Pratite nas

Događaji

71. obljetnica bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta

Objavljeno

na

Obilježava se 71. obljetnica  bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta. U 8,30 sati biti će održana molitva i polaganje vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora, a središnja komemoracija održat će se na Bleiburškom polju gdje će u 12 sati biti služena spomen misa.

[ad id=”93788″]

Zajednički vijenac predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH na groblju Dobrova te uz spomenik na Bleiburškom polju položit će predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, i izaslanica predsjednice Republike, predsjednica Udruge Hrvatski križni put Bruna Esih.

Komemoraciju na Bleiburgu organizira Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj je od ove godine ponovno Hrvatski sabor. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH. U 11 sati bit će održana molitva kod Hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, a potom se u procesiji ide do Bleiburškoga polja. U 12 sati počinje misa koju će služiti banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica. Nakon toga će molitvu za žrtve islamske vjeroispovijedi predvoditi Idriz ef. Bešić, Medžlis islamske zajednice Gunja.

U ime organizatora, Počasnog bleiburškog voda, okupljenima će se obratiti saborski zastupnik Josip Bilaver, u ime supokrovitelja govorit će zamjenica predsjedatelja Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, a u ime pokrovitelja predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Reiner. Komemoracija završava polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća uz spomenik na Bleiburškom polju.

Komemoraciji će nazočiti i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, ministar kulture Zlatko Hasanbegović, ministar branitelja Tomo Medved i zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak.

Što se dogodilo na Bleiburgu?

U svibnju 1945. godine, točnije 15. u mjesecu, britanski časnik Patrick Scott je hladno primio hrvatsku delegaciju i dao joj na znanje da Britanci ne će prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

15. svibnja bilježava se spomen na tragične događaje 1945. godine, kad su Britanci odbili prihvatiti vojnike Nezavisne Države Hrvatske i hrvatske civile, žene, starce i djecu te ih prepustili partizanskom zarobljavanju. Naime, još desetak dana ranije, jedinice NDH i mnogi hrvatski civili počeli su povlačenje prema Sloveniji i Austriji u nadi da će se uspjeti predati britanskoj vojsci i izbjeći zarobljavanje od osvetnički raspoloženih partizana.

Nakon mukotrpnog puta kroz Sloveniju i velikog broja usputnih bitaka uspjeli su se probiti preko austrijske granice i doći 14. svibnja na Bleiburško polje, gdje su se susreli s britanskom tenkovskom jedinicom 5. korpusa 8. armije. Britanci su im pokazali demarkacionu crtu do koje smiju doći i koju ne smiju prijeći.

Ujutro na taj dan Britanci su obavijestili hrvatske delegate da će ih u 13 sati primiti predstavnik britanskog štaba. Sastanak je održan u starom dvorcu pokraj Bleiburga. Kao hrvatski poslanici došli su generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy, te pukovnik Crljen. Britanski brigadir Patrick Scott hladno ih je primio i dao im na znanje da Britanci neće prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

Zatim je Scott primio partizanske predstavnike, suočio ih s hrvatskim delegatima i zamolio ih da im izdiktiraju uvjete predaje. Partizanski uvjeti bili su strogi – bezuvjetna predaja čitave vojske u roku od 1 sat i 20 minuta. Kad su hrvatski predstavnici htjeli pregovarati u uvjetima, barem da se produži rok za predaju, brigadir Scott ih je prekinuo i upozorio da će britanski tenkovi biti na raspolaganju partizanima.

Nakon što su se u svibnju 1945. godine stotine tisuća pripadnika hrvatskih oružanih snaga predale Britancima i dragovoljno razoružale – suprotno međunarodnim konvencijama – bili su vraćeni, odnosno predani Titovoj, partizanskoj vojsci.

Povjesničari i demografi procjenjuju da su u mjesecima i godinama nakon završetka 2. svjetskog rata, bez suda i osude, partizanske snage mučile i ubile između 300 i 500 tisuća pripadnika hrvatskih oružanih snaga i civila.

Muževi i žene, djeca i rođaci ubijenih bili su kroz 45 godina totalitarnog komunističkog režima izloženi šikaniranju, zlostavljanju, progonu, najčešće tretirani kao građani drugog reda uz zabranu javnog govora o zločinima koje su nad članovima njihovih obitelji počinili članovi komunističkog režima.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari