Pratite nas

Pregled

AID vodi rat protiv Hrvata

Objavljeno

na

Kada su nekadašnji borci Armije BiH, mudžahedini Ahmed Zuhair Handala, Ali Ahmed Ali Hamad i Abu Jemen aktivirali autobombu u Mostaru prva izjava koja se još uvijek može pronaći na internetskim arhivama CNN-a bila je ona tadašnjeg šefa diplomacije BiH Harisa Silajdžića kako su Hrvati sami sebi postavili bombu kako bi osujetili ujedinjenje policije u ovome gradu, što je klasična paraobavještajna spletka u specijalnom ratu koji se vodi prema bh. Hrvatima, piše Večernji list BiH.

Kada je dvije godine kasnije izveden atentat na Jozu Leutara 1999. godine, bošnjački predsjednik Alija Izetbegović bio je ipak “odmjereniji” pa je rekao kako su ga ubile “naše budale ili hrvatski ekstremisti”… Bošnjačke službe su atentat “od budala” iskoristile da optuže “hrvatske ekstremiste”, ali na kraju bez uspjeha.

Ista matrica ponavlja se godinama. Interpretativni rat je apsolutno dobivala bošnjačka strana, a Hrvati, iako žrtve, bili su krivci.

“Građanin” Mektić

Kada je prije dva dana u javnost izašao s tvrdnjama Dragan Mektić kao novookrunjeni glasnogovornik bošnjačkog paraobavještajnog podzemlja, da je hrvatska tajna služba naoružavala i motivirala selefije da izvedu teroristička djela, i u sve to upleo diplomata Ivana Bandića, njegova zamjenika Miju Krešića i novinara Matu Đakovića, svjetska javnost ponovno je povjerovala u pokvarenu paraobavještajnu, zločinačku akciju bošnjačkog obavještajnog i medijskog podzemlja.

Pa je tako i New Yorka Times objavio tekst naslova da je Hrvatska pokušala podmetnuti dokaze o djelovanju selefija u BiH i njihovim terorističkim vezama. O tim je okolnostima jučer u Tužiteljstvu BiH ispitan “građanin” Mektić, koji je postao igračka paraobavještajne hobotnice u specijalnome ratu.

Nije poznato što su ga pitali tužitelji jer se u državnom Tužiteljstvu BiH zadržao samo 30 minuta, ali javnosti bi bilo najvažnije doznati otkuda cure informacije iz navodnih istraga koje se vode i otkuda ih ministru sigurnosti koji nema ama baš nikakvu hijerarhijsku pa čak ni institucijsku poveznicu s Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA).

Isključivo je direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica, inače nekadašnji tjelohranitelj Alije Izetbegovića, odgovoran i izvješća podnosi predsjedatelju Vijeća ministara BiH, što je trenutačno odlazeći Denis Zvizdić.

Mektić je u javnost iznio informacije koje vjerojatno ni sam Zvizdić nije imao. Postavlja se pitanje zašto je Mektić u nekoliko afera bio glavna zvijezda, kao što su to bile prijetnje smrću ili pak navodne afere prošle godine kada je opet on bio u središtu izmišljenih paraobavještajnih spletki kojim se nastojalo povezati hrvatske gospodarstvenike i političare, ali i činjenica da su se uvijek preko istog medijskog megafona sarajevske političke scene plasirale identične informacije.

Po podacima iz pravosudnih krugova BiH, na koje je pak Mektić kivan, pa je čak jučer izvalio glupost kako OSA ne vjeruje Tužiteljstvu BiH, doznaje se kako je protiv njega bila podnesena kaznena prijava za ratni zločin nad pripadnikom HVO-a koji je doveden 1992. s derventskog ratišta.

Uz to, Mektić je u Zagrebu, kao poseban kadar ondašnje Jugoslavije završio višu policijsku školu, a koju je poslije rata za potrebe imenovanja na poziciju direktora Službe za poslove sa strancima predstavljao kao diplomu Pravnog fakulteta.

Teroristi pod zaštitom

Protiv Mektića je bila podnesena i kaznena prijava da je za oko sedam milijuna maraka oštetio državni proračun jer je odobrio kompaniji jednoga tajkuna, koji je blizak SDA-u, dodatni aneks ugovora s povećanim troškovima za gradnju zgrade Službe za poslove sa strancima…

Upravo je kao takav bio savršen plasirati još jednu tezu o aferi s naoružavanjem selefija od SOA-e koja je pak najmaštovitija do sada.

Iza cijeloga konstrukta pak stoji obavještajno i medijsko podzemlje tajne policije AID-a koja nikada nije stvarno prestala s radom i čiji je modus operandi stalno vođenje specijalnog rata protiv Hrvata u BiH te postizanja nekoliko ciljeva.

Koliko su otišli daleko, kako bi umanjili i postojanje selefija, odnosno činjenice da su svi počinitelji terorističkih napada poslije rata u BiH do sada bili ili “humanitarci” ili pripadnici Sedme muslimanske brigade, pribjegli su aferi SOA-e, piše Večernji list

 

Ne treba izmišljati, islamisti iz BiH jesu prijetnja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari