Pratite nas

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Crnogorski premijer pozvao SPC u Crnoj Gori na dijalog oko spornog zakona

Objavljeno

na

Objavio

Crnogorski premijer Duško Marković pozvao je u utorak poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, na dijalog oko spornih točaka zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je crnogorska skupština usvojila krajem 2019., a crkva ga osporava.

SPC zakon vidi kao „paravan za otimanje crkvene imovine“ pa u skoro svim crnogorskim gradovima dva puta tjedno organizira prosvjedne šetnje nakon večernjih molitvi kojima prisustvuje i po nekoliko tisuća građana.

”Spremni smo još jednom zajednički sagledati najbolja rješenja za primjenu čl. 62-64 Zakona, te da svakako kroz dijalog i mogući konsenzus, otklonimo svaku dilemu i sumnju oko korištenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene”, navodi se u pismu koje je Marković uputio Amfilohiju.

Upravo ta tri člana zakona reguliraju pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom, odnosno propisuju da vjerska zajednica mora dokazati vlasništvo nad vjerskim objektom koji je izgrađen prije 1918., jer će u suprotnome taj objekt biti tretiran kao kulturna baština Crne Gore.

Kako je objavljeno na Twitteru crnogorske vlade, Marković u pismu Amfilohiju navodi da je izvršna vlast spremna učiniti dodatni napor kako bi pravoslavni građani u Crnoj Gori krenuli jednakim i zajedničkim putem.

Marković i Amfilohije su o zakonu o slobodi vjeroispovijesti razgovarali i 26. prosinca, tijekom sjednice skupštine na kojoj je kasnije i usvojen zakon. Mitropolija crnogorsko-primorska tada je preko zastupnika prosrpskog Demokratskog fronta u parlamentarnu proceduru uvrstila tri amandmana na zakon, koje je vladajuća većina odbila.

Prošlog tjedna je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je Podgoricu da o spornim točkama zakona o slobodi vjeroispovijesti razgovara s patrijaršijom Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, ali je iz Crne Gore stigao odgovor da će se razgovor voditi isključivo s „mitropolitom Amfilohijem i svećenicima koje on odredi“.

Šef srbijanske policije Nebojša Stefanović najavio je u utorak da će predsjednici dviju država, Vučić i Milo Đukanović, uskoro razgovarati o napetostima i incidentima u odnosima Crne Gore i Srbije.

U Podgorici je u ponedjeljak pri dočeku vaterpolo reprezentacije Crne Gore pretučen jedan mladić i i osknavljena je zastava Srbije, dok je istovremeno u drugom dijelu glavnog grada Crne Gore, policija osujetila pokušaj aktivista prosrpske opcije da kamenjem napadnu kolonu navijača crnogorske reprezentacije.

Prethodno su prosvjednici u Beogradu dva puta pokušali zapaliti crnogorsku zastavu na jarbolu ispred veleposlanstva te zemlje u Srbiji. Nakon incidenata dužnosnici obje države optužili su jedni druge za „izostanak reakcije“.

Crnogorska policija je pozvala građane da se uzdržavaju od incidenata i da ne nasjedaju na provokacije bilo koje vrste, dok je šef Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović priopćio da je „sigurnosna situacija u državi stabilna, a da su incidenti zabilježeni prethodnih dana izolirani slučajevi“. (Hina)

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

 

Jan Ivanjek: SPC je osnovni promicatelj velikosrpske ideologije

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Mađarska policija na granici ispalila hice upozorenja migrantima (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Službenik mađarskih snaga sigurnosti je rano u utorak ispalio tri hica upozorenja nakon što se 60 migranata pokušalo probiti kroz kontrolnu točku na granici sa Srbijom, objavila je policija.

Nitko nije ozlijeđen u incidentu, rekla je glasnogovornica Szilvia Szabo.

Policija je objavila kako je skupina pokušala ući u Europsku uniju na prijelazu Horgoš/Roszke oko 4,30 sati ujutro, zbog čega je policajac bio primoran pucati.

Taj je prijelaz bio poprište velikih nemira na vrhuncu europske migrantske krize 2015., kad se policija sukobila sa stotinama migranata koji su se pokušali probiti u EU.

Mađarski premijer Viktor Orban nakon toga je naredio izgradnju žičane ograde na granici, nakon čega su smanjeni ulasci u Mađarsku. Broj dolazaka migranata povećao se krajem prošle godine, a trenutno ih tjedno granicu ilegalno pokušava prijeći nekoliko stotina.

Veći dio skupine koji je to pokušao u utorak nije uspio, a četvorica koji su ušli u Mađarsku su na kraju zaustavljeni, objavila je policija. (Hina)

Božinović: Hrvatska je suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari