Pratite nas

Analiza

Ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini, upitan je opstanak i Hrvata u Republici Hrvatskoj

Objavljeno

na

KOLINDA GRABARA KITAROVIĆ: “BESKOMPROMISNO ĆU SE BORITI ZA RAVNOPRAVNOST I INTERESE HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI”!

obljetnicapNovo izabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović bila je nazočna na obilježavanju 23. obljetnice međunarodnog priznaja Republike Hrvatske, koje je održano, u utorak navečer 13. siječnja, u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu. Obilježavanje obljetnice organizirao je Hrvatski diplomatski klub, u kojem se pretežno nalaze bivši veleposlanici i generalni konzuli Republike Hrvatske. Ove godine gost predavač bio je uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. PredsjednicuKolindu Grabar Kitarović, koja je aktivno sudjelovala u stvaranju hrvatske diplomacije od 1992. godine i dosegla najvišu razinu u diplomaciji – veleposlanice i ministrice vanjskih poslova, u prepunoj dvorani s velikim su oduševljenjem i ponosom pozdravile njezine bivše kolegice i kolege diplomati.

Uzoriti kardinal Vinko Puljić održao je vrlo zanimljivo i informativno predavanje o odnosima Svete Stolice prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini od 1992. do 2015. godine. Kardinal je opisao strahote kroz koje su Hrvati u Bosni i Hercegovini prošli tijekom zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Iznio je i neke podatke o posebno opasnim osobnim doživljajima.

Ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini, upitan je opstanak i Hrvata u Republici Hrvatskoj

Papa15Kardinal je govorio i o želji pokojnog Pape Ivana Pavla II da već 1994. godine posjeti Bosnu i Hercegovinu. No, to se nije ostvarilo zbog toga što mu tadašnje vlasti u BiH nisu garantirale sigurnost života. Kako je istaknuo kardinal Puljić, Sveti Otac bio je posebno ljut zbog toga. Ipak Papa Ivan Pavao II uspio je posjetiti Bosnu i Hercegovinu tijekom 1997. godine. Kardinal Puljić je istaknuo da je u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Sveti Otac dao više od dvjesto javnih izjava u kojima je tražio da se zaustavi rat u Bosni i Hercegovini. Kardinal Puljić je nazočnima, među kojima su bili i bivši hrvatski veleposlanici pri Svetoj Stolici, otkrio kako je on osobno bio jako iznenađen i začuđen s velikim znanjem, i o najmanjim detaljima, koje je Papa Ivan Pavao II imao o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kardinal je također istaknuo kako mu je Papa Ivan Pavao II, koji ga je imenovao nadbiskupom i kardinalom, uvijek davao veliku potporu te da su sve Pape i Sveta Stolica uvijek nastojale šititi interes Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini.

O sudbini Bosne i Hercegovine stoljećima odlučivale su i odlučuje velike sile

Na moj upit nakon njegovog predavanja, kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine, kardinal je Puljić odgovorio kako su budućnost Bosne i Hercegovine krojile i o njoj u zadnjih petsto godina isključivo odlučivale velike zemlje i svjetske sile, da one to čine i danas, te da će tako ostati i u budućnosti. Međutim, kardinal Puljić pozvao je sve hrvatske vlasti, bez obzira na stranačke predznake, da prvenstveno vode računa o hrvatskom narodu i njegovom opstanku u Bosni i Hercegovini. Zaključno kardinal je Puljić naročito naglasio da “ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini, jako je upitno hoće li biti i Hrvata u Republici Hrvatskoj i hoće li Hrvatska opstati kao država”. Kardinal je dodao, kako je vrlo važno da Hrvatska bude stabilna država, jer se ta stabilnost jako odražava i na stabilnost Bosne i Hercegovine.

Dosadašnja politika prema Bosni i Hercegovini bila je “deklarativna i protokolarna”

Na kraju predavanja nazočnima se vrlo kratko obratila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica je rekla kako je dosadašnja hrvatska službena politika prema Bosni i Hercegovini bila isključivo “deklarativna, protokolarna i prilika za slikanje”. “Ja ću to promijeniti. Moja će politika prema BiH biti konkretna i sadržajna. Beskompromisno ću se boriti da Hrvati u Bosni i Hercegovini budu totalno ravnopravni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. U tzv. tihoj diplomaciji, kad se razgovara sasvim otvoreno, spremna sam se i posvaditi s mojim međunardodnim sugovornicima kada je riječ o interesima i pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini”. Ta izjava nove hrvatske Predsjednice izazvala je dugačak i gromoglasan pljesak nazočnih.

Kolinda Grabar Kitarović također se zahvalila predsjedniku Hrvatskog diplomatskog kluba Sergeju Morsanu i svim članovima kluba na njihovom radu. Napomenula je kako je predavanje koje je održala članovima Hrvatskog diplomatskog kluba 7. lipnja 2014. godine zapravo bio njezin povratak u politiku u Hrvatskoj i početak njezine predsjedničke kampanje, te da će obilježavanje obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske iduće godine i ubuduće biti puno svečanije nego što je to bila praksa do sada.

mr.sc. Antun Babić

član Hrvatskog diplomatskog kluba

Kamenjar.com

[ad id=”40551″]

>>Grabar Kitarović: Podržati ću sve zahtjeve legitimnih predstavnika Hrvata, pa i treći entitet!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Upoznajte tenk M-84A4 Snajper – Udarnu snagu Tenkovske bojne Hrvatske vojske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vojni analitičar Jan Ivanjek proveo je jedan dan s najmoćnijom postrojbom Hrvatske vojske, Tenkovskom bojnom Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, i pritom snimio ovu ekskluzivnu terensku reportažu, kako bi se iz prve ruke upoznao s tenkovima HV-a i njihovim posadama.

Tenkovska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade udarna je snaga Hrvatske vojske.

Ranije ove godine je preustrojena te sada ima 5 tenkovskih satnija, čime joj je znatno uvećana vatrena moć, a sudjelovanje s mehaniziranom pješaštvom sada se ostvaruje formiranjem namjenski organiziranih snaga.

U ovoj ekskluzivnoj epizodi saznajte kako tenk M-84A4 djeluje na terenu, koje su zadaće posade, što je s modernizacijom, te kakvim se tenk pokazao na međunarodnim vježbama.

Posebno zahvaljujem sjajnoj snimateljskoj ekipi iz AV Media Split

Jan Ivanjek: Vojna analiza glavnog tenka Hrvatske vojske – Tenk M-84A4 Snajper

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari