Pratite nas

Povijesnice

8. svibnja 1898. godine rođen blaženi Alojzije Stepinac

Objavljeno

na

Na današnji dan rodio se u mjestu Brezarić pokraj Krašića blaženi Alojzije Stepinac, kao peto od osmero djece Josipa Stepinca i njegove supruge Barbare.

Poticaj za svećenički poziv dobio je od svog vjeroučitelja vlč.Josipa Lončarića. U Rimu je sedam godina studirao teologiju na Gregorijanskom sveučilištu.

Zaređen je 26.listopada 1930 godine u rimskoj crkvi svetog Petra Kanizija,a mladu misu slavio je u Rimu u crkvi Sancta Maria Maggiore na sam blagdan Svih Svetih . Prvu svetu misu u Krašiću slavio je 19.srpnja 1931 godine. Njegovo životno geslo bilo je “U tebe se Gospodine uzdam”

Život Bl.Kardinala Alojzija Stepinca obilježila su četiri totalitarna režima . 1924.godine kada je došao na studij u Rim naišao je na fašistički režim Benita Musolinija.1931 godine kada se vratio u domovinu došao je u kraljevsku diktaturu ,kralja Aleksandra. 1941 godine dolazi NDH sa Antom Pavelićem i na koncu 1945 godine komunistička Jugoslavija.sa Josipom Bozom Titom.

Kardinal Alojzije Stepinac kroz sve je te totalitarizme prolazio kroz duhovnost,nadahnut neizmjernom vjerom ,sa kojom je kao Isus Krist na samrti šaptao“Neka bude volja tvoja” Poznate su i riječi Bl. Alojzija Stepinca o njegovoj dubokoj vjeri i odanosti Kristovoj crkvi“Molitva je najjače oružje koje imamo u svojim rukama. Kada vam oduzmu sve ostat će vam dvije ruke;sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači”

Opće je poznato uhićenje,suđenje i osuda na montiranom sudskom procesu od strane komunističkih vlasti Alojzija Stepinca tada kao Zagrebačkog nadbiskupa..30.rujna 1946 godine počeo je montirani sudski proces i završio 11.listopada 1946 godine osudom na 16 godina zatvora i gubitkom svih građanskih prava na pet godina. Bolestan i iscrpljen ,jer je sustavno trovan od strane komunističkih vlasti Kardinal Alijzije Stepinac umire u Krašiću 10.veljače 1960 godine.

14.veljače 1992 godine Hrvatski Sabor ukinuo je osudu protiv Kardinala Bl. Alojzija Stepinca. A zanimljivo je da je tek na pritisak javnosti Županijski sud u Zagrebu u cjelosti poništio komunističku presudu Kardinalu Bl. Alojziju Stepincu tek 22.srpnja 2016 godine.

Kanonizacija Kardinala Alojzija Stepinca započeta je na inicijativu Franje Kuharića 14. studenog 1969.godine,a posebnu molbu svetom ocu Papi podnio je i Kardinal Franjo Šeper 17 .veljače 1979.godine ,tada prefekt Kongregacije za nauk vjere u Rimu.

Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II za svog drugog pastoralnog posjeta Hrvatskoj u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici 3.listopada 1998.godine.

Blaženi Alojzije Kardinal Stepinac

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari