Pratite nas

Kolumne

Agrokori i “srpskohrvatska” književna nagrada

Objavljeno

na

Glede V.B.Z.-ove srpskohrvatske iliti štokavske književne nagrade, koja je, uz pomoć i potporu određenih hrvatskih gospodarskih i političkih čimbenika, unatoč Agrokorovu izostanku,ponovno  raspisana, može se samo zaključiti kako je riječ o nastavku hibridnoga rata protiv Hrvatske i hrvatskoga naroda

Teško je iz pamćenja hrvatskom čovjeku istrgnuti sliku konvoja t. zv. gospodarstvenika, koji su se nakon Balkanskoga veleskupa 2000. godine u Zagrebu, požurili u osvajanje srbijanskoga tržišta i skupno krenuli u Beograd. Danas, sedamnaest godina poslije predvodnici konvoja uglavnom se nalaze po zatvorima ili se protiv njih vodi kazneni postupak zbog sudjelovanja u gospodarskom kriminalu.

Jedan dio njih, očito ucijenjen, a drugi pak motiviran vlastitim političkim projekcijama pohrlili su, nakon krvave velikosrpske agresije i desetljeća hrvatske državnosti, natrag u Beograd, kako bi se valjda, kao i 1918. te 1945. godine na krilima pobjednika, zajedno sa srpskom vojskom vratili u Zagreb kao jedno od provincijskih središta budućega Zapadnog Balkana.

Tadašnji trećejanuarski režim u Hrvatskoj, a i njegove kasnije režimske inačice nastojale su ugoditi političkim težnjama pojedinih europskih velesila da su čak i protuzakonito otvarale prostor za izgradnju gospodarske infrastrukture, koja je trebala biti temeljni oslonac u obnovi bivšega jugoslavenskog prostora u zajedničku regionalnu, a potom i državnopravnu cjelinu.

Dobro je poznat niz političkih inicijativa, koje su na žalost svojih projektanata uglavnom ostajale bez potpore naroda, unatoč tomu što su ih već bile prihvatile njihove političke elite.

Kao jedan od zadnjih pokušaja politička inicijativa za obnovom Jugoslavije ili bar neke krnje velikosrpske tvorevine zapakiran je u ekonomsko čudo/vište poznatije pod imenom jugosfere, koja je inicijativu za jedinstvenim zapadnobalkanskim tržištem trebala s vremenom pretvoriti u zapadnobalkansku političku regiju, čime bi samo pod krinkom bio obnovljen prostor bivše Jugoslavije pod srpskom dominacijom.

Koliko su navodno gospodarske inicijative rabile kulturu eda bi realizirale jugoslavenske ili velikosrpske političke projekcije nedavno je otkrio zagrebački velenakladnik V.B.Z, koji je sve do propasti „hrvatskoga“ trgovačko-proizvodnog diva Agrokora dodjeljivao nagradu za neobjavljeno književno djelo napisano na t. zv. štokavskom jeziku ili štokavskim jezicima, u vrijednosti od sto tisuća kuna.

Ne treba podsjećati kako ni najugledniji hrvatski auktori pa i sami klasici hrvatske književnosti za svoja već otiskana vrijedna djela na hrvatskom jeziku ne mogu dobiti čak ni desetinu svote koju je dodjeljivao uglavnom neugledni nakladnik za prozno, odnosno romaneskno djelo auktorima koji su svoja „načertanija“ pisali na t. zv. srpskohrvatskom jeziku, u svim njegovim varijantama.

To jezično i nakladničko jedinstvo bijaše samo eufemizam za izgradnju infrastrukture na kojoj je trebala počivati već spomenuta jugosfera, odnosno regija Zapadnoga Balkana.

Naime, nakon propasti Agrokora ove je godine došlo u pitanje raspisivanje natječaja za tu V.B.Z-ovu jugoslavensku, a u svojoj biti velikosrpsku književnu nagradu, jer dolaskom nove uprave na čelo posrnuloga diva više nije imao tko plaćati projugoslavensku promičbu.

Koliko je Agrokor bio dio gospodarskom sastavnicom zapadnobalkanskoga političkog projekta ne svjedoči samo njegovo protezanje na državna područja Bosne i Hercegovine te Srbije i drugih država nastalih raspadom bivše SFRJ, nego ponajprije udjeli Europske banke za obnovu i razvoj u njegovoj vlasničkoj strukturi.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine nije počela samo opadati moć nekadašnjega trgovačkoga diva, nego tada započela i njegova propast, kao infrastrukture zapadnobalkanskoga političkog projekta, kojeg, nakon ulaska u EU, Hrvatska više nije bila teritorijalni dio.

Uostalom, o tomu svjedoči i uskrata kredita europskih banaka Agrokoru, koji se nakon toga počeo namirivati iz ruskih državnih banaka, čije su uloge pokrivali politički ciljevi Moskve, koja je sve dublje gazila u sukob sa zapadom, a posebice s NATO savezom i Sjedinjenim Državama.

Ostatak priče s Agrokorom je manje-više poznat, a akteri koji se danas bave saborskim povjerenstvima i raspravama o kriminalu u Agrokoru, zapravo su odreda što svjesno, a što nesvjesno bili njegovi politički pokrovitelji ili pak samo korisni idioti ruske političke strategije.

Glede V.B.Z.-ove srpskohrvatske iliti štokavske književne nagrade, koja je, uz pomoć i potporu određenih hrvatskih gospodarskih i političkih čimbenika unatoč Agrokorovu izostanku raspisana, može se samo zaključiti kako je riječ o nastavku hibridnoga rata protiv Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Ivan Svićušić / Hrvatsko slovo/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari