Connect with us

Religija i Vjera

9. kolovoz 2021. – Sveta Edith Stein

Objavljeno

on

Isječak iz filma: Edith Stein: The Seventh Chamber (1996)

Ispod Križa ja razumijem sudbinu Božjeg naroda…

Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Rimokatoličke crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.

Životopis

Edith Stein (redovničko ime: Terezija Benedikta od Križa) rođena je u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Već je u petnaestoj godini izgubila vjeru i postala ateist. Godine 1911. počela je slušati predavanja iz germanistike i filozofije na sveučilištu svoga rodnog mjesta Wroclawa, no posebno ju je zanimala filozofija. U filozofiji je mislila naći istinu, za kojom je u duši čeznula. Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na protestantizam i dobitnik Nobelove nagrade za područje filozofije. Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka kojega su s pravom nazivali najvećim živućim filozofom. U Göttingenu je živjela uobičajenim studentskim životom. U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, a iste je godine u listopadu postala Husserlova asistentica. U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća ljudskih žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njezin prvi susret s križem. „Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga kojom on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa.“ Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwigom Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika, pa tako i u ljeto 1921. godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke knjigu „Život svete Terezije Avilske“. „Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: ‘To je istina’.” Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Na Novu godinu 1922. primila je sveto krštenje i uzela ime Tereza-Hedviga, te je otišla u Bratislavu priopćiti majci svoj prijelaz na katoličku vjeru. Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: „Majko, ja sam katolkinja“. Učinak tih riječi bio je potresan. Edithin prijelaz na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neizbježno nastupilo između nje i njezine kćeri. Ali, poznavajući Edithin beskompromisni karakter, uvidjela je da su svi prigovori i ljutnja uzaludni, prekrila je lice rukama i počela plakati. Plakala je i Edith. Nježno je ljubila svoju majku i bilo joj je žao što joj zadaje bol. Znala je da će od tada ona i majka biti praktično dva svijeta koji se nikada neće moći razumjeti. Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edith i njezine majke. Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica na Pedagoškom institutu u Münsteru. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku, odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz, gdje je ubijena iste godine.

Papa Ivan Pavao II o Svetoj Edith Stein

Ljubav Kristova ne poznaje granice!

„Draga braćo i sestre! Iz razloga što je bila Židovka, Edith Stein je zajedno sa svojom sestrom Rosom i mnogim drugim katoličkim Židovima iz Nizozemske odvedena u koncentracijski logor u Auschwitzu, gdje je s njima i umrla u plinskoj komori. Danas ih se svih sjećamo s dubokim poštovanjem. Nekoliko dana prije deportacije odbila je pitanje o mogućem spašavanju: ‘Ne činite to! Zašto bih ja trebala biti izdvojena? Nije li ispravno da ne dobijem nikakve prednosti od moga krštenja? Ako ne mogu dijeliti sudbinu moje braće i sestara, moj život je, u određenom smislu, uništen’. Od sada, slaveći uspomenu ove nove svetice iz godine u godinu, moramo se također prisjećati Shoah, toga okrutnog plana istrjebljenja ljudi, plana zbog kojega su milijuni židovske braće i sestara postali žrtve. Neka ih Gospodin ‘licem svojim obasja i mir im donese’“ (Br 6,25). Za ljubav Božju i ljudsku, još jednom tjeskobno vapim: „Neka se takva zločinačka djela nikad ne ponove, ni protiv jedne etničke skupine, rase, ni u jednom dijelu svijeta. To je vapaj svima – svim ljudima dobre volje, svima koji vjeruju u Jednog i Vječnog Boga, svima onima koji znaju da su pridruženi Kristu; Riječ je Božja stvorila čovjeka. Moramo se ujediniti, jer ljudsko je dostojanstvo u pitanju. Samo je jedna ljudska obitelj. Nova je svetica također inzistirala na ovome: „Naša međuljudska ljubav mjera je naše ljubavi prema Bogu“. Za kršćane, i ne samo za njih, nitko nije stranac. Ljubav Kristova ne poznaje granice.

Tko god traži istinu, traži Boga, bio toga svjestan ili ne!

Draga braćo i sestre! Ljubav Kristova bila je vatra koja je zapalila život sv. Terezije Benedikte od Križa. Mnogo prije negoli je to shvatila, bila je zahvaćena tom ljubavlju. U početku se posvetila slobodi. Dugo je bila tražiteljica. Njezin se razum nije umarao od traženja, a njezino je srce uvijek žudjelo za nadom. Proputovala je naporan put filozofije s rasplamsanim entuzijazmom. Na kraju je bila nagrađena, obuhvatila je istinu. Još bolje, bila je obuhvaćena njome. Tada je otkrila da istina ima svoje ime – Isus Krist. Od toga trenutka pa nadalje Utjelovljena Riječ bila je njezino Jedno i Sve. Gledajući unatrag, kao karmelićanka, na to razdoblje svoga života, napisala je jednoj benediktinskoj redovnici: „Tko god traži istinu, traži Boga, bio toga svjestan ili ne”. Iako je Edith Stein poprimila vjerski odgoj od majke Židovke, s 14 je godina „svjesno i promišljeno prestala moliti”. Željela se osloniti isključivo na sebe i bila je željna dokazati svoju slobodu donoseći odluke u svome životu. Na kraju dugog puta došla je do iznenađujuće spoznaje: samo oni koji se posvete Kristovoj ljubavi postaju istinski slobodni.

Gospodin čeka na vas da stavite svoju slobodu u njegove dobre ruke!

Ova se žena morala suočiti s izazovima tako radikalno promjenjivog stoljeća kao što je ovo. Njezino iskustvo nama je primjer. Moderni svijet ponosi se primamljivim vratima koja govore: „Sve je dopušteno”. On zanemaruje uska vrata razlučivanja i odricanja. Obraćam se osobito vama, mladi kršćani, posebice mnogim službenicima oltara koji su ovih dana došli u Rim na hodočašće: Budite pozorni! Vaš život nije beskonačan niz otvorenih vrata! Slušajte svoje srce! Nemojte ostati na površini, nego idite u srž stvari! I kada dođe pravo vrijeme, imajte hrabrosti odlučiti. Gospodin čeka na vas da stavite svoju slobodu u njegove dobre ruke. Sveta Terezija Benedikta od Križa bila je kadra razumjeti da su ljubav Kristova i ljudska sloboda isprepleteni, jer su ljubav i istina bitno povezane. Traganje za istinom i njezin odraz u ljubavi njoj se nisu činili slučajni, baš naprotiv, ona je shvatila da jedno zahtijeva drugo.

Ne prihvaćajte ništa kao istinu ako tome nedostaje ljubavi!

U naše vrijeme istinu se često pogrešno shvaća kao mišljenje većine. Štoviše, široko je rašireno mišljenje da treba koristiti istinu čak i protiv ljubavi ili obrnuto. Ali istina i ljubav zahtijevaju jedna drugu. Sveta Terezija Benedikta svjedok je ovoga. „Mučenica ljubavi”, koja je dala svoj život za svoje prijatelje, nije nikome dopustila da je nadvisi u ljubavi. U isto vrijeme, cijelim svojim bićem tragala je za istinom, za koju je napisala: „Nema duhovnog djela koje ne bi zahtijevalo veliko trpljenje. Ono uvijek izaziva cjelokupnog čovjeka”. Sveta Terezija Benedikta od Križa govori svima nama: Ne prihvaćajte ništa kao istinu ako tome nedostaje ljubavi. Jedno bez drugoga postaje destruktivna laž. Konačno, nova svetica uči nas da ljubav prema Kristu prolazi kroz patnju. Tko god istinski ljubi, ne zaustavlja se pred perspektivom patnje, prihvaća sudioništvo u patnji s onim kojega ljubi. Svjesna što njeni židovski korijeni povlače za sobom, Edith Stein rječito je govorila o njima: „Pod Križem ja razumijem sudbinu Božjeg naroda… Doista, danas razumijem mnogo bolje što znači biti Gospodinova zaručnica podno znaka Križa. Ali, budući da je to misterij, nikad ne može biti shvaćeno isključivo razumom.”

Ništa nije rječitije od Križa koji šuti!

Misterij Križa postupno je ovijao cijeli njezin život i poticao je do točke izvršenja vrhunske žrtve. Kao zaručnica na Križu, sestra Terezija Benedikta nije samo pisala mudre tekstove o „znanosti Križa”, nego je uistinu bila obučena u školi Križa. Mnogi naši suvremenici željeli bi ušutkati Križ. Ali ništa nije rječitije od Križa koji šuti! Istinska poruka patnje jest lekcija o ljubavi. Ljubav čini patnju u plodnom i patnja produbljuje ljubav. Kroz iskustvo Križa, Edith Stein bila je kadra otvoriti put k novom susretu s Bogom Abrahamovim, Izakovim i Jakovljevim, Ocem našega Gospodina Isusa Krista. Vjera i Križ pokazali su se nerazdvojivi za nju. Sazrijevajući u školi Križa, pronašla je korijene s kojima je bilo povezano drvo njezina života. Shvatila je da je vrlo važno za nju „biti kći izabranog naroda i pripadati Kristu ne samo duhovno, nego i po krvi”.

„Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju” (Iv 4,24).

„Draga braćo i sestre, božanski Učitelj rekao je ove riječi Samarijanki na Jakovljevu zdencu. On joj je dao priliku, a pažljivo slušanje možemo pronaći i u životu Edith Stein, u njezinu ‘usponu na Brdo Karmel’. Dubina božanskog misterija postaje joj opipljiva u tišini kontemplacije. Postupno tijekom života, kako je rasla u spoznaji Boga, klanjajući mu se u duhu i istini, iskusila je sve jasnije svoj specifični poziv – da podigne Križ s Kristom, da ga prigrli s mirom i vjerom, da ga ljubi slijedeći stope svoga ljubljenog Zaručnika: sveta Terezija Benedikta od Križa danas nam se nudi kao model da nas nadahne i zaštitnica da joj se utječemo. Zahvaljujemo Gospodinu na tome daru. Neka nam nova svetica bude primjer u našoj obvezi da služimo slobodi, u našoj potrazi za istinom. Neka njezino svjedočanstvo stalno jača most međusobnog razumijevanja između Židova i kršćana. Sveta Terezijo Benedikto od Križa, moli za nas! Amen.“

Izvor: Karmelićanke Božanskog Srca Isusova – dio propovijedi sv. pape Ivana Pavla II.

Štovanje

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1. svibnja 1987., svetom 11. listopada 1998., a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom i sv. Katarinom Sienskom. Spomendan joj je 9. kolovoza. „Mnogi naglašavaju da je Edith Stein uzor svojim dosljednim traganjem za istinom, svojom hrabrošću da se suprotstavi lažima, svojim jasnim pogledom na stvarnost, svojom otvorenošću prema drugima, svojom društvenom predanošću prema bolesnima, sa svojom dubinom vjere i njihovo pouzdanje u Boga. “

Molitva

Bože otaca naših, napuni nas mudrošću križa, kojom si čudesno obogatio svetu Tereziju Benediktu u času mučeništva, i po njezinu zagovoru daj nam da uvijek tražimo tebe, najveću Istinu, te da budemo do smrti vjerni vječnom savezu ljubavi, koji je zapečatio tvoj Sin svojom krvlju za spas svih ljudi. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Vladmir Trkmić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR