Pratite nas

Događaji

75. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu

Objavljeno

na

„10. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca“ počinju u subotu 1. veljače u povodu 75. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem koji je za Hrvatsku katoličku mrežu najavio program obilježavanja ove obljetnice.

Ove godine po prvi put “Dane pobijenih hercegovačkih franjevaca” počinjemo ranije, već u subotu 1. veljače, najavio je fra Miljenko. Prvi program započinje na Svijećnicu u nedjelju 2. veljače kada će od raznih spomenika pobijenim civilima doći vjernici hodočasteći na Široki Brijeg do ratnog skloništa gdje je  7. veljače 1945. ubijeno i zapaljeno 12 hercegovačkih franjevaca. Nakon toga,  slijedi sveta misa u 18 sati u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM. I poslije toga, u središtu Širokog Brijega u Kinu Borak u 19.30 imat ćemo jednu dramu “Dide, pobiše nam  fratre” koju je napisala Mirela Lovrić i za koju je lani na natječaju dobila nagradu, piše HKM.

Nakon toga, od  4. veljače fra Miljenko najavljuje svete mise zadušnice koje će iduća tri dana predvoditi postulatori i vicepostulatori raznih kauza mučeništva u hrvatskom narodu. Prvi dan svetu misu će predvoditi don Marko Tomić, postulator Drinskih mučenica, drugi dan don Ilija Jakovljević, vicepostulator mučeništva bl. Miroslava Bulešića i treći dan don Filip Kucelin, postulator postupka mučeništva “Don Eugen Šutrin i drugovi”.

Kroz spomenuta tri dana bit će dodijeljene i nagrade onima koji su sudjelovali na »IX. nagradnom natječaju« s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučkoškolci, drugoga mladež, a trećega odrasli. Vicepostulator će 5. veljače u 10 sati zajedno s društvenim predstavnicima položiti vijence i zapaliti svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava i predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.

Četvrtog dana, na sami dan obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su dosad pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. I ove će godine 7. veljače biti obilježen kao »Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk«, što ga je proglasio grad Široki Brijeg, te kao »Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja«, što ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija.

Pogledajte detaljan Program

Fra Miljenko je posjetio i na slijed događaja vezanih uz otkrivanje posmrtnih ostataka i postupak oko utvđivanja mučeništva njegove subraće:  “Već od prvog trenutka, nakon što su pobijeni fratri na Širokom Brijegu, mjesni biskup Petar Čule uvjeren u njihovu nevinost, okupljao je svjedoke da bi dokumentirao što se dogodilo. Negdje krajem ožujka 1945. krenuo je nadležnoj kongregaciji u Rimu da bi ih izvjestio o tome da su franjevci nevini pobijeni. Zahvaljujući njemu i tadašnjem nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu sve je to ušlo u ono glasovito Pastirsko pismo od 20. rujna 1945. i nakon toga već u listopadu, na poticaj mjesnog biskupa Petra Čule, počeli su se okupljati i svjedoci da bi se pokrenuo postupak. Međutim, onda je došla OZNA i rastjerala svjedoke, pokupila sve ono što smo skupili, neke svjedoke zatvorila, neke izmlatila i sve je to stalo do negdje ’71.”, navodi fra Miljenko. Tada, za vriijeme Hrvatskog proljeća uspjeli su iskopati njih 12-oricu iz ratnog skloništa, šestoricu iz Mostarskog Gradca pa su ih dostojanstveno i ukopali u crkvi. Ali kad je završila sloboda Hrvatskog proljeća i pao mrak, navodi fra Miljenko, tamo sve do Domovinskog rata ništa se nije moglo raditi. Tek tada, nastavljamo tragati za pobijenom braćom, kaže, pa smo pronašli još šestoricu i tu smo ih ukopali, a na tragu smo i još nekima drugima. Sumirajući sve, fra Miljenko napominje da još uvijek skupljaju sva moguća svjedočanstva, sve moguće dokumente, da bi ih Crkva jednoga dana službeno priznala mučenicima, odnosno blaženima i svetima. To je ujedno, kaže fra Miljenko i primjer za naš vjerni puk.

Jer treba znati da je u Hercegovini za vrijeme Drugoga svjetskog rata ubijen svaki deseti Hercegovac, a to je zaista previše i na Širokom Brijegu nije bilo kuće iz koje netko nije ubijen ili odveden u tamnicu.”

Fra Miljenko navodi i ovaj primjer: “Kada su komunisti osvajali Široki Brijeg i onih nekoliko dana koliko im je trebalo da odu prema Mostaru, za tih nekoliko dana oni su napravili 330 što većih, što manjih grobišta i stratišta na Širokom Brijegu. Onda možemo samo zamisliti što su oni sve radili ili bolje rečeno što su imali na pameti prije nego što su uopće došli na Široki Brijeg.”

Započinju ‘X. Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca’

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari