Pratite nas

BiH

Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, ono što će uslijediti nakon izbora sve nas treba zabrinuti.

Objavljeno

na

Bez obzira na ishod međustranačkih pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH, opći izbori bit će održani prve nedjelje u listopadu, kako je i planirano.

Formalna odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o njihovu raspisivanju uslijedit će, sukladno zakonskim rokovima, početkom svibnja, piše Večernji list BiH.

Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, ono što će uslijediti nakon izbora sve nas treba zabrinuti.

Činjenica da više ne postoje zakonske odredbe po kojima se može uspostaviti federalni Dom naroda, a samim tim ni izvršna vlast u ovom entitetu, kao ni državni Dom naroda, rezultirat će pravnim i institucionalnim vakuumom nakon službene potvrde izbornih rezultata u studenome.

Zapravo, prve probleme zbog nepostojanja potpunog zakonskog okvira za provedbu izbornih rezultata osjetimo već sada. Iako je do izbora ostalo pola godine, kampanja uvelike traje, a ozračje u kojem se odvija vrlo je napeto. Na sceni je oštra retorika, obilježena uzajamnim optužbama i uvredama. Međunacionalni odnosi će, zbog međusobnog svaljivanja krivnje političara za blokadu, biti pogoršani, što se može odraziti i na svakodnevni život.

To je tek jedna od brojnih negativnih posljedica koje bi se u BiH mogle osjetiti pred kraj ove, a posebice tijekom iduće godine. I to ne samo političkih posljedica. One ekonomske, socijalne i međunarodne posljedice bit će jednako teške i bolne.

Tako će se europski put BiH naći u novoj blokadi jer neće biti legitimnih institucija vlasti koje mogu voditi proces pridruživanja EU. Provedba Reformske agende također dolazi u pitanje s obzirom na to da od tehničkih vlada na državnoj i federalnoj razini nije realno očekivati veće reformske zahvate. I ekonomski rast bit će usporen, a vjerojatno i zaustavljen.

To je očekivani rezultat činjenice da će se politička nestabilnost odraziti i na priljev investicija i na kreditni rejting. Pad vjerodostojnosti U bilateralnim i međunarodnim odnosima realno je dodatno srozavanje vjerodostojnosti BiH jer Parlament bez jednoga od svoja dva doma neće moći ratificirati bilo kakve ugovore i sporazume.

Bosna i Hercegovina općenito neće biti u stanju izvršavati svoje međunarodne obveze pa je moguće i izbacivanje zemlje iz nekih asocijacija na europskoj i svjetskoj razini. Jednako tako, u pitanje dolazi i usvajanje proračuna na državnoj i federalnoj razini, što, uz političku, može rezultirati i financijskom paralizom države. Naravno, ovo je tek dio crnog scenarija koji nam dolazi nakon izbora bez Izbornog zakona. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF ulazi u pregovore o formiranju vlasti, HDZ ih neće

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč optimizmu pojedinih sudionika političkog procesa, nije posve sigurno kada će se ustrojiti novi saziv Vijeća ministara BiH, a konture posve sigurno neće biti na vidiku ni prigodom skorog posjeta povjerenika za proširenje Europske unije Johannesa Hahna potkraj tjedna, piše Večernji list BiH.

Iako se u javnosti najavljuje kako bi to moglo biti čak i danas, to se neće dogoditi ni nakon sjednice vodstva Demokratske fronte upravo stoga jer je ova stranka bila glavni instrument za obespravljivanje Hrvata.

Posve različita načela

Kako doznaje Večernji List, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH ističu da DF nije dobrodošao u vlast u kojoj će biti ove stranke. Naime, Željko Komšić je na valu jedne protuhrvatske kampanje ponovno zasjeo u fotelju hrvatskog člana bh. Predsjedništva negirajući izbornu volju ovoga naroda. Sadašnja stajališta ove stranke daleko su radikalnija od SDA i gotovo je nemoguće očekivati kako bi podržali programska načela koja su već za uspostavu Vijeća ministara potpisali čelnici triju vodećih stranaka iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Jedna od tih praktički implicitno govori kako je nedavni izbor samoga Komšića bio prijeporan. 
“Provesti sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele BiH, a u skladu s Ustavom BiH”, četvrta je točka načela za uspostavu vlasti na razini BiH. Legitimitet, konstitutivni narodi, presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” pojmovi su protiv kojih ova stranka, upravo stoga jer je društvo jednoga lica čiji je izbor izravno povezan s manipulacijama nacionalnog predstavljanja, vodi odlučne ratove. Procjenjuje se kako upravo SDA nastoji zbog toga pojačati otpor mogućim promjenama Izbornog zakona i Ustava kako bi Hrvati imali mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. Unatoč tome, DF ni ne razmišlja o ostanku u oporbi u probošnjačkom Bh. bloku. Naime, čelništvo ove stranke na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti konačnu odluku o tome hoće li započeti pregovore o uspostavi vlasti sa SDA na državnoj razini. Oni, pak, očekuju da bi mogli sjesti za stol i s HDZ-om i SDA na razini Federacije BiH. No u slučaju HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a BiH, posve pouzdano ne mogu naći partnera. Osim u slučaju da ih eventualno SDA kamuflira u vlastitim redovima kao pozicije koje će dobiti u raspodijeljenim kvotama vlasti.

Predsjedništvo Demokratske fronte je na današnjoj sjednici usvojilo zaključke koje je pripremila radna grupa formirana na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva, koja je predložila da Predsjedništvo DF-a donese odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama za formiranje parlamentarnih većina u mandatnom razdoblju 2018.-2022. godine.

Demokratska fronta ulazak u vlast vidi kao prigodu da održi stranku koja se doslovno uspjela održati kao projekt zahvaljujući tek imenu njezina prvog čovjeka i čija se stranačka struktura gotovo posve urušila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari