Pratite nas

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban kaže da je Mađarska sigurna i preporučuje: ‘Više Balatona, manje Jadrana!’

Objavljeno

na

Objavio

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjedanje EU-om – teret na leđima Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Angeli Merkel je više puta tijekom njezinoga kancelarskog mandata predbacivano da nije „Europljanka srcem i dušom”, da joj nedostaje strasti. Ona je, međutim, u svom prvom govoru pred Europskim parlamentom nakon što je Njemačka od Hrvatske preuzela predsjedanje EU-om, pokušala biti nešto emotivnija.

Europa nakon korona-krize stoji pred najvećom provjerom u svojoj povijesti i „Europa bi se morala promijeniti ako je želimo zaštititi i sačuvati”.

„Nitko ne može sam”

„Ja vjerujem u Europu, ne samo kao u ostavštinu prošlosti, već kao u nadu i viziju budućnosti“, rekla je Merkel o Europskoj uniji – koja se godinama stalno nosi s novim krizama. Ona zapravo govori o ustavnom sporu, o financijskoj krizi, izbjeglicama… Sve to je dovelo do povreda pojedinih zemalja-članica što bi sada trebalo nadvladati. „Europa će iz krize izaći jača ako je zajednički ojačamo. Jer, nitko ne može sam.”

Merkel stalno govori o osnovnim demokratskim vrijednostima EU-a, o vrijednostima i pravima kao zajedničkom temelju. Suspenzija tih prava, kao na primjer zbog korona-krize, ne bi smjela nikada postati pravilo, rekla je savezna kancelarka očito aludirajući na Viktora Orbana iz Mađarske, koji i dalje pripada obitelji njezinih kršćanskih demokrata u Europskoj pučkoj stranci (EPP).

Ali, što kancelarka zapravo želi reći kada naglašava demokratske vrijednosti EU-a? Zna se da se ona zalaže da se pridržavanje vladavine zakona poveže s raspodjelom sredstava iz europskih fondova. Pa ipak, ona se nikad nije dosljedno držala te kontroverzne teme, jer to nailazi na žestoko protivljenje Mađarske i drugih država. A malo je vjerojatno da će se i sada prihvatiti ove teme, kada je ionako komplicirano postizanje jedinstva oko proračuna EU-a i fondova za obnovu nakon korone.

Glavna tema Angele Merkel su vrijednosti političkog i financijskog zajedništva. „Solidarnost nije samo humana gesta, već održiva investicija. Ona nije samo politički nužna, već će se i isplatiti.“ Kod tih kancelarkinih riječi se vidi da će ona u idućim pregovaračkim noćima formalno apelirati na svoje kolege. „Svaki kompromis će vam koristiti i na nacionalnoj razini.” Njezina mantra je da bi jedinstvo oko milijardi za svladavanje korona-krize bilo u interesu svih zemalja-članica.

Nema vremena za gubljenje

Iza tih lijepih riječi krije se zapravo surova borba za novac. Angela Merkel se još jednom zauzela za njemačko-francuski prijedlog o formiranju fonda za obnovu u visini od 500 milijardi eura – Europska komisija i Europski parlament zahtijevaju čak 750 milijardi.

„Naš cilj je što brže postići dogovor”, još ovog ljeta, rekla je kancelarka. Ne smijemo gubiti vrijeme, jer će to u suprotnom pogoditi najslabije. A to iziskuje veliku spremnost na kompromis svih strana. Kancelarka je istovremeno upozorila da ne bi smjele biti opterećene samo ekonomski jake zemlje; mora se razmisliti o tome koliko bi zemlje mogle pružiti u političkom i društvenom smislu.

Ali, spor oko Fonda za obnovu i sljedećeg proračuna EU-a odigrava se u pozadini „globalnih previranja” i protjerivanja, kriznih područja na europskim granicama i oslabljenog transatlantskog saveza. Merkel je Kinu spomenula prilično lapidarno. Ona govori o strateškim vezama, bliskim trgovinskim vezama i otvorenom dijalogu, a ni riječi nije rekla o Hongkongu ili kršenju ljudskih prava Ujgura.

Kancelarka je dobila aplauz za svoje zapažanje kako korona-kriza postavlja granice „populizmu koji prikriva činjenice“. „U demokraciji su potrebni istina i transparentnost”, rekla je Merkel. Kao „obožavateljica klasične glazbe“, Merkel je na kraju još govorila o 250. rođendanu Beethovena, europskoj himni i ideji bratstva i sloge.

Ovo nije bio najbolji govor Angele Merkel, ali njezino predsjedanje će se ionako mjeriti onim što bude postigla na kraju.

Prilično puno Nijemaca…

Predsjednica Europske komisije, još jedna Njemica Ursula von der Leyen, pokušala je odmaknuti se od kancelarke. Ona je govorila o velikom očekivanju od njemačkog predsjedanja, ali i o tome da bi se moralo učiti na greškama iz financijske krize. To je za mnoge Europljane bila noćna mora: nezaposlenost, pad javnih investicija, uništenje državnih programa…

„Tako ne mora biti”, rekla je von der Leyen, jasno odbacujući jučerašnju politiku štednje i zalažući se za snažan program obnove.

Nakon nje je govorio Manfred Weber, šef Zastupničkoga kluba kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu. On je podsjetio Angelu Merkel na njezinu povijesnu odgovornost i usporedio je s osnivačima Europske zajednice poput Roberta Schumana i Konrada Adenauera. Sa svakom njegovom rečenicom izgledalo je da je teret na njezinim leđima veći.

Lijepe riječi za nju našla je i predsjednica Zelenih Ska Keller koja je pozdravila obećanja Angele Merkel za suzbijanje klimatskih promjena, a koja je zapravo na taj način samo još više podigla letvicu.

Onda je kritika zdesna stigla opet od jednog Nijemca, šefa Alternative za Njemačku Jörga Meuthena u njegovoj funkciji europskog zastupnika. Uobičajeno žestoka kritika Ljevice dolazi od Martina Schirdewana. I on je Nijemac.

Hoće li se ovolika nazočnost Nijemaca shvatiti kao prijetnja? Kada se radi o predsjedanju, ipak će prevagnuti vrlo visoka očekivanja od iskustva i političke sposobnosti Angele Merkel – osim kod desničarskih populista. U trenutnoj dubokoj krizi mnogima izgleda bolje da je za kormilom jaka zemlja koja će voditi EU idućih šest mjeseci. Greške i neuspjesi pod ovakvim okolnostima nisu predviđeni. Svi sada očekuju od Angele Merkel – SVE.

Barbara Wesel
Deutshe Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari