Pratite nas

Povijesnice

8. lipnja 1997. Vukovar – dolazak Vlaka mira i predsjednika Tuđmana u grad heroj

Objavljeno

na

Povratak u Vukovar bio je kruna Oluje 1995,. životnog djela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i neugasive želje Hrvata za slobodom u svojoj državi.

Dana 8. lipnja 1997. krenuo je iz Zagreba u Vukovar Vlak mira u kojem se nalazio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora i brojni drugi uglednici iz javnog života.

Taj vlak označio je na simboličan način povratak okupiranog grada Vukovara u teritorijalni integritet Hrvatske.

Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s brojnim hrvatskim dužnosnicima i uzvanicima, predstavnicima svih županija, članovima diplomatskoga zbora i novinarima, Vlakom mira, koji je sačinjavala kompozicija od 21 vagona (broj županija Hrvatske) doputovao je 8. lipnja 1997., svečano ispraćen iz Zagreba, u Vukovar. Tamo ga je svečano dočekalo mnoštvo Hrvata iz čitave Hrvatske, predstavnika svih nacionalnih manjina i predstavnika UNTAES-a.

Vlak se kraće vrijeme zadržao u Vinkovcima gdje ga je pozdravima i pjesmom dočekalo nekoliko tisuća oduševljenih ljudi. Na dijelu željezničke pruge kod Borova Naselja, vlak je kamenovala skupina Srba. Na sreću, nitko nije stradao, jedino je razbijeno nekoliko prozora.

U Vukovaru ispred željezničkog kolodvora počela je svečanost s hrvatskom državnom himnom i minutom šutnje za poginule heroje – branitelje Vukovara. Pozdravljajući skup, prijelazni upravitelj general Klein je podsjetio na riječi predsjednika Tuđmana u Belom Manastiru da je sudbina Hrvata i Srba u njihovim rukama.

Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi niti je želio ovdje u Vukovaru.

Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na hrvatski Dunav, znak je naše odlučnosti da želimo mir, pomirbu, da želimo stvarati primirje i da više nikad ne dopustimo da nam se dogodi ono što nam se dogodilo u Vukovaru. Ovu hirošimsku panoramu usred Europe, grad Vukovar lakše ćemo obnoviti u materijalnom smislu, ali teško u našem sjećanju, rekao je dr. Tuđman.

Dolaskom Vlaka mira u Vukovar, Hrvatska se zauvijek vratila na svoje istočne granice, na obale Dunava. Bio je to završetak velike bitke koja je započela još za vrijeme Jugoslavije kada su srbijanski komunisti, dobar dio projugoslavenskih komunista u Hrvatskoj i JNA zaprijetili uništenjem Hrvatima. To su svom silinom pokušali učiniti 1991, kada su zaustavljeni do tada svijetu nepoznatim herojstvom golorukog naroda protiv treće najjače vojne sile Europe.

Povratak u Vukovar bio je kruna Oluje 1995,. životnog djela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i neugasive želje Hrvata za slobodom u svojoj državi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. lipnja 1991. godine ustrojen HOS (Hrvatske Obrambene Snage )

Objavljeno

na

Objavio

U začecima velikosrpske agresije na Hrvatsku 25. lipnja 1991. godine ustrojene su Hrvatske Obrambene Snage (HOS) kao vojno krilo Hrvatske stranke prava.

Hrvatske obrambene snage (HOS) su službeno osnovane krajem lipnja 1991. od strane Dobroslava Parage, Ante Paradžika, Alije Šiljka i još nekih članova tadašnjeg vodstva HSP-a.

Jedini kriterij za ulazak u HOS isključivo je bila dragovoljnost. Unatoč etiketi radikalnosti koja ih je cijelo vrijeme pratila, stranačka i nacionalna pripadnost nije bila bitna.

Naprotiv, pripadnici drugih nacionalnosti, Hrvati iz emigracije i velik broj stranih dragovoljaca bojevali su u HOS-u.

U suradnji sa slovenskom policijom na Žumberku je organiziran jedan od prvih kampova za vojnu obuku.

HOS-ovci su od početka djelovali na svim kriznim bojišnicama. Posebno su se istaknuli u obrani Vukovara, ali i cijele Slavonije, Dubrovnika, Banovine, poslije Livna i Bosanske Posavine, potom Mostara i drugih dijelova Hercegovine.

Tek 1996. HOS je službeno priznat, a tek 2004. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, HOS-ovci su priznati kao punopravni branitelji i dio Oružanih snaga RH.

Zanimljivo, jedina postrojba koja je zadržala ime i oznake HOS-a bila je IX. bojna Rafael vitez Boban uklopljena u 114. brigadu HV-a. (Više..)

 

Damir Radnić, ratni zapovjednik HOS-a Bogdanovci!

 

 

BUJICA: HOS-ova ŠTAFETA SMRTI (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

25. lipanj 1991. – Proglašenje hrvatske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

autor: Damir Kukavica (ulje na platnu)

U okruženju velikosrpskih prijetnji i cinizma svjetske diplomacije povijesnog 25. lipnja 1991. Hrvatski je sabor proglasio Republiku Hrvatsku, dotad u sastavu socijalističke Jugoslavije, suverenom i samostalnom državom.

Tim činom Hrvatska je pokrenula “postupak razdruživanja” od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje.

Sabor je usvojio tri dokumenta: Ustavnu odkuku o suverenosti i samostalnosti, Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne države i Ustavni zakon o provedbi republičkog Ustava. Prihvaćena je i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Hrvatskoj.

Povijesne odluke o slobodnom putu u budućnost temeljile su se na rezultatima referenduma na kojem je 93,2 posto birača zaokružilo listić “da” za državnu samostalnost.

Hrvatski narod tako je demokratskim putem izrazio svoju volju da sam upravlja vlastitom sudbinom. Referendumom su odbačene druge, tada ponuđene varijante koje su Hrvatsku dovodile u nepovoljan položaj: i prijedlog saveznog premijera Ante Markovića o nekakvoj “demokratskoj Jugoslaviji” i Miloševićevu velikosrpsku koncepciju o takozvanoj “modernoj federaciji”, zapravo o novoj Srboslaviji.

Hrvatski je sabor jednoglasno izglasovao Deklaraciju o nezavisnosti ali je to jednoglasje bilo ponešto narušeno činjenicom da su se reformirani komunisti, tada pod nazivom Stranke demokratskih promjena, izjasnili protiv Ustavne odluke i zakona. Klub zastupnika SDP-a tražio je da se istodobno s razdruživanjem pokrene postupak udruživanja s drugim jugoslavenskim republikama.

Taj je prijedlog odbijen pa se saborska većina, u kojoj je prevladavala Hrvatska demokratska zajednica, odlučila za punu hrvatsku nezavisnost bez ikakvih uvjeta. Istoga dana i Republika Slovenija donijela je odluku o državnoj samostalnosti.

Jugoslavije više nije bilo iako su međunarodni čimbenici kao lijek za staru zagovarali nekakvu “novu jugoslavensku zajednicu”.

Zato je novim državama nametnut moratorij od tri mjeseca i embargo na uvoz oružja što ih je prepuštalo na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji.

No u Domovinskom ratu Hrvatska se obranila pa je u siječnju 1992. međunarodna zajednica morala priznati novu političku stvarnost na jugoistoku Europe, piše HRT

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori