Pratite nas

BiH

Akademik Davorin Rudolf: Zapad, koji je 
najutjecajniji u BiH, 
ne zna što bi s njom

Objavljeno

na

Akademik Davorin Rudolf hrvatski je znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesor međunarodoga prava na Visokoj školi za diplomaciju i međunarodne odnose Dag Hammarskjold u Zagrebu i gostujući profesor na doktorskome studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

U razdoblju 1990. – 1992. bio je član triju hrvatskih vlada, a sredinom 1991. ministar vanjskih poslova RH. Novinarka Večernjeg lista s akademikom je razgovarala u povodu ovotjednog znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Europski ustav za BiH” na kojem će imati posebno važno izlaganje.

Što vas je ponukalo da na skupu u Neumu započnete svoje izlaganje novim svjetskim poretkom?

U svijetu su se dogodile važne promjene. SAD nije više jedina supersila u svijetu, sada su u toj skupini Rusija i Kina. Uz te tri države, Francusku i Veliku Britaniju, u klub svjetskih velesila stižu novi igrači, Indija, Pakistan, Indonezija, Brazil, Njemačka i Japan. Iz Afrike Alžir ili Egipat.

Nestaje, dakle, stari svjetski poredak i utvrđuje se novi, svjetski poredak 21. stoljeća. Mijenja se sustav međunarodnih pravila, propisa, nepisanih običaja i političkih dogovora o djelovanju, ponašanju, ali i o ograničenjima u ponašanju država, državnih vojnih saveza i ostalih subjekata međunarodnih odnosa.

Stvara se, izrijekom ili šutke, novi zajednički “kućni red” u svijetu koji se mora poštivati radi postizanja, prije svega, vrhunskoga cilja: očuvanja međunarodnoga mira i sigurnosti u svijetu.

Za nas je važno kakvi se učinci novoga svjetskog poretka mogu očekivati u jugoistočnoj Europi jer smo dio toga područja?

U ovome dijelu Europe povijesno važna zbivanja spajanja postojećih država ili nestanka i nastanka novih nisu završena. A prilike su složene jer se baš tu sučeljavaju različiti interesi Rusije, SAD-a, Njemačke, Italije, Turske, Irana i Saudijske Arabije, Europske unije, Sjevernoatlantskog vojnog saveza i triju monoteističkih religija, katolicizma, pravoslavlja i islama.

Analitičari, stoga, predviđaju u ovome dijelu Europe razdoblja nestabilnosti, prijepora, prijetnji i kriza zbog jakih identitetskih razlika između naroda, povijesnih reminiscencija vezanih uz raspad Jugoslavije, spornih državnih granica i, dakako, utjecaja stranih političkih, ideoloških i vjerskih središta moći koje sam spomenuo. S tim “mini-fenomenima” ugrožavanja mira i međunarodne sigurnosti valja računati.

Međutim, najvažnije je da nigdje ne izbiju oružani sukobi i rat. Rat bi bio opći poraz svih nas, užasna tragedija, blamaža, sramota.

Predviđate i promjenu konfiguracije država baš na ovome prostoru?

Valja očekivati, među ostalim, skoru promjenu konfiguracije država u prostoru između Bugarske i Grčke s jedne strane i Hrvatske s druge. Kada se država Kosovo stabilizira, ujedinit će se u unitarnu ili saveznu državu s Albanijom i tako destabilizirati sigurnost u cijeloj regiji.

Sjeverna Makedonija suočit će se sa spasonosnim usvajanjem modela federacije ili konfederacije Makedonaca i makedonskih Albanaca, pod kišobranom NATO-a, a mogu se otvoriti i albansko–grčki prijepori vezani uz podjelu Epira obavljenu nakon Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata.

U Grčkoj je 4,4 posto stanovnika albanske nacionalnosti. Mogu se očekivati i razmirice u srpskome i crnogorskome dijelu Sandžaka, više od polovine stanovništva u tome području čine Bošnjaci i muslimani, a ostali su Srbi i Crnogorci. Gospodarski najnaprednija srpska pokrajina Vojvodina zahtijevat će gospodarsku autonomiju unutar Srbije ili status koji je imala u vrijeme Jugoslavije.

Mogu izbiti i prijepori s Mađarskom (u pokrajini živi 14,3 posto Mađara). Srbija, uplašena mogućim vraćanjem na teritorij nekadašnjeg pašaluka, nastojat će ostvariti mit o državi u kojoj su na okupu svi Srbi.

Zbog gubitka Kosova ponavljat će svoje težnje o pripajanju tobožnjega “drugog oka u glavi” Crne Gore, posebice radi izlaska na more, istočnih područja Hrvatske i većeg dijela BiH. Bilo bi, stoga, uputno da se sve dvojbe oko srbijanskih imperijalnih težnji definitivno raščiste prije njezina učlanjenja u Europsku uniju.

Bosna i Hercegovina nije grunt jednog njenog naroda

Kakve se prognoze vezuju uz BiH?

Posebne probleme Europi stvara, a i stvarat će, BiH suočena s dvojbom: (a) razdruživanje konstitutivnih naroda Bošnjaka, bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba te nestanak države kakvu danas poznajemo ili (b) očuvanje državne i teritorijalne cjelovitosti s jakom autonomijom triju ravnopravnih spomenutih naroda.

Ako se unutar BiH ili na međunarodnoj konferenciji ne postigne konsenzus o ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba, ostvarit će se zamisao o odcjepljenju Republike Srpske – proglašenju neovisnosti, potom spajanju sa Srbijom – i o stvaranju zemljopisno prirodne konfederacije dijela BiH s Hrvatskom.

Bošnjaci u BiH bit će u stalnoj dvojbi: cjelovita europska BiH ili minijaturna, krhka, izolirana islamska država u tijesnim odnosima s islamskim svijetom, primjerice Turskom i Iranom, Ovo su, dakako, samo projekcije. Ali dovoljne za razmišljanje.

Je li BiH još uvijek izvan fokusa velikih svjetskih sila i što mislite hoće li međunarodna zajednica poduzeti snažnije korake u redefiniranju odnosa u toj državi?

Nisam optimist. EU je spor, lijen i birokratiziran. Općoj konfuziji u BiH pridonosili su i pridonose brojni predstavnici međunarodne zajednice. Primjerice, visoki predstavnici EU-a. Oni su, općenito govoreći, unakazili Dayton.

Ukratko: Zapad, koji je najutjecajniji u BiH, ne zna što bi s BiH. Dok se Europljani premišljaju što će, na bošnjačke lidere istodobno snažan utjecaj imaju islamske zemlje. Ako pomno zađete u srž političkog programa vrha Stranke demokratske akcije, svrha njihova djelovanja nije europeizacija BiH, već islamizacija.

U nekim vašim izjavama oštro ste kritizirali stajališta bošnjačkih lidera o građanskoj državi BiH!?

Građanska država i načelo “jedan građanin – jedan glas” nesumnjivo su demokratske stečevine, ali u jednonacionalnoj državi! Zašto bošnjački lideri ne čuju poruke povijesti: tijekom posljednjih stotinu godina nije se uspjelo održati stabilne višenacionalne države gotovo nigdje u svijetu.

Tri federacije, Sovjetski Savez, Jugoslavija i Čehoslovačka, raspale su se, Španjolska muku muči s Katalonijom, pa i Baskijom, a temeljni problem posvuda je više-manje isti: nije se uspijevalo i ne uspijeva se suzbiti dominacija, hegemonizam najbrojnije nacije u multinacionalnoj državnoj zajednici. Ta dominacija, taj hegemonizam, prirodni je učinak načela “jedan građanin – jedan glas” u višenacionalnoj državi.

Koji bi, po vama, bio najpovoljniji model za državu BiH?

BiH je krajnje osjetljivo područje. Podsjetit ću na geostrateški položaj države, sjecište interesa velikih i srednjih sila i alijansi. BiH je, uz se to, sidro uz koje su vezane dvije države, Hrvatska i Srbija.

Stoga je, u ovome povijesnom trenutku, po mojem mišljenju, najpovoljniji model za tu državu, njezinu teritorijalnu cjelovitost, suverenost, neovisnost, održivost i stabilnost: istinsko poštivanje ravnopravnosti i jednakosti triju konstitutivnih naroda u pravima i obvezama, a jednako tako i jednakosti i ravnopravnosti svih ostalih građana u složenoj državi, neovisno o nacionalnosti, spolu, vjeroispovijesti i svjetonazoru.

Hrvatska podržava ustroj BiH na temeljima triju konstitutivnih jednakopravnih naroda Konačnu odluku o modelu suvremene demokratske države BiH, njezinu ustroju, pravnim i političkim temeljima, morali bi donijeti narodi u BiH. Budući da je takav konsenzus u ovome povijesnom trenutku nemoguć, valjalo bi sazvati međunarodnu konferenciju EU-a, BiH, Hrvatske i Srbije na kojoj bi se potpisao svečani konstitutivni akt o složenoj modernoj državi.

Tko bi u BiH mogao najučinkovitije potaknuti jedan takav proces?

Za postizanje i održanje civilizacijskog i demokratskog standarda odnosa među narodima u BiH najodgovorniji je najbrojniji narod u državi – Bošnjaci. A unutar te nacije njezina intelektualna i politička elita.

Budući da ste i sami profesor međunarodnoga prava, možete li reći je li Daytonski sporazum predstavljao prihvatljivo rješenje za sve?

U ono užasno ratno vrijeme – da. Oblik složene države i odnosi između naroda, koji su prvotno, izvorno bili normirani u Daytonu, nisu bili idealno rješenje. Ali su ti dijelovi sporazuma najmanje bili prohrvatski, probošnjački i prosrpski. Istodobno i najmanje antihrvatski, antibošnjački i antisrpski. Svi su bili jednako nezadovoljni.

Kako vidite ostvarivanje ustavne obveze Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine?

U članku 10. hrvatskoga Ustava zajamčena je dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama “osobita skrb i zaštita” Hrvatske. Ta ustavna odredba obvezuje sve hrvatske institucije, posebice državne, i sve građane. U Hrvatskoj, međutim, tu odredbu svaka politička stranka i partija na vlasti shvaća tako kao da je skrb i zaštita Hrvata u BiH povjerena samo njoj, pa se tako i ponašaju naši čelnici. To je pogrešna interpretacija Ustava i takvo ponašanje se mora promijeniti.

Može li Hrvatska u budućnosti upravo lobiranjem za izmjene Ustava i Izbornog zakona utjecati na poboljšanje položaja Hrvata u BiH?

Hrvatska se Vlada i sad zalaže za te ciljeve, u Sarajevu i u Bruxellesu posebice. Besmisao je da je bh. Ustav prihvaćen u Daytonu, a da su nakaradnom Izbornom zakonu kumovali visoki predstavnici EU-a u Sarajevu.

Je li odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” pokazala da su odluke Ureda OHR-a bile nepovoljne za položaj Hrvata u BiH i je li vrijeme da OHR poduzme korake u ispravljanju vlastitih pogrešaka ponovnim korištenjem bonnskih ovlasti?

Meni je neobjašnjivo da se u BiH odluka Ustavnog suda ignorira. U Hrvatskoj političari često kažu da je iznad Hrvatskoga sabora samo Bog! E, ta uzrečica nije točna. Iznad Hrvatskoga sabora je Ustavni sud Hrvatske! U svim demokratskim i civiliziranim zemljama kad se spomene Ustavni sud svi ustaju i stoje mirno. Nepoštivanje toga Suda kazuje da je država nedovršena.

Kad ste objašnjavali vaše prognoze o razvoju budućih odnosa u jugoistočnoj Europi, niste spomenuli Hrvatsku?

Glavna briga Hrvatske bit će trajno očuvanje identiteta hrvatskoga naroda i postupno asimiliranje pripadnika nacionalnih manjina pomirbom svih Hrvata te Hrvata i hrvatskih Srba. Svrha pomirbe jest: prihvaćanje zajedničkog naziva politički Hrvati za sve građane Republike Hrvatske ne zalazeći u nacionalne korijene.

Prema francuskom, američkom ili talijanskom modelu. Ostvarivanje luđačkih zamisli nekih inozemnih političara ili krugova o zahvaćanju dijelova hrvatskog teritorija, u Srbiji i Italiji, na umu je svih hrvatskih vlada. Sitni mangupi nas ne zabrinjavaju. Povijest nam je ostavila pouke.

Može li se pristupanjem EU-a doći do stabilizacije odnosa u BiH?

Siguran sam da će pristupanje BiH Europskoj uniji, iako nedopustivo sporo i nepotrebno komplicirano, pridonijeti stabiliziranju i napretku BiH. Mislim da bi bilo dobro započeti razgovore i o što skorijem članstvu BiH u NATO-u, iako članstvo u NATO-u nije uvjet za učlanjenje u EU.

Što biste poručili Hvatima u BiH?

Obveza Hrvata u BiH, dužnost, ustavna, patriotska, kakav god pridjev uporabili je: sudjelovati u donošenju odluka važnih za BiH. Ovo je vaša država. Ključne odluke se za BiH ne mogu donositi ni u Zagrebu, ni u Beogradu, pa ni u jednoj stranoj metropoli, ma koliko bila središte moći.

Moram, međutim, kazati i ovo: s obzirom na prilike koje su stvorene, u ovome povijesnome trenutku, najvažnije odluke o statusu Hrvata u BiH mogu se ostvarivati samo zajednički, u tijesnoj suradnji Hrvata u BiH s hrvatskim državnim institucijama, uz snažnu, hrabru i pedantno smišljenu podršku službene Hrvatske.

Razgovarala: Maja Ereš / Večernji list

 

Davor Domazet Lošo: Bosna i Hercegovina je hrvatska djedovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ilegalni migrant u Sarajevu pokušao se ‘prošvercati’ na zrakoplov za Beč

Objavljeno

na

Objavio

U sarajevskoj zračnoj luci u četvrtak se dogodio incident u kojemu je, kako javljaju lokalni mediji, jedan ilegalni migrant pokušao ući u zrakoplov na liniji za Beč pa je u toj nakani uspio zaobići sve sigurnosne provjere i dospio do uzletišta, a tek su ga tu svladali i uhitili pripadnici Granične policije BiH.

Iz uprave zračne luke u Sarajevu potvrdili su samo kako je došlo do incidenta te kako je u tijeku istraga nakon koje će biti objavljeno više detalja.

“Na terenu su tužitelj i pripadnici Granične policije. Cijeli se slučaj istražuje”, kazala je glasnogovornica zračne luke Sanja Bagarić Arnaut.

Televizija N1 objavila je kako je jutarnji let za Beč kasnio dva sata. To se dogodilo nakon što su se kod zrakoplova odjednom zatekle nepoznate osobe. Reagirali su policajci i pripadnici osiguranja zračne luke, no svi su putnici nakon toga morali izaći iz zrakoplova da bi se proveo dodatni protudiverzijski pregled.

Neki su putnici nakon toga odustali od leta bojeći se za svoju sigurnost.

Portal Klix je, pozivajući se na neimenovane izvore, objavio kako je incident zapravo prouzročio migrant koji je u nakani da se ukrca u zrakoplov preskočio zaštitnu ogradu i potom preko piste došetao do zrakoplova.

Dodatnu je zabunu prouzročio jer je navodno nosio odoru djelatnika zaposlenih na poslovima prihvata i otpreme zrakoplova pa je tek u zadnji trenutak opaženo kako je riječ o “ilegalcu” koji se pokušavao pošvercati na let za Beč.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bolnica u Novoj Biloj je simbol Hrvata, ne samo središnje Bosne, nego svih Hrvata diljem svijeta

Objavljeno

na

Objavio

U središnjoj Bosni otvoren novi dio bolnice koju je sufinancirala Hrvatska

Novoizgrađeni dio bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u mjestu Novoj Biloj kod Viteza, koju je sufinancirala i hrvatska vlada, u srijedu su zajedno otvorili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora u BiH Dragan Čović, ravnatelj te bolnice Velimir Valjan i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Izgradnjom novoga dijela dobivaju se prošireni kapaciteti koji će omogućiti nove usluge građanima u bolnici koja je nastala u jeku najtežeg rata u središnjoj Bosni.

“Ovo je strateški interes hrvatskog naroda na najvišoj razini u BiH, odnosno Republike Hrvatske kad je u pitanju odnos prema BiH. Ja sam duboko uvjeren da je danas mnogo lakše nego što je bilo prije“, rekao je predsjednik HNS-a Čović zahvalivši hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na potpori u izgradnji novoga dijela bolnice.

„Zajedno gradimo život u svakom dijelu gdje žive Hrvati, jer ovo je naša domovina Bosna i Hercegovina, posebno ovdje u našoj središnjoj Bosni“, dodao je Čović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, koji je bio i izaslanik premijera Plenkovića, istaknuo je kako je izgradnja bolnice vrlo važan segment opstanka i opstojnosti Hrvata u ovome dijelu Bosne i Hercegovine. Najavio je nastavak potpore Hrvatima u BiH.

Nakon svečanog otvaranja predstavljena je i monografija bolnice u Novoj Biloj autora Zvonimira Čilića.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari