Pratite nas

A uvijek su me pitali kakva je ta Hrvatska iz koje dolazim…

Objavljeno

na

Nešto sam se sitno naputovao u životu, i kuda god bih išao, ljudi su me pitali kakva je ta Hrvatska iz koje dolazim. To su mi pitanje postavljale mnoge duše, dobronamjerni indijski seoski učitelji, priprosti prodavači peradi s tržnica Bangladeša, ulični svirači s prašnjavih nepalskih ulica. Svima sam odgovarao da je moja dobra, mala Hrvatska divna zemljica s jugoistoka Europe.

Kada sam putovao zapadnim zemljama, tamo gdje stanuje otmjen svijet, i tamo su me znali pitati kakva je Hrvatska. I njima sam pričao o divnoj maloj zemljici s jugoistoka Europe. Nemalo puta začuđeno su me pogledali, podigli obrvu, pa me pitali – čekaj, stani… kakva divna mala zemljica… pa zar nije to onaj… Balkan?

salkovic_351140S1

Pristojan kakav jesam, nisam se upuštao u nikakve rasprave i daljnja tumačenja. Iako mi u takvim situacijama krv proključa, a negdje u plućima Kantrida, Poljud i Maksimir onako zajedno, stoječki urlaju Lijepu našu. Ali pristojno sam prešutio odgovor na glupo pitanje uz podignutu obrvu.

Istok Slavonije se guši u dubokoj vodi. Odlaze životi, odlaze kuće, odlaze usjevi, odlaze životinje, sve odlazi nizvodno, jer, jebi ga, kada udari nevolja, stvari obično odu nizvodno, da se više nikada ne vrate, da više nikada ne bude kako je bilo.

I jesmo, možda zaista jesmo Balkanci, čudni ljudi kakvi se imigracijskim službenicima u zemljama zapadnog svijeta, u kojima živi otmjen svijet, javljaju u košmarnim snovima. Možda jesmo ljudi iz zajebane balkanske regije, u kojoj se odvajkada češće umiralo od sjekire neko od srca ili kapi. Ima nas zaista svakakvih ovdje, korumpiranih, lažljivih, kradljivih, licemjernih. Talentirani smo za katastrofalne odabire na izborima vlastodržaca.

Talentirani smo za gradnju sumnjivo farbanih tunela, sumnjivih fontana i sumnjivih toaleta s pozlaćenim pipama. Talentirani smo za utaje poreza, za masovne šore navijača na benzinskim postajama usred ličkih pustopoljina. Talentirani smo za preotimanje supruga najboljih prijatelja, ako je bratova, tim gore po njega. Imamo talenta da se kolcem i vilama obračunamo sa susjedom koji je šljivu posadio pola metra unutar naše njive. Imamo talenta za podjebavanje i zajebavanje, za izrugivanje i olajavanje.

Ali opet si nekako mislim ovih dana, dok se Slavonija guši u dubokoj vodi, i stvari idu nizvodno, jer, jebi ga, kada udari nevolja, stvari odu nizvodno.

Mislim si ovih dana, dok gledam tisuće i tisuće volontera kako odlaze prema istoku, pa pomognu, onako čistog srca, napetih mišića i širokog osmijeha. I dok gledam tisuće i tisuće građana koji donose pomoć, odjeću, hranu i lijekove. I mislim si, dok slušam kako su stotine i stotine tisuća građana, možda čak i milijun njih, donirale novac za pomoć Slavoniji.

Mislim si o svom tom finom svijetu iz zapadnih zemalja, koji me nebrojeno puta posprdnim glasom upitao, uz podignutu obrvu – pa zar nije Hrvatska s onog… Balkana?

Pristojan kakav jesam, nikada se nisam upuštao u rasprave i daljnja tumačenja.

Ali ovim ću im putem konačno odgovoriti:

Jedite govna.

Autor: Hrvoje Šalković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari