od najvećih heroja Domovinskog rata stoji uz svojega vrhovnog zapovjednika, čijemu se pozivu odazvao i kojega je slijedio. Oni su svoje živote uložili u stvaranje i obranu Republike Hrvatske. Te vrijednosti moramo ugraditi u naše škole, u sustav domovinskog odgoja. A to je prije svega zadaća ministarstava obrazovanja i kulture, kako bi mladi ljudi znali što je temelj hrvatske države. To tražim i na tome ću ustrajati“, zaključila je Predsjednica Republike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu obilježila 50. obljetnicu

Objavljeno

na

Objavio

 Foto: Jabuka.tv

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu kod Širokog Brijega u nedjelju je obilježila 50. obljetnicu osnutka. Također predsjednik Vlade ŽZH je otvorio mjesni vodovod u rad.

Svečanom obilježavanju 50. obljetnice župe u Buhovu prethodila je trodnevnica u četvtak, petak i subotu, gdje su mještani uz molitvu, ispovijed i duhovnu glazbu željno iščekivali proslavu u nedjelju, piše Jabuka.tv, prenosi VečernjiList.

Pastoralno u ovoj župi već 33 godine djeluje don Pavao Filiović koji ističe kako je u vrijeme njegovoga dolaska bilo skoro 600 župljana.

Nedjeljna proslava započela je svečanim misnim slavljem u 11 sati koje je predvodio biskup Ratko Perić.

Inače crkva u Buhovu je vidljiva uz samu prometnicu koja povezuje Široki Brijeg i Međugorje.  A ona je kako i sam župnik don Pavao imala veliku ulogu u Domovinskom ratu.

Po završetku mise brojna izaslanstva položila su vijence i zapalili svijeće uz spomenik svim žrtvama iz ove župe u II. svjetskom ratu i poraću te Domovinskom ratu.

Zajedno su vijenac položili predstavnici Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.

Nakon toga iskorištena je prigoda i za svečano otvaranje mjesnog vodovoda na kojemu su radovi trajali neko vrijeme. Vodovod je u rad pustio predsjednik Vlade ŽŽH, a blagoslovio ga je biskup Ratko Perić.

To je za nas veliko djelo. Kada bismo usporedili proslavu 50. obljetnicu osnutka župe ili blagoslov vodovoda, ne znam kome bismo dali prednost, kroz smijeh  je nedavno istaknuo don Pavao u razgovoru za Jabuka.tv.

Ukupno se javilo 106 obitelji kako bi im se priključio vodovod, a ukupno je odrađeno 150 priključaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari