Pratite nas

O Acinom regijonu i kulturi kao dodatak na gostovanje Dujmovića u NU 2

Objavljeno

na

Dok su, primjerice, Srbi stoljećima živjeli kao porobljena raja pod osmanlijskim osvajačima, i tek nakon slabljenja središnje turske vlasti (početkom XIX-og stoljeća) oslanjajući se na Rusiju, Ugarsku i Austriju započeli borbu za nacionalno oslobođenje u krvavim protuturskim ratovima u kojima se nije znalo za milost (a klanje, nabijanje na kolac, pljačka, paljevina i silovanje bili uobičajeni i čak poželjni obrasci ponašanja “narodnih masa”, kako bi se u cjelosti iskorijenilo i istrijebilo neprijatelja), u Hrvatskoj su se otvarala sveučilišta, kazališta, opere, bolnice, muzeji, znanstvene i gospodarske institucije i sl., a brojni umjetnici, književnici i jezikoslovci stvaraju zapažena djela obogaćujući tako hrvatsku kulturnu baštinu.

Što se političkih i gospodarskih pomaka tiče, Hrvati kroz cijelo to vrijeme napreduju i postižu sve veći stupanj samostalnosti u odlučivanju o bitnim pitanjima svoga razvoja, što također doprinosi sve većoj nacionalnoj i društvenoj emancipaciji u svakom pogledu.*

Ilustracije radi, evo samo nekih natuknica vezano za gore iznesene tvrdnje:

1501. godine, Marko Marulić piše svoj proslavljeni ep Istorija svete Judite u versih hrvacki složena – tiskan 1521. godine u Veneciji;

1538. godine, pjesnik iz Zadra, Petar Zoranić tiska prvi hrvatski roman u stihovima (Planine), u kojemu veliča ljubav prema hrvatskom narodu i njegovom jeziku;

Najveći hrvatski književnik iz Dubrovnika, Marin Držić (1508-1567.), piše svoja najznačajnija djela – Dundo Maroje (1550.), Novela od stanca (1551.), Skup (1553.), Pjerin, Mande i Arkulin itd.;

1556. godine, u Veneciji tiskana prva hrvatska svjetovna drama Robinja – djelo hvarskog vlastelina i pjesnika Hanibala Lucića (1485-1553.);

Hvarski pjesnik Petar Hektorović (1487-1572.), napisao je spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (tiskan 1568. godine u Veneciji), u kojem s ljubavlju govori o hrvatskom moru i životu tamošnjih ribara;

Slavni hrvatski znanstvenik rodom iz Šibenika Faust Vrančić (1551-1617.) sastavlja 1595. godine petojezični rječnik, piše logiku, etiku, i znamenito djelo iz mehanike, Machinae novae;

Od 1561. do 1568. godine, u hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu objavljeni hrvatski prijevodi Novog Zavjeta i više od 20 drugih teoloških djela (namjera hrvatskih protestantskih svećenika koji su radili na tomu bila je da “božanstvenu istinu spoznavši…hrvatskim jezikom mej mnoge narode”, prošire, pa i među Slavene u Turskom carstvu;

Bartolomej Kašić (1575-1650.), isusovac, sastavio prvu hrvatsku gramatiku (Institutionum linguae illyricae libri duo – tiskana u Rimu 1604. godine);

Ivan Gundulić (1588-1638.), jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, u Dubrovniku piše i prikazuje drame: Galatea, Armida, Posvetilište ljuveno, Arijadna i druge, te pastirsku igru Dubravka i veličanstveni ep Osman, a drama Suze sina razmetnoga smatra se najdotjeranijim djelom stare hrvatske književnosti;

1607. godine na zagrebačkom Gradecu isusovci otvaraju svoju gimnaziju u kojoj već prve godine ima 300 đaka, a 1627. godine isusovačka gimnazija otvara se i na Rijeci, 1636. godine u Varaždinu itd. 1658. godine u zagrebačkom franjevačkom samostanu utemeljen “studium philosophicum” s dva profesora, a potom i “studium theologicum generale”; 1670. godine otvorena je pavlinska gimnazija u Križevcima;

1671. godine lepoglavski Pavlini od pape Klementa X dobijaju pravo dodjele akademskih naslova (magisterija i doktorata) redovnicima koji naučavaju filozofiju ili teologiju, što im svojim ukazom potvrđuje iste godine i car Leopold I.;

Ivan Lucić (1604-1669.), utemeljitelj hrvatske kritičke historiografije, prikuplja građu i piše vrijedna povijesna djela (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, najbolje djelo starije hrvatske historiografije do 15. stoljeća (tiskano u Amsterdamu 1673. godine), i Memorie storiche di Tragurio ora ditto Trau (tiskano u Veneciji 1673. godine);

Oko 1704. godine u Splitu utemeljena “Akademija ilirička iliti slovinska” koja je okupljala književnike;

1726. godine gradi se cesta od Karlovca prema Bakru i Rijeci – tzv. Karolinska cesta;

1758. godine, isusovac i učenjak svjetskog glasa s područja fizike i astronomije, dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711-1787.), u Beču objavljuje svoje djelo “Philosophiae naturalis theoria” ;

1767. godine u Splitu je utemeljena “Poljoprivredna akademija”, radi poboljšanja stanja u dalmatinskom agraru , iste godine, 7 srpnja, carica Marija Terezija osniva Hrvatsko kraljevsko vijeće, kao središnju upravnu vlast u Banskoj Hrvatskoj;

Od 1770. do 1779. godine, po nalogu Josipa II, gradi se nova cesta od Karlovca do Senja, tzv. Jozefinska cesta;

9. kolovoza 1776. godine, Marija Terezija potpisala ukaz o pripojenju grada Rijeke Hrvatskoj, a godinu dana poslije, Hrvatskoj su pripojene i luke Bakar, Bakarac i Kraljevica, u isto vrijeme u Zagrebu utemeljena Kraljevska akademija, najviša školska ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj;

1781. godine (21. prosinca), Josip II izdaje patent o toleranciji, čime se pripadnicima svih vjeroispovjesti na teritoriju Monarhije daju puna prava (tako je već 1785. godine u Varaždinu utemeljena prva Židovska općina, a u Zagrebu 1806. godine);

1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić ukida kmetstvo u Hrvatskoj, čime su dokinuti dotadašnji feudalni društveni odnosi – u pismu od 25. travnja, Jelačić među ostalim kaže da se ukida “tlaka gospodska i svaka daća urbarialska”.

( podaci uzeti iz: Ilustrirana povijest Hrvata, izd. Stvarnost – Zagreb, tiskano Mariboru 1990., autori: prof. dr. Josip Adamček i drugi.

Dakako, ovako različit povjesno-civilizacijski, politički, kulturološki i uopće društveni razvoj srpskog i hrvatskog naroda (koji je ionako civilizacijski bio oduvijek podijeljen, ne samo zemljopisno i geo-strateški, nego je i mentalno pripadao različitim svjetovima), po prirodi stvari stvorio je ozbiljne, gotovo nepremostive razlike među njima – i to ne samo na razini političkih, intelektualnih i crkvenih elita, nego i u širokim narodnim slojevima (s neizbježnim utjecajima na ukupno duhovno stanje, stanje svijesti, svjetonazor, pa i mentalitet uopće).

Hrvatski zanesenjaci koji su se bavili mišlju o stvaranju idealne, harmonične zajednice Južnih Slavena, očito nisu bili svjesni ove realnosti, pa je nisu niti uzimali u obzir.

Daran Bašić/kamenjar.com/foto/Will Suvak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Boris Johnson prebačen na intenzivnu njegu

Objavljeno

na

Objavio

Zdravstveno stanje britanskog premijera Borisa Johnsona koji je zaražen koronavirusom u ponedjeljak se pogoršalo i on je prebačen na intenzivnu njegu, objavljeno je iz Downing Streeta.

Johnson je hospitaliziran u bolnici St Thomas nakon što mu deset dana simptomi zaraze koronovirusom nisu popustili.

Ministar vanjskih poslova Dominic Raab danas je umjesto Johnsona vodio sjednicu vlade i kazao kako s premijerom nije osobno razgovarao od subote.

Britanija nema formalni plan tko mijenja premijera ako nije u stanju obnašati dužnost. No, Downing Street je već najavio da će Johnsona zamijeniti Raab ako bude potrebno. On će nastaviti voditi sjednice vlade dok je Johnson u bolnici, javlja Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Udruga Altruist iz Prijedora mijenja svijet na bolje

Objavljeno

na

Objavio

-Naša domaćinstva su većinom seoska i neophodna im je pomoć kako bi zasijali njive, da bi na jesen mogli ubirati plodove i preživjeti. Naša udruga nema ta financijska sredstva da im pomogne i nadamo se pomoći lokalne uprave-vlasti, kao i Ureda za Hrvate izvan RH, a i svi drugi donatori i  sponzori su dobro došli, zaključuje naš razgovor predsjednik udruge Altruist iz Prijedora

U vrlo teškom aktualnom trenutku u kojem se našao gotovo cijeli svijet zbog ugroze od koronavirusa pokazuje se solidarnost. Razni su načini kojim ljudi pomažu jedni drugim, ali u ovom vremenu Korizme, u kojem se nalaze katolici, najvažnije je pokazati djelotvornu ljubav. Od samog početka haranja koronavirusa prijedprskim krajem tamošnja udruga povratnika Altruist stavila se na raspolaganje građanima. Prema riječima predsjednika Udruge Mirka Pandže, akcija traje istim intenzitetom:

-I ovaj tjedan, kao i tjedne prije, Udruženje Građana Altruist je nastavilo sa akcijom pomoći dostave paketa osnovnih namirnica potrebitim obiteljima prijedorskog kraja, koji su u veoma teškom, da ne kažem užasnom, stanju. Pored pomoći u namirnicama, nastavili smo sa pomoći nemoćnima-bolesnima, posjete domu zdravlja kao i dostave neophodnih lijekova, kaže Pandža i ističe kako je trenutno povećan broj obitelji, samaca, kojima je u ovo teško krizno vrijeme, uzrokovano pojavom pandemije koronavirusa neophodna pomoć bez koje bi teško uspjeli preživjeti.

-Naše Udruženje Građana Altruist za sada uz teške fizičke napore uspijeva pružiti pomoć svaki tjedan za petnaestak obitelji. Obiteljima sa više članova, naročito sa manjom djecom, svaki vid pomoći je dobrodošao, a djeca se najviše raduju kada u paketu pomoći otkriju koji slatkiš namijenjen isključivo za njih, radosno govori Pandža vidno sretan što nekoga može obradovati i nastavlja:

-I prije ove kataklizme-pandemije, Udruga Građana Altruist je izvodila mnoge akcije za lakši život ljudi našeg kraja. Na žalost, sredstva za rad udruženja, jedino smo do sada dobili od Ureda za Hrvate izvan RH, dok je skroz izostao bilo kakav vid pomoći od lokalnih vlasti. Nadamo se da ćemo ih svojim radom potaknuti te da će nas biti više, kaže Pandža i napominje kako je vrijeme  poljoprivredne sjetve:

-Naša domaćinstva su većinom seoska i neophodna im je pomoć kako bi zasijali njive, da bi na jesen mogli ubirati plodove i preživjeti. Naša udruga nema ta financijska sredstva da im pomogne i nadamo se pomoći lokalne uprave-vlasti, kao i Ureda za Hrvate izvan RH, a i svi drugi donatori i  sponzori su dobro došli, zaključuje naš razgovor predsjednik udruge Altruist iz Prijedora, koji od volontera-aktivista ovom prigodom pohvaljuje  rad Mladena i Ante Ivanovića u ovoj konkretnoj aktivnosti Udruge.

Piše: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari