Pratite nas

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatska zajednica formirala Zakladu ‘Spomen dom bana Jelačića’ u Petrovaradinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji formirala je Zakladu „Spomen dom bana Josipa Jelačića“ u Petrovaradinu, a za prvog upravitelja imenovan je vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Goran Kaurić, objavili su u četvrtak vojvođanski mediji.

Zadaća Zaklade, čije će sjedište biti u rodnoj kući hrvatskog velikana, bit će očuvanje i prezentiranje tradicijske i suvremene kulture Hrvata Petrovaradina i Novoga Sada, kao i zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa hrvatske nacionalne manjine kroz afirmiranje lika i djela bana Josipa Jelačića.

„Ova zaklada i kuća imaju veliku obvezu da sačuvaju povijest Hrvata s ovih prostora, kao i cijele zajednice. Također, oni će biti njihovo važno mjesto susreta, ali i turistička destinacija, napose gostiju iz Hrvatske“, izjavio je po imenovanju na sjednici Upravnog odbora Zaklade Goran Kaurić.

Po njegovim riječima, među prvim zadaćama će biti unutarnja adaptacija zgrade, koja je, unatoč dobrom vanjskom izgledu, iznutra u lošem stanju i nefunkcionalna. Cilj je „da ona bude pravi reprezent hrvatske zajednice, naše kulture, tradicije i povijesti“, naveo je Kaurić.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je rekla da je Petrovaradin za hrvatsku zajednicu izuzetno važan, „ne samo radi čuvanja povijesti na našega bana, njegov lik i djelo, već i kao novo jezgro koje će biti stjecište i okupljalište ponajprije mjesnih Hrvata“.

Hrvatska zajednica odnedavno je u posjedu dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, pokraj Novoga Sada.

Njezino vodstvo godinama je tražilo da im se objekt dodjeli kako bi je pretvorili u spomen kuću i sjedište hrvatske manjinske zajednice.

Do pomaka je došlo poslije posjeta Aleksandra Vučića Zagrebu u veljači 2018., kada je tijekom razgovora o položaju hrvatske manjine u Srbiji dogovoreno rješavanje statusa toga objekta.

Na povijesno značenje objekta u Petrovaradinu, izgrađenog 1745., ukazuje spomen-ploča obnovljena u listopadu 2001. u povodu obilježavanja 200-te obljetnice rođenja najpoznatijeg hrvatskog bana.

Petrovaradin je drevni, vojni grad koji je bio važna točka otpora Austrougarske od prodora turske vojske u 17. stoljeću, kada se ovdje naseljavaju Hrvati.

Početkom 19. stoljeća Hrvati su činili više od devedeset posto ukupnog stanovništva, no danas čine tek nepunu desetinu cjelokupnoga gradića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Dejan Kovač iz New Yorka: Vidim da se u Hrvatskoj svašta lupeta o situaciji u SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Dejan Kovač, koji se okušao u utrci za predsjednika Hrvatske, danas je na Facebooku objavio fotografije iz New Yorka, uz sljedeći tekst:

– Vidim po medijima da se svašta lupeta o situaciji o SAD-u i to većinom ljudi koji nisu otišli dalje od Bregane, a kamoli da su živjeli u SAD-u. Stručnjak o demokraciji u SAD-u se smatra svatko tko ode na tjedan dana na izlet i snimi par fotki tj. niti su percipirali kulturu življenja, a da ne pričam da znaju išta o političkom ili ekonomskom sustavu SAD-a, te još manje o njihovom duhu.

Vrlo neprofesionalan pristup i od strane medija i od strane kvazi stručnjaka. Ne znam koja je agenda… da mislimo da je nama bolje jer je drugima lošije?

Zapamtite, Hrvatska i nijedna EU zemlja neće nikad imati razinu duha slobode i poimanja demokracije u građanskom društvu kao SAD, jer su građene na ostavštinama propalih monarhija i socijalizma. SAD je građen na osnovnoj ideji, a to je da ‘All men are created equal’ i u tom duhu su svi od najranije dobi odgajani.

Taj duh sam i osjetio čim sam došao. Nikog nije bilo briga jesam li crn, bijeli ili žuti, niti jesam li Hrvat, Austrijanac ili Marsovac, a još manje tko su mi otac, djed i pradjed. Ono što je bilo bitno je: tko sam ja, kakva sam osoba i kako doprinosim kolektivu u kojem koegzistiram tj. moja razina produktivnosti. Ne sude knjigu prema koricama. Ako želiš biti debel ili mršav, nitko si neće uzeti ‘slobodu’ kao u Hrvatskoj da komentira tvoj izgled ili odjevne predmete. Svi shvaćaju da moja osobna sloboda je da nosim ružičastu haljinu, a isto tako tvoja osobna sloboda želiš li biti viđen/a s muškarcem u ružičastoj haljini.

Tu dolazimo na temu prosvjeda. Osuđujem maksimalno čin i vjerujte da će te osobe biti adekvatno kažnjene, jer pravosudni sustav funkcionira. Nešto što se ne može reći za Hrvatsku. Isto tako, osuđujem proteste koji izlaze iz mirnih okvira. Ne možeš se boriti za ljudska prava s oduzimanjem ljudskih prava i sloboda drugih građana. Neki nažalost, kao i svugdje u svijetu, koriste prosvjede za svoje osobne materijalne koristi i političke agende.

Da se razumijemo, puno gore situacije se događaju u puno većem obujmu svugdje u svijetu. Ono što je bitno u ovom slučaju. U demokraciji uz trodiobu vlasti, postoji i 4. mehanizam funkcioniranja demokracije, a to je građansko društvo. Iako žive u kapitalističkom društvu koje je dominatno usmjereno na stvaranje privatnih dobara, oni itekako shvaćaju koncept javnih dobara poput policije jer ih plaćaju iz svojeg džepa. Isto tako shvaćaju, ako javna dobra ne funkcioniraju u sustavu trodiobe vlasti, da redovno pokreću 4. element, jer ako ne reagiraš zbog drugih kad-tad će neefikasnost javnih dobara pokucati na tvoj kućni prag.

Nešto što mi u Hrvatskoj mi već 30 godina ne shvaćamo. Okretali smo leđa jednim drugima, bilo da je osoba umrla jer Hitna nije na vrijeme došla ili da je neka obitelj izletila na ulicu zbog ovrhe koja se nije trebala dogoditi. Nikada nismo aktivirali 4. element demokracije, osim kada su prosvjedi bili pod instrukcijama lijevih ili desnih udruga. Ali to nema veze sa slobodom, to ima samo veze sa političkim para djelovanjem i podobnošću.

Ne očekujem od vas da imate altruizam prema drugima, to ima mali postotak ljudi u svijetu, već osuđujem da smo u svojoj egocentričnosti bili ujedno i kratkovidni. Da nismo reagirali ni kada smo rasprodavali Hrvatsku, niti kada su bila narušena naša osnovna građanska prava. Izgleda da nam je svima dobro u Hrvatskoj?

Amerika neće nakon ovoga postati kao Bronx, nego još jača demokracija. Kad se stvari smire, organi reda će itekako misliti na svoja buduća postupanja, jer u protivnom znaju što će se dogoditi. I dalje će Amerika biti ‘the greatest country in the world’, a mi se nemojmo zavaravati jer tonemo na začelje EU-a.

I dok svakom godinom mi postajemo sve više podobni, a sve manje slobodni, drugi se bore za svoje slobode i svoja prava. A vi dragi moji Hrvati se bolje usmjerite na sebe i zapitajte, dok sjedite po kavama i komentirate postupke drugih, gdje nam je nestala kičma, a samim time i cijela država?

Trump zatražio od guvernera da se snažnije obračunaju s nasilnim prosvjednicima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari