Pratite nas

Ako Mesić ne vjeruje Dnevno.hr, vjeruje li Jukki Rappeu?

Objavljeno

na

Razgovarali smo s Jukkom Rappeom, finskim javnim tužiteljem koji je podigao optužnice protiv trojice managera Patrie zbog davanja mita Mesiću, Greguriću i Jerkoviću. Pitali smo ga kako komentira izjave Stjepana Mesića da su optužbe protiv njega izmišljotina i bezobrazluk.

 

mesic patria

“Vi novinari ste ti koji izmišljaju optužbe! Gdje to piše da sam ja optužen?”, pitao je Stipe Mesić kad smo ga pred nekoliko dana nazvali i zamolili da prokomentira finsku optužnicu protiv menadžera Patrie optuženih za podmićivanje stranih dužnosnika, u kojoj se na više mjesta spominje njegovo ime među onima koji su primili mito. Tada je rekao i da nama iz “dnevnog” ništa ne vjeruje.

Dodao je i da je to “politički bezobrazluk” i da će od Finaca tražiti ispriku. Kasnije su ga kontaktirali i drugi mediji, i ponovio im je manje više isto što je rekao i nama, ali i dodatno zaoštrio retoriku: rekao je da će od finskog veleposlanstva u Zagrebu tražiti originalne dokumente koji ga optužuju, te rekao da je to “državni banditizam”.

Uštedjeli smo mu trud, naime nazvali smo finskog državnog odvjetnika Jukku Rappea, koji vodi taj slučaj. Za razliku od Mesića, bio je iznimno ljubazan, te nam ustupio dokumente. Pa ako je Mesiću problem ići do veleposlanstva, možemo mu faksimile poslati na mail. Na finskom su, ali kako ured bivšeg predsjednika raspolaže pristojnim budžetom neće mu biti problem platiti prijevod. Njegovo ime se spominje na više mjesta u točkama 13, 14 i 16 optužnice, što možete vidjeti u priloženim dokumentima. A i bili smo slobodni pitati Jukku Rappea što kaže na optužbe Stipe Mesića da svi koji ga optužuju za primanje mita – lažu. Razgovor je vođen na engleskom.

Gospodine Rappe, kako komentirate izjave bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da očekuje od vas ispriku, i da su optužbe protiv njega politički banditizam?

Činjenica je da gospodin Mesić nije optužen u Finskoj. Optuženi su samo finski građani, što on nije. Optužnica se bavi samo djelima Finaca. Podizanje optužnice protiv njega je stvar hrvatskih vlasti, ne naša.

Ali u optužnici se na više mjesta spominje njegovo ime, a Mesić traži ispriku zbog toga.

Istina je da se spominje. Vidite, mi sudimo za korupciju onima koji su davali mito. Ako je netko davao mito, jasno da ga je netko s druge strane primio. Mi vjerujemo da je dio tog novca obećan Stipi Mesiću, da je on primatelj mita, ali, ponavljam, on nije optužen u Finskoj. Optužnicu protiv njega treba podnijeti hrvatska strana. Mi smo im proslijedili saznanja i dokumente.

Mesić je rekao da želi vidjeti tu optužnicu u kojoj ga se spominje, i da će je zatražiti službenim putem?

To nije problem, optužnica je javna, osim nekih manjih tajnih dijelova, no u tim dijelovima nema ništa o Mesiću. Možemo vam poslati optužnicu, ako želite, ali na finskom.

Surađujete li s hrvatskom stranom na tom slučaju?

Imali smo suradnju s USKOK-om, to je vaša antikorupcijska jedinica. Hrvatski članovi u međunarodnom timu istražitelja su tražili neke dokumente, ali ne znamo kakve su zaključke donijeli i dokle su stigli s istragom. Da su napravili neke istražne radnje znamo, jer imamo neke izjave od hrvatskih ljudi, i dokumentaciju od hrvatske strane. Finski dio istrage je zaključen prije godinu dana i optužbe su potvrđene u lipnju 2013. Finsko suđenje je već započelo. No, mi nemamo informacija o tome dokle je stigla istraga u Hrvatskoj.

Zahvalili smo gospodinu Rappeu, i za svega par minuta dobili kompletnu optužnicu na mail. Prilična razlika od situacije u Hrvatskoj, gdje vam nadležna tijela, iako su po zakonu dužna odgovoriti na upite novinara, najčešće službeno odgovaraju unutar zakonskog roka od 15 dana, kad predmet obično više nikog ne zanima – ako uopće ikad odgovore…

U svakom slučaju, gospodinu Mesiću poručujemo, ako već ne vjeruje nama da ga se spominje u finskoj optužnici, možda vjeruje dokumentima finskog državnog odvjetništva. Ako su bili ljubazni da ih pošalju nama, sasvim sigurno da će ih rado ustupiti i kabinetu gospodina Mesića, a sasvim sigurno i gospodina Cvitana, pokaže li ikad interes za njih…

U njoj se navodi da je, suprotno onom što Mesić tvrdi, upravo on uz direktora Đure Đakovića Bartola Jerkovića bio ključni čovjek, dok je Gregurićeva uloga sporedna. Podsjetimo, Finska, Austrija i Hrvatska potpisale su 2010. godine ugovor o međunarodnom istražnom timu, prema kojem je državno odvjetništvo svake zemlje dužno procesuirati svoje građane za koje je zajednička istraga utvrdila da su sudjelovali u kriminalnim aktivnostima slučaja Patria.  MarcelHoljevac/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja [1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude. [3]

Hrvatska

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

pripremio: Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Izvori

1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23.9.2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, “Vijenac” br. 456, rujan 2011.


U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari