Pratite nas

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro, obraćanje naciji u naredna dva dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro i obratiti će se naciji u narednih 48 sati, rekao je ministar financija Srbije Siniša Mali.

Kako je rekao ministar financija Siniša Mali, predsjednik Srbije ne nazoči konferenciji o ekonomskim mjerama podrške povodom situacije nastale zbog epidemije korona virusa jer se ne osjeća dobro, te će se obratiti u naredna dva dana.

“Ovaj program je trebalo predsjednik Vučić da predstavi, ispričavam se u njegovo ime, ne osjeća se dobro, nije sa nama, ali će se u narednih 48 sati obratiti”, rekao je ministar financija.

Vučić je prošle godine primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema i visokog pritiska.

Tada je ministar zdravlja Zlatibor Lončar istaknuo da predsjednik Srbije ima kronične, manje probleme sa srcem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija Njemačkoj: Pomozite kao što se vama pomoglo nakon Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski gradonačelnici i regionalni guverneri u utorak su u pismu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvali Njemačku na solidarnost u jeku pandemije koronavirusa, podsjećajući na pomoć koja je njoj pružena nakon II. svjetskog rata.

Italija ima više žrtava koronavirusa od bilo koje druge zemlje. Zaraženo je preko 100.000 ljudi, a umrlo 11.591, što je trećina od ukupno umrlih na svijetu od koronavirusa.

U pismu se naglašava sve veća ogorčenost Talijana prema onome što smatraju njemačkom ravnodušnošću prema njihovom teškom stanju.

Jaz se ispriječio između Italije i Španjolske, a podržava ih Francuska, i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom.

Italija ima krhku financijsku situaciju i teško joj je u takvim uvjetima boriti se protiv koronakrize pa traži zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlaže “korona obveznice”, no Sjever zasad to odbija.

“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže u donošenju ispravne odluke”, kaže se u pismu i referira na sporazum iz 1953. o smanjenju njemačkih dugova radi poratna oporavka te zemlje.

Pismo su potpisali gradonačelnici iz lijevih i desnih stranaka koji predstavljaju sjevernotalijanske gradove najteže pogođene epidemijom koronavirusa, uključujući Bergamo i Milano, kao i regionalnog predsjednika Emilije Romagne.

U pismu se cilja i na Nizozemsku, koja se u Italiji doživljava kao svojevrsno utočište od poreza na dobit, te se naglašava da je ona “uspostavila” povoljan “porezni režim koji godinama oduzima resurse iz svih velikih europskih zemalja.”

Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su nedavno u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.

Riječ je o tzv. korona obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Njemačka, Nizozemska, Finska i Austrija usprotivile su se tom prijedlogu, zadržavši svoju tradicionalnu nespremnost dijeljenja duga s manje konkurentnim gospodarstavima.

“Obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi izbrisale ili međusobno objedinile prethodna dugovanja”, stoji u pismu. (Hina)

Sebastian Kurz: Europska Unija je zakazala i stvari ne funkcioniraju dobro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari