Pratite nas

Događaji

75. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu

Objavljeno

na

„10. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca“ počinju u subotu 1. veljače u povodu 75. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem koji je za Hrvatsku katoličku mrežu najavio program obilježavanja ove obljetnice.

Ove godine po prvi put “Dane pobijenih hercegovačkih franjevaca” počinjemo ranije, već u subotu 1. veljače, najavio je fra Miljenko. Prvi program započinje na Svijećnicu u nedjelju 2. veljače kada će od raznih spomenika pobijenim civilima doći vjernici hodočasteći na Široki Brijeg do ratnog skloništa gdje je  7. veljače 1945. ubijeno i zapaljeno 12 hercegovačkih franjevaca. Nakon toga,  slijedi sveta misa u 18 sati u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM. I poslije toga, u središtu Širokog Brijega u Kinu Borak u 19.30 imat ćemo jednu dramu “Dide, pobiše nam  fratre” koju je napisala Mirela Lovrić i za koju je lani na natječaju dobila nagradu, piše HKM.

Nakon toga, od  4. veljače fra Miljenko najavljuje svete mise zadušnice koje će iduća tri dana predvoditi postulatori i vicepostulatori raznih kauza mučeništva u hrvatskom narodu. Prvi dan svetu misu će predvoditi don Marko Tomić, postulator Drinskih mučenica, drugi dan don Ilija Jakovljević, vicepostulator mučeništva bl. Miroslava Bulešića i treći dan don Filip Kucelin, postulator postupka mučeništva “Don Eugen Šutrin i drugovi”.

Kroz spomenuta tri dana bit će dodijeljene i nagrade onima koji su sudjelovali na »IX. nagradnom natječaju« s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučkoškolci, drugoga mladež, a trećega odrasli. Vicepostulator će 5. veljače u 10 sati zajedno s društvenim predstavnicima položiti vijence i zapaliti svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava i predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.

Četvrtog dana, na sami dan obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su dosad pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. I ove će godine 7. veljače biti obilježen kao »Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk«, što ga je proglasio grad Široki Brijeg, te kao »Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja«, što ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija.

Pogledajte detaljan Program

Fra Miljenko je posjetio i na slijed događaja vezanih uz otkrivanje posmrtnih ostataka i postupak oko utvđivanja mučeništva njegove subraće:  “Već od prvog trenutka, nakon što su pobijeni fratri na Širokom Brijegu, mjesni biskup Petar Čule uvjeren u njihovu nevinost, okupljao je svjedoke da bi dokumentirao što se dogodilo. Negdje krajem ožujka 1945. krenuo je nadležnoj kongregaciji u Rimu da bi ih izvjestio o tome da su franjevci nevini pobijeni. Zahvaljujući njemu i tadašnjem nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu sve je to ušlo u ono glasovito Pastirsko pismo od 20. rujna 1945. i nakon toga već u listopadu, na poticaj mjesnog biskupa Petra Čule, počeli su se okupljati i svjedoci da bi se pokrenuo postupak. Međutim, onda je došla OZNA i rastjerala svjedoke, pokupila sve ono što smo skupili, neke svjedoke zatvorila, neke izmlatila i sve je to stalo do negdje ’71.”, navodi fra Miljenko. Tada, za vriijeme Hrvatskog proljeća uspjeli su iskopati njih 12-oricu iz ratnog skloništa, šestoricu iz Mostarskog Gradca pa su ih dostojanstveno i ukopali u crkvi. Ali kad je završila sloboda Hrvatskog proljeća i pao mrak, navodi fra Miljenko, tamo sve do Domovinskog rata ništa se nije moglo raditi. Tek tada, nastavljamo tragati za pobijenom braćom, kaže, pa smo pronašli još šestoricu i tu smo ih ukopali, a na tragu smo i još nekima drugima. Sumirajući sve, fra Miljenko napominje da još uvijek skupljaju sva moguća svjedočanstva, sve moguće dokumente, da bi ih Crkva jednoga dana službeno priznala mučenicima, odnosno blaženima i svetima. To je ujedno, kaže fra Miljenko i primjer za naš vjerni puk.

Jer treba znati da je u Hercegovini za vrijeme Drugoga svjetskog rata ubijen svaki deseti Hercegovac, a to je zaista previše i na Širokom Brijegu nije bilo kuće iz koje netko nije ubijen ili odveden u tamnicu.”

Fra Miljenko navodi i ovaj primjer: “Kada su komunisti osvajali Široki Brijeg i onih nekoliko dana koliko im je trebalo da odu prema Mostaru, za tih nekoliko dana oni su napravili 330 što većih, što manjih grobišta i stratišta na Širokom Brijegu. Onda možemo samo zamisliti što su oni sve radili ili bolje rečeno što su imali na pameti prije nego što su uopće došli na Široki Brijeg.”

Započinju ‘X. Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

General-bojnik Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna. Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je.

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”.

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić.

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je.

Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić.

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro.

Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu, predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba. (Hina)

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jeleni Lončar uručeno je u nedjelju, 31. svibnja 2020. g. priznanje Nagrada Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje. Riječ je o najuglednijem priznanju Grada Zagreba usvojenom na 32. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 19. ožujka 2020.

U obrazloženju dodjele priznanja navodi se da se priznanje dodjeljuje „za iznimne rezultate u socijalnoj skrbi i humanitarnom radu gdje se s. Jelena kao ravnateljica Caritasa od 2008. godine među ostalim zalaže da se zaposlenici Caritasa, uz profesionalnu osposobljenost, trebaju odlikovati ljudskom dobrotom i ljubavlju. Caritas pod njezinim vodstvom, organiziranim humanitarnim djelovanjem, u suradnji i partnerstvu s brojnim organizacijama, pridonosi suzbijanju različitih oblika siromaštva, socijalne ugroženosti i isključenosti ranjivih osoba, obitelji i zajednica u potrebi te njihovoj resocijalizaciji i integraciji u društvo“.

„Počašćena sam dodijeljenim mi priznanjem, ali ova nagrada prvenstveno je priznanje svim mojim suradnicima kao i volonterima i dobročiniteljima Caritasa koji zajedno sa mnom razvijaju karitativno djelovanje i stavljaju se u službu čovjeka u potrebi. Priznanje je to i Caritasu koji je u svakoj situaciji i nevolji prisutan među potrebnima koji očekuju našu pomoć i blizinu.“, izjavila je s. Jelena povodom preuzimanja priznanja.

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima i organizacijama koji rade na području Grada Zagreba, za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu i djelovanju u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života. O dodjeli Nagrade Grada Zagreba odlučuje Gradska skupština.

Na javni poziv, koji je raspisan početkom siječnja 2020. Godine, pristiglo je 118 prijedloga, a Odbor za javna imenovanje izdvojio je i predložio 16 ovogodišnjih kandidata za Nagradu Grada Zagreba kojima u ime Caritasa Zagrebačke nadbiskupije od srca čestitamo!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari