Pratite nas

Herceg Bosna

71. obljetnica ubojstva hrvatskih domoljuba “Škripara” na Mosoru (Široki Brijeg)

Objavljeno

na

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (Široki Brijeg) 17. rujna s početkom u 11.30 sati obilježiti će se 71. obljetnica smrti hrvatskih domoljuba “Škripara”, koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Na mjestu ubojstva stoji spomen ploča s uklesanim imenima desetorice hrvatskih domoljuba koji se nisu htjeli predati partizanima do u jesen 1946. godine, kada ih je jugoslavenska Udba na prevaru ubila.

Imena stradalih hrvatskih branitelja su: Marijofil Mandić (Š. Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jakiša Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (D. Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Višnjica).

Škripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati novu vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina iza toga. Bili su problem tadašnjoj komunističkoj vlasti. Njihova prebivališta i skrovišta bila su u kamenjaru, u takozvanim škripinama pa su po tome i dobili ime.

Godinama je poistovjećivanje s Škriparima značilo imati posla s policijom, riskiranje batina i zatvora. U spomen na njih, širokobriješki navijači se poistovjećuju s njima i svojoj navijačkoj skupini daju ime po njima.

Kada se govori o škriparima na Mosoru, oni su bili sinovi Hercegovine, katolici i Hrvati, koji su mučki, bez suđenja, ubijeni 18. 9. 1946. godine; dakle, više od godinu dana nakon što je Drugi svjetski rat završio. Riječ je, stoga, o klasičnom zločinu za koji još nitko nije ni procesuiran ni osuđen. O škriparima se nije smjelo ni moglo javno govoriti sve do početka 1990-tih. Od tada se redovito za njih i sve ubijene škripare služi sv. Misa na Mosoru u nedjelju najbližu danu njihove pogibije. Njima u spomen podignuto je na mjestu pogibije i obilježje s njihovim imenima, križem i hrvatskim grbom, te zavjetna kapelica.

K.K. kamenjar.com

Pozivamo sve koji su u mogućnosti neka dođu u nedjelju na Mosor kako bi dostojno odali počast našim stradalim bojovnicima. Kao i dosadašnjih godina nakon svete mise održat će se prigodno druženje.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Damir Beljo nakon pobjede: Ovo je zastava Hrvata iz BiH, a ne ‘zločinačke organizacije’

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vama.

Boksač Damir Beljo, prvak Europe po WBO kategoriji, u Dusseldorfu je stigao do nove pobjede.

Beljo je savladao Gruzijca Mindia Nozadze. Usprkos činjenici da nije bio potpuno spreman, Beljo je slavio nokautom u prvoj rundi i stigao je do nove pobjede.

Nakon pobjede Mostarac se oglasio na svom Facebook profilu i objasnio zašto se na proglašenju pobjednika pojavio s tri zastave.

– Pobijedio sam nokautom u prvoj rundi. Protivnik je padao nekoliko puta i to je to… Bogu hvala, nisam povrijedio šaku. Valjda. Jer još mi je pod blokadom. Hvala svima i ne treba od ovog praviti bauk. Idemo dalje! Bog vas blagoslovio i nemojte sad opet komentare o zastavama i svemu tome. Uvijek je isto i ostat će tako dok god budem boksao, a i poslije u mom srcu. Zastava Bosne i Hercegovine na meni jer je to zemlja u kojoj živimo. Zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vam – poručio je Beljo na svom Facebook profilu, prenosi Faktor.ba

Beljo je nedavno u žižu sportske javnosti dospio nakon što je na društvenim mrežama iskazao podršku generalu Slobodanu Praljku./HMS/

Reagiranje Damira Belje povodom medijskog linča zbog objavljivanja slike generala Praljka

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Otvoreno dopisništvo HRT-a u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

Hrvatska radiotelevizija (HRT) nakon četverogodišnje je stanke ponovno otvorila svoje dopisništvo u Mostaru u Bosni i Hercegovini, izvijestio je HRT.

HRT-ovo će dopisništvo biti smješteno u zgradi Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, a svečanom otvorenju u petak nazočili su najviši predstavnici vlasti BiH na svim razinama te predstavnici kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i vjerskih ustanova te medija.

Glavni ravnatelj HRT-a tom je prigodom najavio i skoro otvaranje HRT-ova dopisništva u Sarajevu.

„Ovo je važan dan za HRT jer su kvalitetno izvješćivanje o radu javnih i državnih ustanova te svim bitnim društvenim pitanjima, kao i međunarodnim odnosima, osobito sa susjednim državama, važne zadaće javnoga medijskog servisa. Zato HRT posljednje dvije godine ponovno aktivno širi mrežu svojih dopisništava.

Nakon što su 2016. u Hrvatskoj ponovno otvorena dopisništva u Vukovaru, Metkoviću i Bjelovaru, danas svjedočimo ponovnomu otvaranju dopisništava i u BiH – najprije ovoga dopisništva u Mostaru, a ovom prigodom najavljujem i skoro otvaranje našega dopisništva u Sarajevu”, istaknuo je Bačić, prenosi HRT.

Dodao je kako je otvaranje dopisništva u Mostaru jedan od pokazatelja skrbi HRT-a za hrvatski narod u toj državi.

„Sve što je danas aktualno nadam se da će biti još aktualnije s pravim temama koje će pokazati jednu veću i širu dimenziju Hrvata u BiH”, istaknuo je državni tajnik u Središnjemu državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragan Čović upozorio je da Hrvati u BiH još uvijek nemaju program javnoga medijskog servisa na svojemu materinskom jeziku te će prisutnost HRT-a hrvatskomu narodu osigurati pravo na informiranje.

“Hrvatski narod ima svoj strateški interes, a to je euroatlanski put BiH. Upravo zato trebamo ovo predstavništvo jer se u javnosti često manipulira. Ja bih čak rekao da smo mi apsolutno jedini predvodnici toga puta u BiH”, izjavio je Čović.

Najavljujući skoro otvaranje dopisništva u Sarajevu Bačić najavio je da će ono pokrivati glavni bosanskohercegovački grad, hrvatska naselja u srednjoj Bosni te velikim dijelom i entitet Republiku Srpsku iz kojega je tijekom posljednjega rata protjerano više od 150.000 Hrvata.

„Upravo je njima pomoć posebno potrebna, a toga smo izazova itekako svjesni te ćemo u svojim programima i dalje poticati opstanak Hrvata u cijeloj BiH, ali i suradnju i razumijevanje među svim ljudima koji ovdje žive”, dodao je Bačić.

Hrvatska radiotelevizija prvi je put svoje dopisništvo u BiH otvorila u ratnim uvjetima 27. srpnja 1992. u Širokome Brijegu. Voditelj je bio Marinko Ćavar, a pomagali su mu novinari, snimatelji, tehničari i montažeri iz HRT-ova centra u Splitu te kolege iz Zagreba.

Od 25. rujna 1995. HRT-ovo je dopisništvo u Širokome Brijegu preraslo u HRT-ov studio Široki Brijeg i započelo emitiranje na modernijoj opremi, a voditelj je bio Miljenko Karačić. HRT-ov studio Široki Brijeg emitirao je tjednu emisiju Federacija BiH, povremeno je ostvarivao emisiju U krupnom planu koja se prikazivala uživo te svakoga ponedjeljka emisiju Kronika Herceg-Bosne, a mreža dopisništava u BiH proširila se na Mostar, Kiseljak, Sarajevo, Livno i Novi Travnik. Poslije su zbog racionalizacije uspostavljena dopisništva u Širokome Brijegu i Sarajevu.

Dopisništvo je 2007. iz Širokoga Brijega premješteno u Mostar, u kojemu je djelovalo sve do 31. prosinca 2014. Odlukom tadašnjega vodstva dopisništva u Sarajevu i Mostaru ukinuta su, a područje BiH za programe HRT-a pokrivalo je samo dvoje videonovinara. Kroz HRT-ova dopisništva u Bosni i Hercegovini dosad je prošlo 35 zaposlenika te još toliko honoraraca.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari