Pratite nas

70 godina od Limske doline – Sandžačke Srebrenice

Objavljeno

na

“Sandžak” – Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži  Mihajloviću, u drugoj polovini februara 1943. god. u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.
I nakon 68 godina od ovog genocida, pišući ove retke, jako se teško sačuvati emocija što prijete da ugroze profesionalnost ovoga teksta.
[dropcap]Z[/dropcap]ločin ovih razmjera ne zastarijeva. Naprotiv, ova vremenska distanca omogućila je pucanje brane ćutanja i bujicu pitanja koja neumitno traže odgovore.

https://i0.wp.com/sandzakpress.net/wp-content/uploads/2013/01/Untitled-52.jpg?w=740

Kako je moguće da većina Bošnjaka ne zna za genocid u kome je ubijeno za nekoliko stotina više naših sunarodnika nego u Srebrenici? Koju smo to historiju učili u školama i koju i danas naša djeca uče?
Koliko su mraku neznanja o sebi i svojoj prošlosti doprinijeli naši neprijatelji, a koliko mi sami?

Bošnjačkom narodu sigurno nije, a kome jeste interes da ovako stravične istine potiskuje u zaborav? I konačno, da li je moguća sloboda sa ovoliko zatrpane istine? Odgovori na ova pitanja Bošnjake čekaju na svom dugom i mučnom putu vraćanja slobode i dostojanstva. Razumijem, iako ne pravdam, četnike koji bi da se negira ili što prije zaboravi ono što su činili. Razumijem i druge glasnogovornike srpskoga naroda kojima je teško pogledati u oči ovako stravičnim činjenicama. Ali ono što nije moguće razumjeti i što Bošnjaci nikada ne bi smjeli zaboraviti  jeste sudjelovanje u amnestiji počinioca ovog i drugih genocida. Kako razumjeti da su bošnjački narodni poslanici dvije sandžačke stranke u srbijanskom parlamentu svojim prisustvom i glasanjem obezbijedili rehabilitaciju pripadnika četničkog pokreta, čime se i počinioci genocida u Limskoj dolini više ne smatraju zločincima, već borcima za otadžbinu, tako da oni preživjeli ili njihova djeca stiču pravo na penzije i druge finansijske i socijalne benificije. Kako razumjeti da se danas u Srbiji putem budžeta Ministarstva za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je Bošnjak, Rasim Ljajić, izdvaja nekoliko miliona dinara za Ravnogorski i četnički pokret?
Ako ovo nije moguće razumjeti, pokušajmo to sa činjenicom da je komandanta Polimskih četničkih odreda, Pavla Đurišića, odlikovanjem „željezni krst“ nagradio lično Adolf Hitler.


Autor: muftija Muamer ef. Zukorlić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

Objavljeno

na

Objavio

Nisam nikoga prozvala, ja sam se samo osvrnula na gospođu Pusić i njezinu izjavu o politici 90-ih koja je kažnjena.

Tu je ona ostala konzistentna dosadašnjim stavovima koji su pridonijeli ovakvoj presudi. Mnogo je pojedinaca sudjelovalo u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu protiv temelja pravosuđa i protiv povijesnih činjenica, rekla je Višnja Starešina u Studiju 4.

Dodala je kako ne misli da su kaznene prijave put kojim treba ići, ali da je važno rasvijetliti što se događalo u cijelom sustavu i preispitati što su radile hrvatske službe, DORH i ostale institucije.

Večeras će biti predstavljena njezina knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haškog suda“. Kako je Vukovar postao najveća travestija međunarodne pravde, zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti, kako je Oluja postala jedina operacija kojoj se sudilo u Haagu – samo su neka od pitanja na koja Višnja Starešina odgovara u knjizi.

Na početku je otkrila kako je posljednje stranice knjige pisala nakon samoubojstva generala Praljka u sudnici Haškog suda.

Haški sud je imao sve predispozicije da postane politički sud i to se znalo od početka jer ga je osnovalo političko tijelo Vijeće sigurnosti. Znalo se iz prvih postupaka, a osobito kasnije, da različite obavještajne službe zainteresiranih država preuzimaju upravljanje sudom. U toj igri Hrvatska nije sudjelovala da zaštiti vlastiti interes, naprotiv ostavila je otvoren prostor, istaknula je Starešina.

Dodala je da u pozadini svega stoji djelovanje KOS-a. KOS je preživio raspad, bio je posljednja brana komunističke Jugoslavije. Njegova mreža je vrlo uspješno štitila tu koncepciju i kroz manipulaciju i falsifikate pred Haškim sudom, istaknula je Starešina i dodala kako je to najvidljivije na primjeru Vukovara jer je odgovornost za zločine u Vukovaru svedena na Ovčaru i prebačena na paravojne jedinice.

Starešina je istaknula da su i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jasno formulirali stav prema presudi, ali je pitanje što će se činiti dalje. Hrvatsku državu nitko ne pita hoće li priznati presudu. Ona je tu. Treba zadržati kritičnost i preispitivanje te presude i načina na koji je donesena, primjene pravnih standarda koji su neprimjereni civiliziranom svijetu. To je zadatak Hrvatske. Na koji će ga način obaviti – to je sljedeće pitanje. Osobno, ne vjerujem da taj posao mogu raditi ljudi koji su dosad puštali da se sve ovo dogodi, rekla je Višnja Starešina.

Dodala je i kako Hrvatska mora preispitati svoj sustav sigurnosti te kako je bilo moguće da se dogodi da presuda izgleda kao da ju je pisao sud JNA-a ’91. Nakon toga se može vidjeti što se može učiniti kako bi presuda bila stručno demontirana i kako bi se izbjegle posljedice. Sve što je dosad rađeno nije bilo cilj sam sebi. Nije bio cilj donijeti presudu nego je cilj poništiti temelje stvaranja države. Ono što je budućnost to su procesi protiv zapovjednika HVO-a, ali i HV-a, rekla je Starešina.

 

Višnja Starešina: Udruženi zločinački pothvat i hrvatska ne-država

Višnja Starešina: Izjave Vesne Pusić doprinijele su ovoj presudi

 

Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari