Pratite nas

Kronika

‘Afera Štandovi’ – Bandić: ‘Istina je spora ali dostižna…’

Objavljeno

na

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak je na početku suđenja ponovio da se ne smatra krivim za pogodovanje udruzi U ime obitelji kojoj je besplatno ustupio gradske štandove i time, po tvrdnjama tužiteljstva, Zagreb oštetio za 300 tisuća kuna.

Prije ulaska na Županijski sud u Zagrebu, Bandić je pred mnoštvom okupljenih novinara samo kratko rekao: ‘Istina je spora ali dostižna. Strpljen – spašen’, javlja Večernji list.

Suđenje je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo čitanjem optužnice Uskoka koji Bandića u ‘aferi štandovi’ tereti da je s gradskim pročelnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi U ime obitelji priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im bez naknade štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum. ‘U cijelosti poričem sve što mi se stavlja na teret’, kazao je Bandić, javlja Večernji list.

Milan Bandić izjavio je da se ne smatra krivim za zloporabu položaja i ovlasti, odnosno pogodovanje inicijativi U ime obitelji čime je Zagreb oštećen za 308 tisuća kuna. Radilo se i o spotovima i plakatima te štandovima za prikupljanje potpisa za referendum što ga je u rujnu 2014. organizirala inicijativa kojoj je na čelu Željka Markić.

Krivnju je porekao i njegov pročelnik Ivica Lovrić, a da se ne osjeća krivom izjavila je i Zdenka Palac, bivša voditeljica Tržnica Zagreb. Naime, preko tržnica je nabavljeno 50 štandova, dok je grad platio tiskanje letaka i plakata, te spotova za promociju prikupljanja potpisa na referendumu.

USKOK tvrdi kako pokroviteljstvo koje je Bandić potpisao s udrugom U ime obitelji nije podrazumijevalo financijsku pomoć Željki Markić, pa je novac potrošen nezakonito. Uz to, kada je počela istraga ovog slučaja, Bandić i njegovi suradnici pokušali su sakriti tragove što će USKOK, kako je najavio zamjenik ravnateljice Sven Mišković, i dokazati u ovom postupku. “Milan Bandić sve drži pod kontrolom. Vrlo je autoritativan i kod podređenih izaziva strah”, dodao je Mišković.

Tako je, na primjer, i Zdenka Palac naknadno pokušala izdati račune za najam štandova, ne bi li se zavaralo istražitelje koji su radili na slučaju štandovi. Bandićeva odvjetnica Ksenija Vržina tvrdi da je Bandić sve radio po zakonu i u interesu građana.

Naime, gradonačelnik ima ovlast prihvatiti pokroviteljstvo bilo počasno bilo financijsko, tvrdi ona, te to što je Bandić naknadno ipak financirao udrugu Željke Markić nije nezakonito. Takvih zaključaka bilo je još, a iste zaključke donosila je i tadašnja zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, dok je Bandić bio u istražnom zatvoru.

Svi računi su, kako je naglasila odvjetnica, na kraju fakturirani udruzi U ime obitelji, a da štete za gradski proračun nije bilo potvrđuje i činjenica da Zagreb nije postavio imovinsko-pravni zahtjev.

Odvjetnik Krešimir Krsnik, koji zastupa Ivicu Lovrića, podsjetio je kako je još na početku ovog procesa Županijski sud u Zagrebu utvrdio da nije bilo nezakonitosti u postupcima Bandićevog pročelnika. On, naime, nije imao ovlasti za odobravanje pokroviteljstva, pa Krsnik ne zna zašto mu se uopće sudi. Odvjetnik smatra da je suđenje čisti gubitak vremena i USKOK-ova zloporaba pozicije.

Zdenka Palac, prema uvodnom govoru njezine obrane, izdala je fakturu za sporne štandove udruzi U ime obitelji. Taj račun, međutim, još nije plaćen i Zagrebački Holding pokušava ga naplatiti u sudskom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Optužnica protiv Bandića u “aferi štandovi” potvrđena je nakon niza odgoda još prošlog srpnja, dvije i pol godine od podizanja, a pripremno ročište više je puta odgađano. Prvu optužnicu protiv Bandića optužno vijeće odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela.

No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio USKOK-ovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka “jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju”.

Bandić je optužen i u aferi Agram zbog sumnji da je sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije nakon predsjedničkih izbora 2010. navodno oštetio i državni proračun.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

U Somboru vandali devastirali katoličke grobove

Objavljeno

na

Objavio

Mještani su u ponedjeljak pronašli niz prevrnutih nadgrobnih spomenika i razbijenih grobnih mjesta te su nezadovoljstvo izrazili u Facebook objavama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari