Pratite nas

Događaji

71. obljetnica bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta

Objavljeno

na

Obilježava se 71. obljetnica  bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta. U 8,30 sati biti će održana molitva i polaganje vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora, a središnja komemoracija održat će se na Bleiburškom polju gdje će u 12 sati biti služena spomen misa.

[ad id=”93788″]

Zajednički vijenac predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH na groblju Dobrova te uz spomenik na Bleiburškom polju položit će predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, i izaslanica predsjednice Republike, predsjednica Udruge Hrvatski križni put Bruna Esih.

Komemoraciju na Bleiburgu organizira Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj je od ove godine ponovno Hrvatski sabor. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH. U 11 sati bit će održana molitva kod Hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, a potom se u procesiji ide do Bleiburškoga polja. U 12 sati počinje misa koju će služiti banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica. Nakon toga će molitvu za žrtve islamske vjeroispovijedi predvoditi Idriz ef. Bešić, Medžlis islamske zajednice Gunja.

U ime organizatora, Počasnog bleiburškog voda, okupljenima će se obratiti saborski zastupnik Josip Bilaver, u ime supokrovitelja govorit će zamjenica predsjedatelja Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, a u ime pokrovitelja predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Reiner. Komemoracija završava polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća uz spomenik na Bleiburškom polju.

Komemoraciji će nazočiti i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, ministar kulture Zlatko Hasanbegović, ministar branitelja Tomo Medved i zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak.

Što se dogodilo na Bleiburgu?

U svibnju 1945. godine, točnije 15. u mjesecu, britanski časnik Patrick Scott je hladno primio hrvatsku delegaciju i dao joj na znanje da Britanci ne će prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

15. svibnja bilježava se spomen na tragične događaje 1945. godine, kad su Britanci odbili prihvatiti vojnike Nezavisne Države Hrvatske i hrvatske civile, žene, starce i djecu te ih prepustili partizanskom zarobljavanju. Naime, još desetak dana ranije, jedinice NDH i mnogi hrvatski civili počeli su povlačenje prema Sloveniji i Austriji u nadi da će se uspjeti predati britanskoj vojsci i izbjeći zarobljavanje od osvetnički raspoloženih partizana.

Nakon mukotrpnog puta kroz Sloveniju i velikog broja usputnih bitaka uspjeli su se probiti preko austrijske granice i doći 14. svibnja na Bleiburško polje, gdje su se susreli s britanskom tenkovskom jedinicom 5. korpusa 8. armije. Britanci su im pokazali demarkacionu crtu do koje smiju doći i koju ne smiju prijeći.

Ujutro na taj dan Britanci su obavijestili hrvatske delegate da će ih u 13 sati primiti predstavnik britanskog štaba. Sastanak je održan u starom dvorcu pokraj Bleiburga. Kao hrvatski poslanici došli su generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy, te pukovnik Crljen. Britanski brigadir Patrick Scott hladno ih je primio i dao im na znanje da Britanci neće prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

Zatim je Scott primio partizanske predstavnike, suočio ih s hrvatskim delegatima i zamolio ih da im izdiktiraju uvjete predaje. Partizanski uvjeti bili su strogi – bezuvjetna predaja čitave vojske u roku od 1 sat i 20 minuta. Kad su hrvatski predstavnici htjeli pregovarati u uvjetima, barem da se produži rok za predaju, brigadir Scott ih je prekinuo i upozorio da će britanski tenkovi biti na raspolaganju partizanima.

Nakon što su se u svibnju 1945. godine stotine tisuća pripadnika hrvatskih oružanih snaga predale Britancima i dragovoljno razoružale – suprotno međunarodnim konvencijama – bili su vraćeni, odnosno predani Titovoj, partizanskoj vojsci.

Povjesničari i demografi procjenjuju da su u mjesecima i godinama nakon završetka 2. svjetskog rata, bez suda i osude, partizanske snage mučile i ubile između 300 i 500 tisuća pripadnika hrvatskih oružanih snaga i civila.

Muževi i žene, djeca i rođaci ubijenih bili su kroz 45 godina totalitarnog komunističkog režima izloženi šikaniranju, zlostavljanju, progonu, najčešće tretirani kao građani drugog reda uz zabranu javnog govora o zločinima koje su nad članovima njihovih obitelji počinili članovi komunističkog režima.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Donjoj Blatnici održane ‘Blatničke note dobrote’

Objavljeno

na

Objavio

vecernji.ba

„Blatničke note dobrote 2018“ održane su sinoć, kao i ranijih godina pod visokim pokroviteljstvom i uz nazočnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića.

Osim dobre zabave i druženja uz pjesmu, ovaj koncert, kao i svi dosadašnji, bio je humanitarnog karaktera, te su u Donju Blatnicu privukle niz uglednika iz društvenog, političkog, crkvenog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH i RH.

Uz druženje i pjesmu, „Blatničke note dobrote 2018“ imale su i humanitarno obilježje jer je novac prikupljen od prodaje ulaznica i donacija namijenjen za pomoć udrugama i ustanovama koje skrbe o djeci, za pomoć u liječenju oboljelih, gradnju sakralnih objekata te za slične projekte u Hercegovini.

Ove godine, pomoći će radu humanitarne udruge “Vedri osmijeh” iz Mostara, koja skrbi o djeci s posebnim potrebama, Humanitarnoj udruzi fra Didaka Buntića iz Čerina, koja pomaže bolesnicima s područja Hercegovine, a dio sredstava planirano je izdvojiti za uređenje crkve sv. Franje u Blatnici te za izgradnju nove župne crkve u Čitluk.

Humanitarni projekt u Blatnici podržao je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, koji se rado odazvao pozivu organizatora.

Osim glavnog organizatora Mate Bulića, večeras su nastupili i Ivan Zak, Mladen Grdović, Opća Opasnost, Mia Dimšić, Grupa Vigor, Šima Jovanovac & Fijaker, Dalmatino, Ivana Marić, dr. Mića Pehar, Jozo Vučić, Zoran Begić, Pero Gudelj & prijatelji, Ante Matić, Robert Čolina, Dragan Bukmir, Mate Bulić te brojni gosti iznenađenja.

„Blatničke note dobrote“ i ove godine sigurno su najveći glazbeni događaj, koji je po tradiciji na jednom mjestu okupio tisuće posjetitelje iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore, koji su večerašnjim druženjem iskazali domoljublje i zajedništvo. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gibonni: Kapetane, sve je kako triba

Objavljeno

na

Objavio

Zavšila je komemoracija glazbenoj legendi u splitskom HNK na kojoj su okupili članovi obitelji, državni vrh, kolege i prijatelji pokojnog splitskog pjevača.

Na kraju komemoracije cijela je dvorana zapjevala Oliverov hit “Vjeruj u ljubav”.

Dan je nacionalne sućuti zbog smrti Olivera Dragojevića. Split i cijela Hrvatska opraštaju se od njega. U Staroj gradskoj vijećnici otvorena je knjiga žalosti. Komemoracija u njegovu čast održana je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Uz obitelj i prijatelje ondje je bio i državni vrh.

Na komemoraciji je govorio Zlatan Stipišić Gibonni, Oliverov veliki prijatelj. “Kapetane, sve je kako triba”, poručio mu je.

“Dragi prijatelji, ima jedna slika od prije dvije godine.. Zima, Oliverova kuća. Prva vrata, prvi susjed je ribarnica. S druge strane jedna konoba, zove se Ribar. I ništa prirodnije nego tu gdje mu je mjesto. I gledam ga kako se veže, zima strašna, škura bura. Veže se i on i sinovi. Ukočeni, smrzuti, on s onom kapom ide i nosi kesu s ribom što su uhvatili i to je ta slika koju sam želio podijeli s vama”, rekao je Gibonni, veliki prijatelj Olivera Dragojevića na kommoraciji danas održanoj u splitskom HNK.

“Na toj slici je sve. Njegovo rodno mjesto, njegova kuća, njegova familija, njegovo more.Gdje je tu muzika?” pita se i nastavlja “slika je puna muzike. I tu su i galeb i ja i Stine i Nocturno i Iza škura i Cesarica i Moj lipi anđele. To je Oliver. Najslavniji, najveći, preko mola ide smrznut. ”

Ispričao je jednu priču koju je čuo od jednog prijatelja o Oliveru, koju će, kaže pamtiti do kraja života.

“Kad je Oliveru pozlilo prije deset godina, kad je upao u more pa je uspjelo to završit na najbolji mogući način. Vdijeli su ga negdje u avionu iz Splita za Zagreb i onda ga je on napao “Olivere što nam radiš, čuvaj se, što ćemo bez tebe”. I cijeli se onda avion digao i napali su ga “čuvaj se, pazi što nam radiš”. I onda je jedan čovjek rekao “Olivere čuvaj se, jer ako nam odeš ti i užga nam se Marjan onda smo propali”.

“Meni je ova vijest bila kao da se užga Marjan” – rekao je.

“Rekao je da je on na svome brodu i kapetan i sluga” prisjeća se Gibonni. Mislio je na svoj brod Marko, objašnjava. “Ali svi koji smo mu prijatelji znamo da je to istina u svim drugim segmentima života. I u njegovoj muzici i kakav je bio u društvu. Prvi, a za sebe uvijek zadnji”.

“Želija bi reći svome kapetanu da je sve kako triba i da je svo ovo more samo za te” – kroz suze je rekao Gibonni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari