Pratite nas

Događaji

Admiral Domazet Lošo u Ljubuškom promovirao knjigu “Hrvatsko njihalo”

Objavljeno

na

Admiral Domazet Lošo u Ljubuškom promovirao knjigu “Hrvatsko njihalo”

U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom admiral Davor Domazet Lošo sinoć je promovirao knjigu ‘Hrvatska geopolitička strategija u 21. stoljeću ili Hrvatsko njihalo’.

Riječ je o materijalu sažetom na 400-stotinjak stranica u kojem je admiral Domazet Lošo jasno prezentirao i definirao hrvatske nacionalne interese, a kako je sinoć objasnio u Ljubuškom, ova njegova strategija bila je već dvije godine slana čelnim ljudima hrvaske politike, ali nitko na nju nije reagirao.

“Ovo je bilo na stolu predsjednice, bilo je na stolu Karamarka kad je on vodio Vladu, kada je Plenković pobijedio, bilo je na njegovom stolu, kad je Petrov postao predsjednik Sabora, njemu je poslano. Nitko se nije htio oglasiti, stoga nije preostalo ništa drugo nego da se ovo objavi kao knjiga, pa moj narode vi odlučite…”, obrazložio je Lošo tijekom promocije u Gradskoj vijećnici.

Prema njemu, mi danas živimo u ratu, ali ne znamo da je rat, što on zove “asimetričnim ratom”. .

“Tipičan primjer je ova migrantska kriza, rat je jer ovi osvajaju prostor, još ovo malo što je ostalo od nekadašnje kršćanske Europe”, naveo je u uvodnom dijelu predavanja Lošo, te je potom uz pomoć projektora objašnjavao geopolitičke tenzije u svijetu i navodio kako bi se, prema njemu, Hrvatska trebala postaviti.

Njegova teza je kako bi Hrvatska trebala definirati svoju geopolitiku, koja uključuje kontrolu nad Jadranskim morem čime bi se izašlo na Sredozemlje. “Ako mi budemo gospodari te točke, uključujemo se u svjetske tokove i ulazimo u veliku igru”, istaknuo je Lošo, dodavši kako bi Hrvatska tako mogla postati ozbiljan svjetski igrač.

“Hrvatska može igrati ozbiljnu igru, daleko veću nego mnoge države Europe, takva naša politika trebala bi se zvati adriatizam”, rekao je Lošo, te se potom osvrnuo na okolne države u regiji, navodeći s kojima bi mogli ostvariti suradnju, a koje su neprijateljski raspoložene prema Hrvatskoj.

Kao državu suprostavljenu hrvatskim interesima, vidi Srbiju istaknuvši kako je cilj srbijanske politike ostvariti u miru, ono što nisu uspjeli u ratu.

Italija želi kontrolirati Jadransko more, dok Slovenija nema druge politike, nego ucjenjivačke prema Hrvatskoj, tvrdi Lošo.

“To je sva vanjska politika Slovenije, oni objavljuju nama rat, ovo što se dogodilo u ljubljanskom parlamentu da zasjeda Odbor za obranu nacionalne sigurnosti s jednom jedinom točkom dnevnog reda koja glasi vojna potpora za provedbu arbitražnog sporazuma, to je agresija.

Umjesto da hrvatska politika odmah pozove slovenskog veleposlanika, uruči mu prosvjednu notu ili demarš, mi samo gledamo, to puštamo. “Kada sam u jednom kontekstu rekao, “pa, tko ste vi”, kada sam rekao figurativno; “Nemojte se igrati, naš pješak za 48 sati može biti u Ljubljani“, tada su na admirala svi krenuli, pa ni predsjednica nije uopće razmislila što to znači,”, rekao je Lošo, dodavši kako iza Slovenaca stoje Talijani čiji je cilj Jadransko more pretvoriti u “svoje jezero”.

Za bošnjačku politiku, on tvrdi, kako je njen cilj ostvariti status apsolutne žrtve, zbog čega su i postavili tezu o dva agresora, te dižu tenzije uoči presude šestorki u Haagu. “Hrvati su četiri puta spasili i obranili Bosnu i Hercegovinu, istaknuo je on.

Prema njegovoj strategiji, Hrvatska bi trebala nastojati ostvariti prijateljske odnose s Mađarskom, Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom i nastojati u tim zemljama ostvariti svoj utjecaj, sve s ciljem geopolitke adriatizma.

Govorio je i o hrvatskim prilikama i prednostima u vidu energetskih, vodnih i prirodnih potencijala, za koje je istaknuo kako su ogromni, te Hrvatskoj otvaraju priliku za puno veći utjecaj u svijetu.

Nakon promocije knjige u punoj Gradskoj vijećnici, Lošo se družio s gostima te je potpisivao potpisivao knjige. (Radio Ljubuški)

Davor Domazet Lošo: Agrokor je stvoren da se Hrvatska ekonomski porobi u asimetričnom ratu, kada već nije u vojnom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Donjoj Blatnici održane ‘Blatničke note dobrote’

Objavljeno

na

Objavio

vecernji.ba

„Blatničke note dobrote 2018“ održane su sinoć, kao i ranijih godina pod visokim pokroviteljstvom i uz nazočnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića.

Osim dobre zabave i druženja uz pjesmu, ovaj koncert, kao i svi dosadašnji, bio je humanitarnog karaktera, te su u Donju Blatnicu privukle niz uglednika iz društvenog, političkog, crkvenog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH i RH.

Uz druženje i pjesmu, „Blatničke note dobrote 2018“ imale su i humanitarno obilježje jer je novac prikupljen od prodaje ulaznica i donacija namijenjen za pomoć udrugama i ustanovama koje skrbe o djeci, za pomoć u liječenju oboljelih, gradnju sakralnih objekata te za slične projekte u Hercegovini.

Ove godine, pomoći će radu humanitarne udruge “Vedri osmijeh” iz Mostara, koja skrbi o djeci s posebnim potrebama, Humanitarnoj udruzi fra Didaka Buntića iz Čerina, koja pomaže bolesnicima s područja Hercegovine, a dio sredstava planirano je izdvojiti za uređenje crkve sv. Franje u Blatnici te za izgradnju nove župne crkve u Čitluk.

Humanitarni projekt u Blatnici podržao je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, koji se rado odazvao pozivu organizatora.

Osim glavnog organizatora Mate Bulića, večeras su nastupili i Ivan Zak, Mladen Grdović, Opća Opasnost, Mia Dimšić, Grupa Vigor, Šima Jovanovac & Fijaker, Dalmatino, Ivana Marić, dr. Mića Pehar, Jozo Vučić, Zoran Begić, Pero Gudelj & prijatelji, Ante Matić, Robert Čolina, Dragan Bukmir, Mate Bulić te brojni gosti iznenađenja.

„Blatničke note dobrote“ i ove godine sigurno su najveći glazbeni događaj, koji je po tradiciji na jednom mjestu okupio tisuće posjetitelje iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore, koji su večerašnjim druženjem iskazali domoljublje i zajedništvo. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gibonni: Kapetane, sve je kako triba

Objavljeno

na

Objavio

Zavšila je komemoracija glazbenoj legendi u splitskom HNK na kojoj su okupili članovi obitelji, državni vrh, kolege i prijatelji pokojnog splitskog pjevača.

Na kraju komemoracije cijela je dvorana zapjevala Oliverov hit “Vjeruj u ljubav”.

Dan je nacionalne sućuti zbog smrti Olivera Dragojevića. Split i cijela Hrvatska opraštaju se od njega. U Staroj gradskoj vijećnici otvorena je knjiga žalosti. Komemoracija u njegovu čast održana je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Uz obitelj i prijatelje ondje je bio i državni vrh.

Na komemoraciji je govorio Zlatan Stipišić Gibonni, Oliverov veliki prijatelj. “Kapetane, sve je kako triba”, poručio mu je.

“Dragi prijatelji, ima jedna slika od prije dvije godine.. Zima, Oliverova kuća. Prva vrata, prvi susjed je ribarnica. S druge strane jedna konoba, zove se Ribar. I ništa prirodnije nego tu gdje mu je mjesto. I gledam ga kako se veže, zima strašna, škura bura. Veže se i on i sinovi. Ukočeni, smrzuti, on s onom kapom ide i nosi kesu s ribom što su uhvatili i to je ta slika koju sam želio podijeli s vama”, rekao je Gibonni, veliki prijatelj Olivera Dragojevića na kommoraciji danas održanoj u splitskom HNK.

“Na toj slici je sve. Njegovo rodno mjesto, njegova kuća, njegova familija, njegovo more.Gdje je tu muzika?” pita se i nastavlja “slika je puna muzike. I tu su i galeb i ja i Stine i Nocturno i Iza škura i Cesarica i Moj lipi anđele. To je Oliver. Najslavniji, najveći, preko mola ide smrznut. ”

Ispričao je jednu priču koju je čuo od jednog prijatelja o Oliveru, koju će, kaže pamtiti do kraja života.

“Kad je Oliveru pozlilo prije deset godina, kad je upao u more pa je uspjelo to završit na najbolji mogući način. Vdijeli su ga negdje u avionu iz Splita za Zagreb i onda ga je on napao “Olivere što nam radiš, čuvaj se, što ćemo bez tebe”. I cijeli se onda avion digao i napali su ga “čuvaj se, pazi što nam radiš”. I onda je jedan čovjek rekao “Olivere čuvaj se, jer ako nam odeš ti i užga nam se Marjan onda smo propali”.

“Meni je ova vijest bila kao da se užga Marjan” – rekao je.

“Rekao je da je on na svome brodu i kapetan i sluga” prisjeća se Gibonni. Mislio je na svoj brod Marko, objašnjava. “Ali svi koji smo mu prijatelji znamo da je to istina u svim drugim segmentima života. I u njegovoj muzici i kakav je bio u društvu. Prvi, a za sebe uvijek zadnji”.

“Želija bi reći svome kapetanu da je sve kako triba i da je svo ovo more samo za te” – kroz suze je rekao Gibonni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari