Pratite nas

Reagiranja

Akademici i intelektualci protiv Josipovića

Objavljeno

na

Kako se bliže predsjednički izbori, javnost valja podsjetiti na otvoreno pismo koje su na poticaj akademika Josipa Pečarića i prof. dr. Zdravka Tomca uputili brojni hrvatski intelektualci – akademici, profesori, umjetnici, znanstvenici i osobe iz javnog i političkog života. 14 svibnja 2014. godine u otvorenom pismu akademik Pečarić i prof. dr. Tomac upozorili su javnost na kampanju koju državnim novcem provodi Ivo Josipović, ali i na kontrolirane medije koji usporavaju demokratske procese i onemogućuju bilo kakav napredak i reformu.

Potpisnici su tada zahtijevali ujedinjavanje snaga i opcija kako bi se poduzelo sve da Hrvatsku vode ljudi koji vole ovu državu i hrvatski narod.

Otvoreno pismo izišlo je pred izbore za Europski parlament, a bilo je prije svega upućeno predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, koordinatoru Saveza za Hrvatsku prof. dr. Milanu Kujundžiću i voditeljici inicijative U ime obitelji dr. Željki Markić. U međuvremenu, osnovano je Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) koje je zbog veleizdajničkog ponašanja osudilo Ivu Josipovića-

Ovih dana to otvoreno pismo iz svibnja postaje opet aktualno. Nakon što je provedena referendumska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, koja je pokazala svu tvrdokornost i okoštalost starih struktura, i nakon što je kaos oko broja birača prokazao mogućnosti manipulacije, podsjećamo tjedan dana prije izbora da je i institucija predsjednika odgovorna za takvo stanje. Budući da je Ivo Josipović bio 5 godina predsjednik RH i da traži od građana da mu povjerenje poklone i u sljedećem mandatu, podjsjećamo na potpisnike otvorenog pisma iz svibnja.

Akademik Josip Pečarić

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

Pismo supotpisuju:

dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik

Ivan Balić

Zdravko Ban

Miro Banović

Milenko Barbir

Đurđica Bastjančić, prof.

Iva Bastjančić, nastav.

Ivan Bastjančić, dipl. ing. stroj.

Daran Bašić, branitelj/invalid, Mostar

Dinko Batur, umirovljeni bojnik HV i HRVI

Damir Borovčak, dip. ing., publicist

Ivan Bradvica dipl. ing. građ., pjesnik

Ante Brčić, novinar

prof. dr. sc. Milko Brković, Poličnik, Briševo

doc. dr. Ivica Čatić, Katolički Bogoslovni Fakultet Đakovo

Ante Drmic, Svicarska

Ivica Dužević, Makarska

Ivo Dužević, Makarska-Split

prof. dr. sc. Neven Elezović

prof. dr. sc. Vinko Grubišić, Sveučilište Waterloo, Kanada

Branko Haubrich, iur. Mostar

Stella Hubmayer, urednica radio postaje, Buenos Aires

prof. dr.sc. Zvonimir Janović,u mirovini

Ivica Jelic, ugostitelj, Biograd na moru

Stipe Jolić, dipl. teolog

Hrvoje Kalinić

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu

art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija Zagreb

Mijo (Mile) Kokan, ing.  Split

prof. dr. sc. Ivan Kordić

Ivan Kostrenčić JP, Perth Western Australia

Kazimir Kovačić, (umirovljenik, 100.) Buenos Aires

Tomislav S. Krcmar

Ante Krišto, Split

prof. dr. sc. Šimun Križanac

Silvija Lažeta, dipl. iur.

Zdravka Leindl, Austrija

Blažena Magdić, umirovljenica,

Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV-a

Josip Malović

dr.sc. fra Josip Marcelić, Split

Marija Markic, CTC,

Marinko Markić

Slobodan Markic, P. Eng.

sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat

Kazo Mikašek

Gojmir Milat, Sv. Filip Jakov

Ivan Mlikota, Zagreb

Domagoj Musa

prof. dr. fra Andrija Nikić, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – 25 članova i Hrvatskog  kulturnog društva Napredak u Mostaru – 1381 člana

Mladen Pavković, novinar i publicist

sc. Davor Pećnjak, Institut za filozofiju

Miljenko Plisic

Katica Plisic

Igor Plisic

Marin Plisic

Bogumila Plisic

Vinko Plisic

Damir Plisic

Vinka Plisic

Danijel Plisic

Siniša Posarić, književnik, Rijeka

Vera Primorac, prof. i književnica

Don Vinko Puljić, Siegen

sc. Stjepan Razum, archivist i povjesničar

Ante Šare

Stanko Šarić, dipl. ing., Najbolji hrvatski tamburaši (nekad Zlatni dukati)

Maja Šnajder (HDZ od 1991.), Split

Rudi Tomić

Zvonimir Trusić

Damir Tučkar, dipl. ing

Ivica Ursić, neovisni katolički novinar i publicist

Zorka Zane

Amela Žaja, uprani pravnik

Ante Žaja, akademski slikar

Izvor: Narod.hr/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ured predsjednice se oglasio oko prijetnje upućene telefonom

Objavljeno

na

Objavio

Iz Ureda predsjednice oglasili su se vezano za prijetnju upućenu telefonom 18. veljače.

Priopćenje poslano iz Ureda predsjednice prenosimo u cijelosti:

“Vezano uz slučaj poziva g. Dragana Dolenca Uredu Predsjednice, potvrđujemo da je u ponedjeljak, 19. veljače 2018. godine, u Kabinetu Predsjednice Republike zaprimljen telefonski poziv nepoznate muške osobe koja je zatražila razgovor s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, ne navodeći osobne podatke o sebi i razlog poziva. Obzirom da je izrekao prijetnje da bi mogao ugroziti život i sigurnost građana, obaviještena je policija koja je dalje postupala prema svojim nadležnostima.

U međuvremenu, nakon što smo saznali identitet osobe koja je uputila poziv Uredu, provjerili smo dokumentaciju u Uredu koja bi mogla biti vezana uz taj slučaj, te Vas u tom smislu izvješćujemo kako su nam se pismom od 16. kolovoza 2017. obratili supružnici Kruna i Dragan Dolenec moleći pomoć vezanu uz nastavak liječenja svoje teško bolesne kćeri Vanese u inozemstvu.

Vodeći računa o ozbiljnosti zdravstvenog stanja malene Vanese, te uvažavajući iskazanu molbu supružnika Dolenec za pomoć Predsjednice Republike u nastavku njezina liječenja, Ured je promptno uputio dopis Ministarstvu zdravstva i HZZO-u moleći odgovarajuća postupanja nadležnih službi u okviru propisa na temelju kojih se odobrava liječenje u inozemstvu.

Dana 29. kolovoza 2017. Direkcija HZZO-a uputila je gospođi Kruni Dolenec, majci malodobne Vanese, dopis kojim je izvješćuje o postupku koji je potrebno provesti u svrhu odobravanja liječenju u inozemstvu, te je o istom izviješten i Ured Predsjednice. Ističemo da Ured Predsjednice ne može utjecati na specijalističko mišljenje liječnika, a koje je bilo potrebno da se odobri nastavak liječenja u inozemstvu. U međuvremenu nismo dobili nikakvih novih upita o liječenju male Vanese sve do poziva g. Dolenca ovoga ponedjeljka.

Zabrinuta za zdravstveno stanje male Vanese, Predsjednica Republike Hrvatske prati odluke liječničkog konzilija, te donošenje potrebnih mjera za nastavak liječenja. Također, informirala se i o zdravstvenom stanju njezina oca.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

ZPH: Pupovčeve izjave dio šire politike prema istoku Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) ocijenila je u srijedu kako su izjave Milorada Pupovca i zahtjev Vladi da se Srpskom narodnom vijeću (SNV) i Zajedničkom vijeću općina (ZVO) odobri manjinska samouprava dijelovi “šire politike i širega plana prema istoku Hrvatske”, te je zatražila da se odgovarajućim zakonskim rješenjima i mjerama otkloni svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa.

Predsjednik ZPH-a Josip Kompanović rekao je na konferenciji za novinare da se SNV poziva na Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema iz 1995. godine, te Vladino pismo namjere o dovršetku procesa mirne reintegracije iz 1997. godine.

Upozorio je da Erdutski sporazum govori o prijelaznim rješenjima za završetak procesa mirne regintegracije Podunavlja i određuje će ta prijelazna rješenja trajati godinu dana, s mogućnošću produljenja za još godinu dana.

Radi se o potpuno konzumiranom pravnom aktu pa ZPH od Vlade traži da otvoreno kaže kako Erdutski sporazum više ne postoji i da se više nitko ne može pozivati na bilo kakva prava iz toga sporazuma, poručio je Kompanović.

Što se tiče Vladina pisma namjere o dovršetku mirne reintegracije iz siječnja 1997. godine, predsjednik ZPH ističe kako su sva prava, koja proistječu iz toga pisma, ugrađena u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pa stoga i to pismo smatra bespredmetnim.

Kompanović smatra da se zahtjevi za manjinskom samoupravom odnose na hrvatsko Podunavlje, odnosno područja uz granicu sa Srbijom, na kojima su demografski pokazatelji katastrofalni, posebice zbog velikog iseljavanja Hrvata.

“Na graničnom području sa Srbijom mi ostajemo bez Hrvata, a sada se traži politička i svaka druga autonomija Srba na tome prostoru”, rekao je Kompanović ocijenivši kako je to pitanje nacionalne sigurnosti.

ZPH traži donošenje zakona o ratom stradalim područjima da se ta područja ojačaju naseljavanjem mladih ljudi, kako bi se jednom zauvijek otklonila svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa, rekao je Kompanović.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati