Pratite nas

O Acinom regijonu i kulturi kao dodatak na gostovanje Dujmovića u NU 2

Objavljeno

na

Dok su, primjerice, Srbi stoljećima živjeli kao porobljena raja pod osmanlijskim osvajačima, i tek nakon slabljenja središnje turske vlasti (početkom XIX-og stoljeća) oslanjajući se na Rusiju, Ugarsku i Austriju započeli borbu za nacionalno oslobođenje u krvavim protuturskim ratovima u kojima se nije znalo za milost (a klanje, nabijanje na kolac, pljačka, paljevina i silovanje bili uobičajeni i čak poželjni obrasci ponašanja “narodnih masa”, kako bi se u cjelosti iskorijenilo i istrijebilo neprijatelja), u Hrvatskoj su se otvarala sveučilišta, kazališta, opere, bolnice, muzeji, znanstvene i gospodarske institucije i sl., a brojni umjetnici, književnici i jezikoslovci stvaraju zapažena djela obogaćujući tako hrvatsku kulturnu baštinu.

Što se političkih i gospodarskih pomaka tiče, Hrvati kroz cijelo to vrijeme napreduju i postižu sve veći stupanj samostalnosti u odlučivanju o bitnim pitanjima svoga razvoja, što također doprinosi sve većoj nacionalnoj i društvenoj emancipaciji u svakom pogledu.*

Ilustracije radi, evo samo nekih natuknica vezano za gore iznesene tvrdnje:

1501. godine, Marko Marulić piše svoj proslavljeni ep Istorija svete Judite u versih hrvacki složena – tiskan 1521. godine u Veneciji;

1538. godine, pjesnik iz Zadra, Petar Zoranić tiska prvi hrvatski roman u stihovima (Planine), u kojemu veliča ljubav prema hrvatskom narodu i njegovom jeziku;

Najveći hrvatski književnik iz Dubrovnika, Marin Držić (1508-1567.), piše svoja najznačajnija djela – Dundo Maroje (1550.), Novela od stanca (1551.), Skup (1553.), Pjerin, Mande i Arkulin itd.;

1556. godine, u Veneciji tiskana prva hrvatska svjetovna drama Robinja – djelo hvarskog vlastelina i pjesnika Hanibala Lucića (1485-1553.);

Hvarski pjesnik Petar Hektorović (1487-1572.), napisao je spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (tiskan 1568. godine u Veneciji), u kojem s ljubavlju govori o hrvatskom moru i životu tamošnjih ribara;

Slavni hrvatski znanstvenik rodom iz Šibenika Faust Vrančić (1551-1617.) sastavlja 1595. godine petojezični rječnik, piše logiku, etiku, i znamenito djelo iz mehanike, Machinae novae;

Od 1561. do 1568. godine, u hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu objavljeni hrvatski prijevodi Novog Zavjeta i više od 20 drugih teoloških djela (namjera hrvatskih protestantskih svećenika koji su radili na tomu bila je da “božanstvenu istinu spoznavši…hrvatskim jezikom mej mnoge narode”, prošire, pa i među Slavene u Turskom carstvu;

Bartolomej Kašić (1575-1650.), isusovac, sastavio prvu hrvatsku gramatiku (Institutionum linguae illyricae libri duo – tiskana u Rimu 1604. godine);

Ivan Gundulić (1588-1638.), jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, u Dubrovniku piše i prikazuje drame: Galatea, Armida, Posvetilište ljuveno, Arijadna i druge, te pastirsku igru Dubravka i veličanstveni ep Osman, a drama Suze sina razmetnoga smatra se najdotjeranijim djelom stare hrvatske književnosti;

1607. godine na zagrebačkom Gradecu isusovci otvaraju svoju gimnaziju u kojoj već prve godine ima 300 đaka, a 1627. godine isusovačka gimnazija otvara se i na Rijeci, 1636. godine u Varaždinu itd. 1658. godine u zagrebačkom franjevačkom samostanu utemeljen “studium philosophicum” s dva profesora, a potom i “studium theologicum generale”; 1670. godine otvorena je pavlinska gimnazija u Križevcima;

1671. godine lepoglavski Pavlini od pape Klementa X dobijaju pravo dodjele akademskih naslova (magisterija i doktorata) redovnicima koji naučavaju filozofiju ili teologiju, što im svojim ukazom potvrđuje iste godine i car Leopold I.;

Ivan Lucić (1604-1669.), utemeljitelj hrvatske kritičke historiografije, prikuplja građu i piše vrijedna povijesna djela (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, najbolje djelo starije hrvatske historiografije do 15. stoljeća (tiskano u Amsterdamu 1673. godine), i Memorie storiche di Tragurio ora ditto Trau (tiskano u Veneciji 1673. godine);

Oko 1704. godine u Splitu utemeljena “Akademija ilirička iliti slovinska” koja je okupljala književnike;

1726. godine gradi se cesta od Karlovca prema Bakru i Rijeci – tzv. Karolinska cesta;

1758. godine, isusovac i učenjak svjetskog glasa s područja fizike i astronomije, dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711-1787.), u Beču objavljuje svoje djelo “Philosophiae naturalis theoria” ;

1767. godine u Splitu je utemeljena “Poljoprivredna akademija”, radi poboljšanja stanja u dalmatinskom agraru , iste godine, 7 srpnja, carica Marija Terezija osniva Hrvatsko kraljevsko vijeće, kao središnju upravnu vlast u Banskoj Hrvatskoj;

Od 1770. do 1779. godine, po nalogu Josipa II, gradi se nova cesta od Karlovca do Senja, tzv. Jozefinska cesta;

9. kolovoza 1776. godine, Marija Terezija potpisala ukaz o pripojenju grada Rijeke Hrvatskoj, a godinu dana poslije, Hrvatskoj su pripojene i luke Bakar, Bakarac i Kraljevica, u isto vrijeme u Zagrebu utemeljena Kraljevska akademija, najviša školska ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj;

1781. godine (21. prosinca), Josip II izdaje patent o toleranciji, čime se pripadnicima svih vjeroispovjesti na teritoriju Monarhije daju puna prava (tako je već 1785. godine u Varaždinu utemeljena prva Židovska općina, a u Zagrebu 1806. godine);

1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić ukida kmetstvo u Hrvatskoj, čime su dokinuti dotadašnji feudalni društveni odnosi – u pismu od 25. travnja, Jelačić među ostalim kaže da se ukida “tlaka gospodska i svaka daća urbarialska”.

( podaci uzeti iz: Ilustrirana povijest Hrvata, izd. Stvarnost – Zagreb, tiskano Mariboru 1990., autori: prof. dr. Josip Adamček i drugi.

Dakako, ovako različit povjesno-civilizacijski, politički, kulturološki i uopće društveni razvoj srpskog i hrvatskog naroda (koji je ionako civilizacijski bio oduvijek podijeljen, ne samo zemljopisno i geo-strateški, nego je i mentalno pripadao različitim svjetovima), po prirodi stvari stvorio je ozbiljne, gotovo nepremostive razlike među njima – i to ne samo na razini političkih, intelektualnih i crkvenih elita, nego i u širokim narodnim slojevima (s neizbježnim utjecajima na ukupno duhovno stanje, stanje svijesti, svjetonazor, pa i mentalitet uopće).

Hrvatski zanesenjaci koji su se bavili mišlju o stvaranju idealne, harmonične zajednice Južnih Slavena, očito nisu bili svjesni ove realnosti, pa je nisu niti uzimali u obzir.

Daran Bašić/kamenjar.com/foto/Will Suvak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Marić: Povećanje osnovice od 6% je maksimum koji nudimo

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u utorak navečer nakon trosatnog koalicijskog sastanka kako su složni i smatraju da je okvir proračuna i javnih financija za slijedeću godinu dobar te da tako treba nastaviti.

“U pravilu se svi slažemo, mislim da se generalno svi članovi i parlamentarna većina slažu da je okvir proračuna i javnih financija dobar i da ga treba nastaviti”, rekao je Marić.

Teme na koalicijskom sastanku bile su: rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za 2020., te četvrti krug porezne reforme.

Na pitanje ima li prostora u proračunu za dodatnim povećanjem plaća onoliko koliko to traže sindikati prosvjetnih radnika u štrajku, ministar Marić je odgovorio: “Moramo biti vrlo jasni, znate kakva su nam ograničenja u proračunu za iduću godinu i njih se držimo. Ukupni okvir je održiv, i ne dovodimo to u pitanje. Pitanje je ima li dodatnog prostora za dodatna povećanja. Sve u skladu sa mogućnostima”.

Na opetovano novinarsko pitanje znači li to da je šest posto povećanja maksimum koliko mogu ponuditi sindikatima, ministar je kratko odgovorio: “Tako je.”

O podizanju minimalne plaće, koju je najavio premijer Andrej Plenković ranije u utorak, nije imao konkretnih detalja.

“Sa sjednice Vlade ćete čuti sve detalje i brojke. Ukupni okvir državnih financija je održiv, nećemo ugrožavati stabilnost javnih financija. Od prvog dana smanjujemo poreze, povećavamo plaće, činimo sve što je potrebno i ocijenjeno kao prioritet Vlade. Mirovine nikada nisu bile predmet bilo kakvih ušteda ili rezanja”, rekao je Marić.

Dodao je kako će se o proračunu i porezima dijalog nastaviti u idućim danima “na operativnijim i užim krugovima”, slijedeći tjedan sve bi trebalo ići na Vladu te ući u saborsku proceduru u prvoj polovici studenog.

“Treba uklopiti sve momente koji su se u međuvremenu dogodili, ali isto tako i planirati sredstva za europske fondove”, rekao je Marić.

Dodao je da se troši onoliko koliko se može uprihoditi, a višak će se usmjeriti u gospodarstvo.

Marić također vjeruje kako će HNS podržati proračun.

“Što se tiče samog okvira i smjera javnih financija, tu se u pravilu slažemo”, kaže Marić.

Na kritike Milana Bandića kako će opet jedinice lokalne samouprave izgubiti dosta novca u 4. krugu porezne reforme, ministar je odgovorio kako će o svemu raspraviti kasnije s većim fokusom na porezni dio.

Istaknuo je kako ne odustaju od mjera za mlade te da će ih predložiti kao što je i predviđeno. (Hina)

 

Plenković: Povećanje plaća 6,12 posto riješit će glavni meritum zahtjeva školskih sindikata

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Šport

Dinamo uzeo veliki bod kod Šahtara

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Nogometaši Dinama odigrali su 2-2 (1-1) kod Šahtara u Harkivu u 3. kolu skupine C Lige prvaka.

Pogotke su za Dinamo zabili Dani Olmo (25) i Mislav Oršić (60-penal), dok su za Šahtar pogodili Jevhen Konopljanka (16) i Brazilac Dodo (75).

Ukrajinski prvak je poveo u 16. minuti golom Jevhena Konopljanke, a izjednačio je u 25. minuti Dani Olmo nakon asistencije Mislava Oršića. U 50. minuti Oršić je zatresao vratnicu, ali je napadač Dinama ipak pogodio iz kaznenog udarca za vodstvo Zagrepčana od 2-1 u 60. minuti nakon što je vratar Andrij Pjatov hrvačkim zahvatom srušio Marija Gavranovića u šesnaestercu domaćina.

U 75. minuti nakon proigravanja Patricka igrač s klupe Dodo prevario je cijelu obranu Dinama i pogodio za izjednačenje. Dinamo je mogao do pobjede u 90. minuti, no Olmo nakon protunapada pogađa vratnicu.

Vodi City s šest bodova, Dinamo i Šahtar imaju po četiri, a Atalanta je bez bodova.

U drugoj utakmici ove skupine u 21 sat Manchester City dočekuje Atalantu.

U sljedećem kolu 6. studenoga igraju Dinamo – Šahtar i Atalanta – Manchester City.

1. MANCHESTER CITY 2 2 0 0 5-0 6
2. DINAMO 3 1 1 1 6-4 4
3. ŠAHTAR 3 1 1 1 4-6 4
4. ATALANTA 2 0 0 2 1-6 0

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari