Pratite nas

BiH

Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, ono što će uslijediti nakon izbora sve nas treba zabrinuti.

Objavljeno

na

Bez obzira na ishod međustranačkih pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH, opći izbori bit će održani prve nedjelje u listopadu, kako je i planirano.

Formalna odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o njihovu raspisivanju uslijedit će, sukladno zakonskim rokovima, početkom svibnja, piše Večernji list BiH.

Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, ono što će uslijediti nakon izbora sve nas treba zabrinuti.

Činjenica da više ne postoje zakonske odredbe po kojima se može uspostaviti federalni Dom naroda, a samim tim ni izvršna vlast u ovom entitetu, kao ni državni Dom naroda, rezultirat će pravnim i institucionalnim vakuumom nakon službene potvrde izbornih rezultata u studenome.

Zapravo, prve probleme zbog nepostojanja potpunog zakonskog okvira za provedbu izbornih rezultata osjetimo već sada. Iako je do izbora ostalo pola godine, kampanja uvelike traje, a ozračje u kojem se odvija vrlo je napeto. Na sceni je oštra retorika, obilježena uzajamnim optužbama i uvredama. Međunacionalni odnosi će, zbog međusobnog svaljivanja krivnje političara za blokadu, biti pogoršani, što se može odraziti i na svakodnevni život.

To je tek jedna od brojnih negativnih posljedica koje bi se u BiH mogle osjetiti pred kraj ove, a posebice tijekom iduće godine. I to ne samo političkih posljedica. One ekonomske, socijalne i međunarodne posljedice bit će jednako teške i bolne.

Tako će se europski put BiH naći u novoj blokadi jer neće biti legitimnih institucija vlasti koje mogu voditi proces pridruživanja EU. Provedba Reformske agende također dolazi u pitanje s obzirom na to da od tehničkih vlada na državnoj i federalnoj razini nije realno očekivati veće reformske zahvate. I ekonomski rast bit će usporen, a vjerojatno i zaustavljen.

To je očekivani rezultat činjenice da će se politička nestabilnost odraziti i na priljev investicija i na kreditni rejting. Pad vjerodostojnosti U bilateralnim i međunarodnim odnosima realno je dodatno srozavanje vjerodostojnosti BiH jer Parlament bez jednoga od svoja dva doma neće moći ratificirati bilo kakve ugovore i sporazume.

Bosna i Hercegovina općenito neće biti u stanju izvršavati svoje međunarodne obveze pa je moguće i izbacivanje zemlje iz nekih asocijacija na europskoj i svjetskoj razini. Jednako tako, u pitanje dolazi i usvajanje proračuna na državnoj i federalnoj razini, što, uz političku, može rezultirati i financijskom paralizom države. Naravno, ovo je tek dio crnog scenarija koji nam dolazi nakon izbora bez Izbornog zakona. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bevanda: Pelješki most poželjan je i za BiH, Zvizdić ne istupa u ime države

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio je u utorak kako je negativno reagiranje predsjedatelja tog tijela Denisa Zvizdića na potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

U izjavi koja je medijima dostavljena iz Bevandinog ureda u Sarajevu ističe se kako Zvizdić “ponovo djeluje samoinicijativno u komunikaciji s drugim državama, zadirući u resore kojima ne rukovodi i za koje nema ovlasti”.

“To može nanijeti nemjerljivu štetu Bosni i Hercegovini”, izjavio je Bevanda reagirajući na Zvizdićevu najavu kako će ponovo pisati hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i čelnicima Europske unije zbog izgradnje Peljškog mosta.

“Ukoliko će se iznositi osobna stajališta, ali i stajališta stanovnika BiH na koje se izgradnja mosta izravno odnosi, onda treba pozdraviti potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i početak radova jer će se tako jedini bosanskohercegovački grad na moru Neum rasteretiti ljetnog prometnog kaosa što će doprinijeti boljoj turističkoj ponudi”, stoji u Bevandinoj izjavi.

On je podsjetio kako Vijeće ministara BiH nije usvojilo zaključak Zastupničkog doma parlamenta BiH iz srpnja 2017. godine kojim je zatraženo da se uputi nota Hrvatskoj o obustavi svih aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Vijeće ministara BiH je pak na 108. sjednici održanoj 19. srpnja 2017.godine jednoglasno je usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske gdje stoji kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s Konvencijom UN-a o pravu mora.

Ministar Bevanda upozorava kako je više puta slao požurnice predsjedatelju Zvizdiću da se verificiraju zaključci sa sjednice Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2017. godine, no to nikada nije stavljeno na dnevni red niti je obrazloženo zašto.

Bevanda zaključuje kako se iz svega može zaključiti da se radi o predizbornim aktivnostima predsjedatelja Zvizdića i stajalištima njegove stranke a ne izvršnog tijela vlasti kojim rukovodi i koji bi trebao predstavljati stajališta vladajuće većine.

(Hina)

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

 

Komšić ‘puko’ povodom potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Karamatić: Sarajevo je crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba nekako zašiti ili premostiti

Objavljeno

na

Objavio

U gostima kod urednika i voditelja Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” na Našoj TV zanimljiv i otvoren nastup, kao i inače, vidjeli smo od Marija Karamatića, predsjednika HSS-a BiH i izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vijugav životni put koji je isprepleo školovanje u Zagrebu prekinuto ratom u kojemu je aktivno sudjelovao, slanje u mirovinu u tridesetim godinama, u konačnici ga je odvelo u političke vode, pa do Hrvatske seljačke stranke.

“Volim povijest i uvijek me je fascinirao Vladko Maček i njegov životni put, naravno, Stjepan i Antun Radić također, ali da budem iskren htio sam HSS jer ga nije bilo, nisam morao opravdavati nešto što je netko drugi radio prije mene, ne volim biti nečiji poslušnik”, opisuje Karamatić.

U zatvoru nikada nije bio radi kriminala, no dok je služio JNA često je znao završiti u tzv. “vojničkom pritvoru”, a najbizarnija situacija je bio bijeg iz karaule na granici tadašnje Jugoslavije i Rumunjske, jer je htio ići na nastup grupa Judas Priesta i Panthere što dovoljno govori o ljubavi prema rocku, metalu i sviranju gitare.

“Baš bih volio s kolegom Vjekoslavom Bevandom raspraviti jeli bolji album Metallice “Justice for All” ili “Black”, komentira tvrdnju kako i ministar Bevanda ima sklonost toj vrsti glazbe.

Mario Karamatić je inicirao u Domu naroda više prijedloga zakona, inicijativa, rasprava i zaključaka nego kompletan Dom naroda BiH, od čega je velika većina inicijativa usvojena. Po pitanju političkog opredjeljenja sebe smatra normalnih Hrvatom koji baštini tradicionalne vrijednosti.

“Iako nas smještaju u desno krilo, HSS je oduvijek bio progresivna, takoreći lijeva opcija, i to je danas. Mi jesmo uz tradicionalne vrijednosti i nacionalno svjesni, ali zalažemo se za sva ljudska prava”, tvrdi Karamatić. “Ako potražite priče o meni i Zakonu o zabrani diskriminacije naći ćete da sam bio jedini protiv njega, jer nije bio usmjeren protiv diskriminacije, već je krio promicanje određenih ideologija, dodaje.

“Bilo da čovjek sadi krumpir ili se bavi politikom, minimum pristojnosti zahtjeva da odradi dionicu koja mu se zada”, komentira neaktivnost nekih kolega političara na svim razinama.

Nevjerojatnim smatra i odnos države prema nekim granama ljudskih djelatnosti poput toga da akcize na kilogram rezanog duhana iznose 118 konvertibilnih maraka, bez PDV-a i drugih davanja. “SIPA po mom kraju traži i upada babama od 80 godina i traži koliko su struka duhana posadili, dok dileri droga hodaju oko naših škola i prodaju djeci te nude smrt”, kaže. Zato Karamatić predlaže stavljanje stvari u istu ravan i legalizaciju narkotika na koje bi država “natovarila” svoje obveze i počistila dilere u sivoj zoni djelovanja.

Na optužbe da je fašist iz stranaka kao što su SDP ili DF odgovara da je to kombinacija socijalizma i nacionalizma koji podsjeća na Hitlerovu stranku, stoga bi trebalo razmisliti koga se etiketira fašistom. “Zanimljivo, nikada nisam vidio nekog Muhameda i sl. u partizanskim filmovima koji kaže “drugovi za mnom”. To je zato što su muslimani, danas Bošnjaci bili rijetki u tim postrojbama”, kaže Karamatić.

Karamatić tvrdi da zaista voli Bosnu i Hercegovinu koji je cijelu prošao, ali ne shvaća mržnju Sarajeva prema svemu što nije Sarajevo. “Oni su kao neka crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba zašiti” slikovito opisuje situaciju u glavnom gradu.

Hrvati su apsolutno svjesni da ne mogu ništa promijeniti bez suglasnosti Srba i Bošnjaka, isto tako Srbi, a samo dio političkog Sarajeva ne shvaća da bez druga dva naroda (i u slovu zakona) ne mogu silom nametati i mijenjati stvari u državi čija će je tzv. ljubav i ubiti.

“Ne vjerujem u usvajanje Izbornog zakona i ja više nemam namjere spašavati Bosnu i Hercegovinu, Federaciju i jedina opcija će biti vratiti se na Herceg-Bosnu”, komentira Karamatić mučne pregovore bez perspektive.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati