Pratite nas

Događaji

9. rujna 1943. – Partizanski zločin u Zrinu

Objavljeno

na

Na Malu Gospu 1943. zvona crkve u Zrinu su zadnji puta zvonila i zadnji puta je održana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje. Ostaju dva pitanja.

Prvo, kada će ta tragična istina dobiti dovoljno medijskog prostora radi istine o partizanskom pokretu i stradanjima Hrvata? Drugo, kako to da nijedno srpsko selo, čak ni za NDH, nije doživjelo strašnu sudbinu Zrina, Udbine, Španovice i ostalih hrvatskih sela koja su uništena i ostala pusta do današnjih dana, iako su se Hrvati htjeli vratiti na svoja ognjišta? I što to govori o povijesti kojoj su nas učili i lažima o fašističkom anitfašizmu?

Fra Ivica Petanjak, biskup, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana, pročitao je 2008. u Zrinu pismo potpore izgradnji crkve Hrvatskih mučenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije početka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preživjeli Zrinjani i danas zovu.

Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja. Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno, 213 osoba. Preživjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto, piše hkv.hr.

Žene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni većinom u četiri sela pokraj Đakova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu živjeli samo Hrvati, nijedan Zrinjanin se nije smio vratiti na svoje ognjište.

Kako je veliki strah onih koji znaju pravu istinu o pokoljima u Zrinu svjedoči još jedan detalj. Kada je u ljeto 1990. fra Ivica Petanjak spremao svoju mladu misu kroničar Stjepan Kožul u Martirologiju crkve zagrebačke piše kako je u Nadbiskupsko tajništvo u Zagrebu došao jedan čovjek. Rekao je da živi u Zaprešiću i da je podrijetlom iz župe Zrin, no nije se želio predstaviti imenom. Primio ga je dr. Stjepan Kožul, tadašnji tajnik, i zabilježio da je dotični tražio da se poduzme sve potrebno kod Kardinala, kako bi se brzo zabranilo održavanje mlade mise jednog kapucina u Zrinju, koji je iz Slavonije, a roditelji su mu podrijetlom iz župe Zrin. Dotični iznosi da se na onim prostorima naveliko govori protiv služenja sv. mise, da se Srbi ponovno groze pokoljima, da se ističe kako se vraćaju ustaše u Zrin da se osvete. Taj čovjek nije htio reći u čijoj službi ili režiji dolazi.  Bila je godina 1990., a pokolji po hrvatskim selima Banovine tek su uslijedili godinu dana kasnije. Uzrok nije bila svećenička mlada misa, kao ni fra Ivica Petanjak, već ponovno povampirena srpska zločinačka hajka žedna krvi i pljačke, ista ona koja je spalila Zrin i poubijala njegove stanovnike.

Dr. Kožul je zabilježio da se kontaktiralo s mladomisnikom kod kapucina i doznalo: Uopće nisu planirali sv. misu ni u župnoj crkvi u Divuši, a kamo li na zapuštenim ruševinama u Zrinu. (…) I ovo je bilo jedno podmetanje, širenje neistina i zastrašivanja, kako bi i ono malo katolika bilo prisiljeno ili na šutnju ili na bijeg iz vlastite domovine. Takvim se je „čišćenjima“ postizavalo da u hrvatskim krajevima u kojima su tobože nestali Srbi prema promidžbi komunista, nema zapravo Hrvata, drevnih katoličkih crkvi i župa, starih utvrda i gradova, dapače čitavih dekanata.

ZRIN 1943 SVJEDOCI KOMUNISTIČKOG ZLOČINA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Svečano obilježavanje 29. obljetnice osnutka HDZ-a na zagrebačkom Jarunu

Objavljeno

na

Objavio

Na zagrebačkom Jarunu, u prostorijama NK Jarun (nekadašnji NK Borac), HDZ će danas svečano obilježiti 29. obljetnicu osnutka. Na ovaj povijesni nadnevak 17. lipnja, prije točno 29 godina, na tom se mjestu održala Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice.

U nazočnosti 48 osnivača, za predsjednika je izabran dr. Franjo Tuđman. Osnivačka skupština održana je usprkos zabrani komunističkih vlasti i njihova represivnog režima.

Iz tih se skromnih prostorija u neizvjesnim i teškim, štoviše, sudbonosnim vremenima – uz mnogo hrabrosti, odvažnosti i požrtvovnosti – krenulo putem državne samostalnosti i suverenosti.

Snaga HDZ-a formalnu je potvrdu dobila pobjedom na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. s osvojenih 60 posto zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru (ondašnjem Saboru Socijalističke Republike Hrvatske). Prepoznajući povijesni trenutak i volju hrvatskog naroda, utemeljitelji HDZ-a su nas zauvijek zadužili svojom odvažnošću u tim pogibeljnim, prekretničkim danima.

Hrvatska je pobijedila u nametnutoj agresiji, ostvarila samostalnost i suverenost te postala punopravnom članicom euroatlantskih integracija – NATO-a i EU.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Raduši obilježena 46. obljetnica Bugojanske skupine

Objavljeno

na

Objavio

rama-prozor.info

Danas, 16. lipnja, središnja komemoracija za poginule i ubijene pripadnike te suradnike ove skupine, upriličena je na planini Raduši, kod spomen obilježja na lokalitetu Grebovi.

U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva danas je na planini Raduši obilježena 46. obljetnica od dolaska i djelovanja hrvatske oružane postrojbe, poznatije kao Fenix (Bugojanske) skupine na prostoru općine Prozor-Rama, te 16 godina od kada se ovaj događaj obilježava pod nazivom „Hod u hrvatsku slobodu“.

Danas, 16. lipnja, središnja komemoracija za poginule i ubijene pripadnike te suradnike ove skupine, upriličena je na planini Raduši, kod spomen obilježja na lokalitetu Grebovi. Riječi dobrodošlice, pozdrava, podsjećanja, poticaja i zahvale okupljenima je uputio dugogodišnji predsjednik HKDD-a don Ante Jelić, koji je ujedno izmolio i molitvu Opijela.

Okupljenima na Raduši obratili su i predsjednik udruge „Križni put“ g. Ivan Beljan i prijatelj sudionika akcije Fenix g. Marko Mudronja.

Program komemoracije završio je paljenjem svijeća ispred spomen obilježja, fotografiranjem i kratkotrajnim druženjem, piše rama-prozor.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori